Dignimo čaše, država nam raste

Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.… Nastavi čitati "%s"

Porez na nekretnine pokazuje demokratski deficit

Porez na nekretnine prošao je u paketu porezne reforme prošloga prosinca, uskoro bi se trebao početi primjenjivati, ali ni jedinice lokalne vlasti ni građani ne znaju točno što, kada, kako i koliko će se plaćati od 2018. odnosno 2020. godine. Jasno je rečeno da rasta tereta neće biti, jer porez na nekretnine samo zamjenjuje komunalnu naknadu. Međutim, vlada po svemu sudeći namjerava povećati teret. Ovo je još jedna priča o demokratskom deficitu koji se prelama na najosjetljivijoj temi o porezima.… Nastavi čitati "%s"

Agrokor treći dio: Plenkovićev zavjet

Premijer je dao javno obećanje da Agrokorovi dugovi nikada neće postati naši dugovi. Kakve su njegove mogućnosti da održi dano obećanje? Odgovor zavisi o nizu pravnih, ekonomskih, ali i političkih čimbenika, od kojih je najvažnija sposobnost napuštanja oligarhijske doktrine ekonomskog nacionalizma. Samo izgradnja tržišne ekonomije utjelovljene u institucijama liberalne demokracije koje funkcioniraju nepristrano, jednako za sve, jamči da se privatni dug neće vraćati javnim novcem.… Nastavi čitati "%s"

Egalitarni sindrom otkriven među Hrvatima: hoće li zbog toga propasti?

Hrvati «pate» od egalitarnog sindroma. Rukovođeni su kulturnim normama radikalnog egalitarizma, koje je još potkraj šezdesetih godina otkrio sociolog Josip Županov. Teoriji oko koje ljevica i desnica ukrštaju tupa koplja nedostaje objašnjenje zašto su nam institucije i politike tako loše. Ključ je u interesima. Interesi slabo zavise o dominantnim društvenim vrijednostima, ali ih vrlo vješto koriste. Autoceste su najbolji primjer za to. … Nastavi čitati "%s"

Agrokor drugi dio: kontekst za Lex

Kontekst za Lex treba tražiti u problematičnim kapacitetima pravosuđa za efikasnu izvedbu predstečajnih i stečajnih postupaka. S druge strane, eventualna primjena Lexa otvara posve nove pravne i političke rizike s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Lex će pružiti koristan okvir ako ne bude iskorišten za politizaciju procesa restrukturiranja, ako ne otvori prostor većim tužbama koje bi država mogla izgubiti i ako ne bude poticaj za aktiviranje javnog novca u procesu restrukturiranja. U suprotnom, posljedice Lexa bit će katastrofalne. … Nastavi čitati "%s"

Agrokor prvi dio: veličina i ekonomski učinak

Drama u i oko Agrokora otvorila je tri bitna pitanja: (1) koliko je koncern uistinu velik i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo; (2) kako je moguće biti u pravnom vakuumu toliko dugo da to potakne donošenje posebnoga zakona po hitnom postupku i (3) jesu li u pravu oni koji pišu o kraju tajkunskog modela privilegiranih poduzetnika? Kriza koncerna je na početku, što ostavlja dovoljno vremena za dublje promišljanje o ovim temama. Prva tema je o stvarnoj veličini i utjecaju. Agrokor jest velik i važan, ali je manji od procjena iznesenih u javnosti na početku krize. … Nastavi čitati "%s"

A-B-C mirovinske reforme iz Klarine perspektive

Većina mladih ljudi odabir mirovinskoga fonda prepušta nasumičnom rasporedu. Isti obrazac ponašanja ponovio se kada su osiguranici u drugom stupu imali prigodu odabrati rizičniji fond A, nisko rizičan fond C, ili fond umjerenog rizika B. Pasivnost osiguranika ukazuje na problem. Mogao bi biti povezan s niskom financijskom pismenošću, nesklonošću riziku i/ili nezainteresiranošću osiguranika za daleku financijsku budućnost. … Nastavi čitati "%s"

Kako je Trump prelio čašu

Nakon imenovanja Teda Mallocha ambasodorom SAD-a pri EU i nakon njegove usporedbe Europske unije sa SSSR-om, postavlja se pitanje postoje li razlozi zbog kojih se u Trumpovom timu razmišlja o aktivnom razaranju institucija EU. Boje li se oni Europe? S obzirom na merkantilistički mindset, moguće je da u Washingtonu od 20. siječnja 2017. stanuje strah zbog zaostajanja američke produktivnosti i gubitka dominacije dolara u svijetu.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatski BDP može rasti 4-5% godišnje, ali neće

U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.… Nastavi čitati "%s"

Uspon i pad Amerike

Robert Gordon u knjizi The Rise and Fall of American Growth kontroverzno piše o dugoročnom gubitku sposobnosti američkog gospodarstva za stvaranje inovacija i rast životnog standarda. Gordon možda nije u pravu. Informacijska ekonomija odnosno treća i četvrta industrijska revolucija donose neka nova pravila rasta, ponašanja i mjerenja ekonomskog razvitka. (The Rise and Fall of American Growth: The U.S. Standard of Living Since the Civil War. Illustrated. 762 pp. Princeton University Press. $39.95.)… Nastavi čitati "%s"