B2B br. 14: Interpretacija opće ravnoteže uz pomoć Mundell-Flemingovog modela

Ilustracija: Željko Badurina

U pretposljednjem nastavku ovog dijela B2B serije Bićanić i Deskar Škrbić uvode čitatelje u cjeloviti model koji opisuje interakcije između domaćeg tržišta roba i usluga, financijskog i međunarodnog tržišta. Poruka glasi da je u gospodarstvu sve povezano, a posebna pažnja je posvećena razradi koncepta ravnoteže i neravnoteže na makroekonomskoj razini

U prvom nastavku serije B2B kružni tok je predstavljen kao okvir uz čiju se pomoć mogu razumjeti makroekonomski odnosi. U prikazu je korišteno društveno knjigovodstvo i zabilježena je svaka novčana transakcija. Predstavljeni su i tokovi novca i tokovi dobara i usluga. Kroz ostalih jedanaest nastavaka u raspravu smo uveli ključne makroekonomske varijable, osobnu potrošnju, štednju, investicije, državnu potrošnju, izvoz i uvoz te ponudu i potražnju za novcem.

U pristupu društvenog knjigovodstva (dvojno knjigovodstvo na razini nacionalnog gospodarstva) sve navedene varijable moraju biti povezane tako da su uvijek i u svakom trenutku u zbroju jednake. U dvojnom knjigovodstvu nema vremenske dimenzije, sve se računa za jedno razdoblje. Manjkovi na jednoj strani su istovremeno viškovi na drugim stranama. Te jednakosti stvar su dvojnog knjigovodstva i u tom računu nema procjena i ocjena, očekivanja i promjene očekivanja, odluka i promjene odluka, i svih drugih stvari koje su određene svakodnevnim ponašanjem ljudi.

Razmatranje ponašanja ljudi znači da se uvode uzročno-posljedične veze. Gleda se što utječe na što te zašto i kako se odvija taj utjecaj. Vrijeme se uzima u obzir (jer će se posljedice današnjih odluka osjetiti u budućnosti), kao i rizici i neizvjesnost (ne znamo točno kako izgleda budućnost). Kada se tako gleda na svijet, nestaje lažna sigurnost ravnoteže dvojnog knjigovodstva. Možda više ljudi hoće na Waikiki beach na Havajima nego ima mjesta u avionima, možda je ispečeno više kruha nago su ljudi voljni kupiti (i pojesti). Možda država želi više borbeno-jurišnih aviona nego su porezni obveznici i banke voljne financirati. Možda bi više ljudi radilo nego što ima radnih mjesta, i tako redom.

S uvođenjem ljudi koji donose odluke, uzimanjem u obzir očekivanja i budućnosti, rizika i neizvjesnosti, u prvi plan dolaze dvije stvari.

Prvo, tržišna ravnoteža više ne mora postojati (ali može). Postojanje ravnoteže treba dokazati jer nije automatsko. Ako postoji ravnoteža za dane uvjete, svi oni koji žele surfati na Waikiki-ju i spremni su to platiti surfaju; za dane cjenovne i druge uvjete sav kruh koji je ispečen je prodan, i tako redom. Na svakom tržištu su ponuda i potražnja izjednačene, nema viška ponude i nezadovoljnih proizvođača niti viška potražnje i nezadovoljnih kupaca. Zanimljivo je vidjeti kakvi su uvjeti potrebni da bi ravnoteža postojala. Osim toga, ako postoji jedna ravnoteža, odmah slijedi pitanje postoji li ih možda više?

Drugo, ako na tržištima postoji ravnoteža, kako se do nje dolazi? Drugim riječima, ako iz nekog razloga nismo u ravnoteži, da li nas promjene unutar gospodarstva vode u ravnotežu? Još zanimljivije: ako smo bili u ravnoteži, pa nas je neki šok iz nje izbacio, da li se vraćamo nazad u prvobitnu ravnotežu, ili prevlada neka nova ravnoteža? Ovo su dva pitanja o stabilnosti ravnoteže.

Da li ravnoteža postoji i da li je ravnoteža stabilna pozitivna su pitanja koja se bave time kako izgleda i po kojim se pravilima ponaša gospodarski proces. No, u tome se kriju i dva prevažna normativna pitanja.

Prvo, ako se ravnoteža povezuje s uvjetima koji je utemeljuju, i ako može biti više ravnoteža, mogu li se stvoriti uvjeti da se ostvari neka ravnoteža koja se smatra boljom od drugih? Drugo, ako postoje nepredviđeni šokovi, mogu li se odrediti uvjeti koji će održavati gospodarstvo u nekoj ‘dobroj’ ravnoteži? To su pitanja normativne analize.

Na ta pitanja ekonomisti traže i nude odgovore od početka istraživanja gospodarskog života. I prije Adama Smitha time su se bavili merkantilisti. Danas se time jednako bave i štovatelji ekonomskog liberala von Hayeka i sljedbenici Johna Maynarda Keynesa, neo-kejnezijanci i post-kejnezijanci. Odgovori su bili i još uvijek su različiti i ne uvijek međusobno isključivi. To je zato što u traženju odgovora nisu svi imali isti pristup, niti ih je zanimao odgovor na isto pitanje.

