Indeks ekonomske slobode za Hrvatsku 2018. bilježi blagi napredak

Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Hrvatska je na 92. mjestu po ekonomskoj slobodi, što predstavlja napredak za 3 mjesta. S trenutnih 61% ekonomske slobode Hrvatska je u svjetskome prosjeku, ali ostaje na europskom začelju (39-ta od 44 europske zemlje). Hrvatska je sada u kategoriji umjereno slobodnih zemalja, dok je prije bila među uglavnom ne-slobodnima,… Nastavi čitati "%s"

Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta

Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Ta država ima kombinaciju niskih i jednakih poreza (flat tax). Tako glasi rezultat istraživanja američkogi Tax Foundation koji računa Međunarodni indeks porezne konkurentnosti zemalja OECD-a. U TOP10 su čak 4 zemlje iz regije Jadran-Baltik-Crno More, što je nagrada za njihove duboke porezne reforme. TOP10 porezno najkonkurentnijih zemalja čine Estonija,… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska je C-: usporedba konkurentnosti Sjeverne Amerike i svijeta

Objavljeno

Usporedbe konkurentnosti Sjeverne Amerike s ostatkom svijeta George W. Bush Instituta prikazuju se kroz North America Competitiveness Scorecard. Prednost ove usporedbe je što objedinjava podatke iz više različitih metodologija kojima se konkurentnost i ekonomske slobode mjere na globalnoj razini. Sasvim je očito kako sustav bodovanja nagrađuje zemlje koje su provele jake liberalizacijske reforme (Estonija, Litva i Češka),… Nastavi čitati "%s"

Njemački liberali se vraćaju uz velike ambicije

Izborna pobjeda desnog centra na izborima u prošlu nedjelju mogla bi značiti preokret za Njemačku jer nema vlade bez liberala koji imaju velika očekivanja u pogledu tržišnih reformi. Međutim, CDU/CSU i FDP nemaju većinu. Daniel Hinšt analizira svjetonazorske pozicije glavnih aktera na njemačkoj političkoj sceni i mogućnosti formiranja koalicija te vuče intrigantne paralele s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"

Kako je Njemačka prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada

Njemačka je prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada u prošlom desetljeću. Peter Hartz je kao autor reforme rekao kako je „neki rad bolji od nikakvog rada.“ Što je dakle bolje: visoka nezaposlenost ili sniženje cijene rada? Fleksibilizacija koja omogućuje zaposlenost i u uvjetima krize ako se radnici mogu plaćati sukladno njihovoj produktivnosti tema je i aktualne predizborne kampanje u Njemačkoj.… Nastavi čitati "%s"