Hrvatska u raskoraku između mogućnosti i percepcije: EU Kohezijski monitor 2007.-2017.

Objavljeno

Povodom pete godine članstva u EU Kristijan Kotarski uz pomoć rezultata Kohezijskog monitora pokazuje da mogućnosti za stvaranje koristi od članstva ponajviše vlastitom krivnjom nisu iskorištene. Međutim, percepcije o EU u Hrvatskoj su i dalje pozitivne, što otvara mogućnost za stvaranje koristi kroz ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska u raljama klijentelizma

Kristijan Kotarski objašnjava što je i kako funkcionira klijentelizam - političko-ekonomski sustav kakav postoji u Hrvatskoj. Koristi mnoštvo podataka, od onih koji pokazuju dominaciju identitetskih pitanja u ponašanju glasača na izborima, preko nepotizma pri zapošljavanju u državnim poduzećima, do načina vođenja socijalne politike. Izlaz vidi u pojavi liberalne političke opcije koja će imati ulogu takozvanog veto-igrača. … Nastavi čitati "%s"

Hoće li ideje spasiti ili pokopati Hrvatsku

Kako je moguće da većina građana ne podupire "tržišno gospodarstvo", dok većina ipak podupire konkurenciju i privatno vlasništvo? Povezujući institucionalne slabosti i prevladavajući oportunizam s partitokratskom državom kronističkog kapitalizma Kristijan Kotarski objašnjava središnju ulogu ideja i ideologija u oblikovanju institucija te predviđa rastuću važnost spontane koalicije zagovaratelja pro-tržišnih ideja u Hrvatskoj… Nastavi čitati "%s"

Multikulturalizam vs. asimilacija u zapadnim liberalnim društvima (II dio serije o globalnim migracijama)

U današnje doba masovnih migracija multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom. Naravno, kritike na račun multikulturalizma ne znače ujedno averziju spram koncepta multirasnog ili multietničkog društva na duge staze, već primarno averziju spram nastanka paralelnih društava koje ne povezuje osjećaj građanskog patriotizma i zajedničkog pripadanja. … Nastavi čitati "%s"

Kako bi izgledao održiv etički okvir za migracije u 21. stoljeću (I dio)?

U doba socijalne i političke polarizacije potrebno je više nego ikada definirati okvir za etički i održiv pristup fenomenu migracija u 21. stoljeću. U protivnom, zapadnim liberalnim društvima prijeti pomak klatna povijesti unatrag, prema razdoblju de-globalizacije koja ne riskira samo gubitak koristi ostvarenih rastućom globalnom ekonomskom integracijom, već i povratak ere međunarodnih odnosa impregniranih konfliktima različitog intenziteta. … Nastavi čitati "%s"

Mala zemlja za dobar ulov (2. dio): korporativna i stranačka zarobljenost države na hrvatski način

Objavljeno

U drugom nastavku rasprave o stranačkoj zarobljenosti hrvatske države Kotarski nudi niz iznenađujućih pokazatelja o tome kako stranačka uzurpacija državnih institucija uzrokuje relativno nazadovanje: od pokazatelja o negativnoj vezi između državnih izdataka za administraciju i kvalitete institucija, do pokazatelja da je sve manji udjel u biračkom tijelu neophodan za pobjedu na izborima, što povećava opasnost kanaliziranja javnih izdataka prema užim interesnim skupinama povezanima s izbornim pobjednicima.… Nastavi čitati "%s"

Mala zemlja za dobar ulov: korporativna i stranačka zarobljenost države na hrvatski način (1.dio)

Državne institucije mogu biti "zarobljene" od strane korporativnih ili stranačkih elita. Ekonomske politike su uvjetovane i tom činjenicom. Kotarski pokazuje da je stranačko zarobljavanje u Hrvatskoj snažnije prisutno od korporativnog i najavljuje nastavak u kojem će pokazati mehanizme kako brisanje razlika između stranačkih elita i državnih institucija dovodi do loših politika… Nastavi čitati "%s"

Zašto političke uši ne čuju: uz izvješće Europske komisije o stanju u Hrvatskoj

Europska komisija u najnovijem Izvješću o stanju zemlje (engl. Country Report) iznosi niz poraznih ili zabrinjavajućih zapažanja i objašnjenja o Hrvatskoj koji se mogu svesti pod jedan zajednički nazivnik: ovo je zemlja ograničenog ili nikakvog napretka. Dovoljno je spomenuti da su samo dvije članice EU uz Hrvatsku ostale u statusu pretjeranih makroekonomskih neravnoteža (notorni Cipar… Nastavi čitati "%s"