Serdarušić piše o prvom alatu za procjenu vrijednosti poduzeća koji je ugrađen u neki od servisa za poslovne informacije. Serdarušić je razvio ovaj alat u suradnji sa servisom Prima.bon… Nastavi čitati "%s"

Ekonomska analiza počiva na pretpostavci da su podaci koje koristimo (približno) točni. Navikli smo na pojavu malo neočekivanih ili „nelogičnih“ rezultata (tj. rezultata koji nam se čine takvima). U kontekstu obračuna BDP-a, govorimo o redu veličine 0,1 ili 0,2 ili 0,3 postotna boda koji nam promiču, na koje ne obraćamo pažnju jer bi analiza zahtijevala… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Vjerojatnost novog smanjenja ključnih kamatnih stopa tijekom idućih nekoliko mjeseci posve je zanemariva, a nakon ohrabrujućih vijesti s makro-fronta, mogućnost recesije u SAD-u spominju tek rijetki. Je li riječ tek o intermezzu? Poseban osvrt na Italiju i Kinu … Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

U govoru na dodjeli nagrade Privrednog za najboljeg ekonomskog analitičara 2019. naglasio sam odnos teorije i podataka u profesionalnom životu ekonomista. „Bez podataka ne postojimo; postajemo propovjednici ili političari.“. Izrekavši to više nisam razmišljao o toj tvrdnji, dok mi nije stigao mail moga starog, velikog prijatelja, čiji se sadržaj može svesti na sljedeće teze: Postoje… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Urednik Ekonomskog laba Velimir Šonje u anketi Privrednog u kojoj je sudjelovalo oko 900 poduzetnika i menadžera proglašen je najboljim ekonomskim analitičarom 2019. godine. U užem izboru našli su se i Željko Lovrinčević i Ljubo Jurčić. Objavljujemo Šonjin govor povodom dodjele nagrade.… Nastavi čitati "%s"

Nakon teorijskog dijela analize oporezivanja iz tekstova ESJ 11 (I. dioi II. dio) većina udžbenika nastavlja analizu porezom na dohodak kao najstarijim i u mnogim zemljama najvažnijim poreznim oblikom. Mi smo odlučili analizu nastaviti porezima na potrošnju. Dva su razloga. Prvo, porezi na potrošnju najizdašniji su porezni prihodi u Hrvatskoj. Drugo, pristupili smo analizi poreza… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Ekonomisti će se lako usuglasiti da je monetarna politika nezamjenjiv alat u uvjetima financijske krize. Kada se tržišta novca smrznu, a likvidnost presuši, odlučna monetarna intervencija ublažit će udar. No, kada se stvari počnu vraćati u normalu, monetarna politika prije ili kasnije gubi svoju magičnu moć. Kamatne stope mogu ići na nulu ili u minus;… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Vlada je prošli tjedan uhvatila dobar vlak na tržištima prodavši 3,5 milijarde kuna domaćih obveznica uz valutnu klauzulu i prinos od 0,36% na 5 godina, i 7,5 milijardi, također uz valutnu klauzulu, uz prinos od 1,20% na 15 godina. To je dobar rezultat s obzirom da su u desetak dana koji su prethodili izdanju prinosi… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Najdulji štrajk u javnom sektoru u hrvatskoj povijesti doveo je do polarizacije stavova. To se najbolje vidi na društvenim mrežama. Na krajnjim rubovima jasno se profiliraju dva „čista“, što ne znači i pametna stava. Jedan ćemo nazvati radikalnim libertarijanizmom, a drugi socijalizmom. Radikalni libertarijanci smatraju da: privatni sektor financira javni, javni sektor ne stvara dodanu… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Ponovo je aktualizirana rasprava o oporezivanju tehnologija i robota, tema koja očito ima dovoljno zagovornika u Hrvatskoj. Šonje pruža historijski pregled, od čovjeka preko konja do strojeva i robota i natrag: jesmo li doista ugroženi?… Nastavi čitati "%s"

Objavljeno

Post-Interliber: kako se naša tema o tridesetoj godišnjici pada Berlinskog zida može povezati s jednom starom knjigom, „Putovanje po Istočnoj Europi“ kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza … Nastavi čitati "%s"