Istaknuto

Objavljeno

Raširilo se pogrešno mišljenje da je rast turizma uzrokovao prijelaz deficita tekućeg računa platne bilance u suficit. Najvažniji doprinos došao je od rasta robnog izvoza, čemu su ključan doprinos dali ulazak u EU, oporavak gospodarstva Unije i pad realnog tečaja kune. Od početka krize realni tečaj je deprecirao mnogo više od nominalnog, što ukazuje na mogućnost prilagodbe vanjskih uvjeta konkurentnosti bez promjena nominalnog tečaja koje izazivaju prevelike troškove.… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika "Šira slika". Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.… Nastavi čitati "%s"

Jasena Torma i Velimir Šonje prikazuju rezultat ekonometrijske analize učinka uvođenja eura na inflaciju u osam zemalja Nove Europe koje su od 2007. naovamo uvodile euro. Procesi političke i gospodarske integracije i konvergencije utječu na cijene bez obzira je li zemlja uvela euro ili ne. Zbog toga samo uvođenje eura ne može imati značajan učinak na inflaciju.… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Rast prinosa obveznica na svjetskim financijskim tržištima nakon pobjede Donalda Trumpa u studenom prošle godine nije zahvatio hrvatske obveznice. Milan Deskar Škrbić analizira razloge ovogodišnje "pobjede" hrvatskih obveznica.… Nastavi čitati "%s"

Velimir Šonje u prvom u seriji tekstova o Poljskoj opisuje razvojne odnose Hrvatske i Poljske od devetnaestog stoljeća do danas. Objašnjava kako je naša percepcija o siromašnim Poljacima formirana osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kratkotrajne hrvatske prednosti. I prije, do pedesetih, i poslije, od sredine prošlog desetljeća, Poljska postiže bolje pokazatelje gospodarskog razvitka.… Nastavi čitati "%s"

Fleš

Kratko i jasno

Život u Hrvatskoj čovjeka navede da sam sebi postavi pitanja kakva u nekim drugim okolnostima ne bi postavio. Je li završio Drugi svjetski rat? Je li jedan plus jedan uvijek dva? Je li Berlinski zid doista pao, ili je sve bila scenografija i montaža kao u filmu Trumanov show? Odlazeći iz zemlje u kojoj je… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Ispod površine jučer objavljenog podatka o inflaciji (rast 0,7% u odnosu na lipanj 2016., ali pad u odnosu na svibanj) vidi se nekoliko zanimljivih podataka. Izvor: DZS Prvo, rast cijena energenata, koje se nalaze na višoj razini nego u istom razdoblju prošle godine, nije se uspio «uloviti» i znatnije preliti na druge cijene. Kako plaće… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Ne, nije ono što ste pomislili (politika, korupcija). Nešto puno bolje. Hrvatska je iznad prosjeka EU prema postotku populacije koja sudjeluje na društvenim mrežama (oko 70%). Izvor: Eurostat Nije posve jasno kako tumačiti ovaj podatak. Pozitivna interpretacija glasi da aktivnost u digitalnom prostoru najavljuje veću aktivnost Hrvata u digitalnoj ekonomiji budućnosti. Negativna interpretacija bi glasila… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Gradovi kao stanice metroa Zamislite da su gradovi stanice metroa povezane nadzemnim vakumskim tubama kroz koje jure supersonični vlakovi. Udobno zavaljeni krećete iz Osijeka. Nakon osam minuta vožnje na digitalnom displeju ispisuju se riječi: Zagreb, Glavni kolodvor. Ugodan i očito snimljen glas spikerice ispunjava prostor putničkog vagona: «Sljedeća stanica nakon Zagreba je Maribor, tri minute.».… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Usporedba pokazuje koliko su državne potpore još uvijek važnije za hrvatsko gospodarstvo nego za gospodarstvo EU. Potpore se ne smanjuju, u strukturi po instrumentima i dalje dominiraju subvencije, a jedino što ohrabruje je postupni prijelaz od sektorskih prema horizontalnim potporama koje manje iskrivljuju djelovanje tržišta.… Nastavi čitati "%s"

Problem veličine javnog duga u Hrvatskoj je relativno zastupljena tema u domaćim medijima u protekle dvije godine. O različitim aspektima duga smo pisali i na Labu (npr. ovdje, ovdje i ovdje). Međutim, puno se rjeđe postavlja pitanje je li Hrvatska, osim što ima najviši udio javnog duga u BDP-u među novim zemljama članicama (Slika 1),… Nastavi čitati "%s"

G20 i ljuti bijeli muškarci Sastanak G20 u Hamburgu bio je bez sumnje najvažniji globalni događaj protekloga tjedna. Neredi su podsjetili na destrukciju u pariškim predgrađima u Sarkozyevo vrijeme i pljačkaške pohode u vrijeme nestanka struje u američkim gradovima osamdesetih. Svaki takav događaj u nedostatku dublje analize (koja sigurno nije laka) potakne klišej-tumačenja o socijalnom… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska je referendumom o ulasku u EU i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obavezu uvođenja eura, ali konačnu odluku treba donijeti kroz stručne i javne rasprave u kojima će se usporediti potencijalne koristi i nedostatci ulaska Hrvatske u euro područje, zaključak je prve javne panel rasprave organizirane na temu mogućeg uvođenja eura. Prvu takvu raspravu je… Nastavi čitati "%s"

Dok su se dva mala naroda s europske periferije proteklog tjedna natezala oko presude arbitraže čiji je proces donošenja bio teško korumpiran (pristojnije: kompromitiran), svijet se bavio smrću jednog velikog državnika, jednom fotografijom, letovima u svemir i već pomalo dosadnom težnjom američkog predsjednika ka protekcionizmu. Kohl, zastava EU i nacionalizam Svi su izvijestili da je… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Od početka krize u Agrokoru u javnosti se pokušava nametnuti teza o nacionalnoj katastrofi. Pokušavamo realno dimenzionirati slučaj i upozoriti da je hrvatsko gospodarstvo mnogo, mnogo veće od jedne kompanije, makar ona bila i najveća. Kada su se pred mjesec dana pojavili malo lošiji podaci o trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji, gotovo svi su požurili protumačiti te… Nastavi čitati "%s"