Bez obzira na pristup, svi su koristili modele kao pomagala za razmišljanje. Modeli su samo pojednostavljeni opisi stvarnosti. Raspon modela je vrlo širok, kao što je pokazano u B2B br. 13 o poslovnim ciklusima.

U ovom nastavku će se ponuditi jedan model, odnosno okvir, uz čiju se pomoć može pristupiti pitanjima postojanja i stabilnosti odnosno održavanja i izbora ravnoteže. To će biti vrlo jednostavan i vrlo popularan model koji može poslužiti samo kao prvi korak u razmatranju stabilnosti. Kao i uvijek kada ekonomisti pristupaju stvarima, počet će se s jednostavnim okvirom koji će se kasnije komplicirati i približavati vjernijem opisu stvarnosti.

To će biti model kratkog roka u kojem se može pretpostaviti da se cijene ne mijenjaju. Zbog toga postoje razlike između nominalnih i realnih veličina. Pretpostavit će se da je ponuda u kratkom roku savršeno elastična, uz postojeće cijene, pa se uz dane cijene može proizvoditi bilo koja količina dobara i usluga koju model predviđa (to znači da nema tržišta rada – zato smo mu u prvom dijelu makroekonomike posvetili manji prostor nego u drugom dijelu koji će se baviti fundamentalnim odnosima u dugom roku). Sve robe i usluge se, zbog jednostavnosti, promatraju kao jedan proizvod, pa se radi o jednosektorskom modelu.

Ovaj model kratkog roka je standardni model kojeg u nekom obliku razmatraju svi udžbenici makroekonomike srednje razine. Model se uobičajeno razrađuje u dva koraka, prvo za zatvoreno, a onda za otvoreno gospodarstvo. Ovdje će se koristiti samo drugi, koji je jedini primjeren malom otvorenom gospodarstvu kakvo je hrvatsko.

U prvom koraku se inače pretpostavlja da nema međunarodne trgovine i tijekova kapitala i onda se izvode IS i LM krivulje. To je napravio John Hicks u prikazu Keyensove Opće teorije u svojem radu Mr. Keynes and the Classics iz 1937. I kejnezijanci i Hicks su se kasnije odrekli tog tumačenja zbog prevelikih pojednostavljenja, ali je pristup ostao živjeti u svim makroudžbenicima srednje razine kao neka vrsta polazišta koje se mora dalje komplicirati da bismo se približili opisu stvarnosti.

Drugi korak je uvođenje međunarodne trgovine i tijekova kapitala u IS-LM okvir. To su napravili Marcus Fleming i Robert Mundell šezdesetih i za taj rad je Mundell dobio Nobelovu medalju 1999. Model je poznat pod nazivom Mundell-Flemingov model i nezaobilazan je dio svih udžbenika makroekonomike srednje razine.

U kružnom toku kako je prikazan u B2B br. 1 postoje dobra i usluge te novac, postoje ljudi koji troše, štede, ulažu i proizvode, postoji ‘država’ i ‘svijet’. Svi oni svoje raznovrsne ekonomske aktivnosti provode na tri međusobno povezana i jednako važna tržišta. To su tržište dobara i usluga, tržište novca i međunarodno tržište (koje isto tako može biti tržište dobara i usluga i tržište novca pa smo u poglavljima o otvorenosti gospodarstva vidjeli da platna bilanca bilježi tekuće tokove s tržišta dobara i usluga i financijske tokove s financijskih tržišta). Sada je zadatak je sve to povezati u jedan model. Da bi se to moglo, potrebno je opisati što se događa na svakom od ta tri tržišta i onda ih povezati u jednu cjelinu.

Tržište dobara i usluga u kratkom roku – IS krivulja

Sudionici na ovom tržištu su kućanstava koja troše dobra i usluge kroz osobnu potrošnju C, poduzeća koja kupuju kapitalna dobra za investicije I, država koja za svoje potrebe pribavlja robe i usluge na tržištu G te uvoznici koji uvoze M i izvoznici koji izvoze X.

Svaki od sudionika se ponaša na drukčiji način koji je već opisan u prethodnim dijelovima B2B serije. U tim dijelovima se namjerno pokušalo prikazati složenost, a ovdje treba ići drugim putem i pojednostaviti stvari koliko je najviše moguće, a da se ne izgubi srž.

Državna potrošnja će se smatrati egzogenom jer ju Sabor slobodno određuje, što je prikazano u jednadžbi (1). Investicije će ovisiti o kamatnoj stopi i, kao u jednadžbi (2). Osobna potrošnja će ovisiti o domaćem raspoloživom dohotku Y-T, kao u jednadžbi (3). Izvoz će se uključiti kao neto izvoz NX, tj. razlika izvoza i uvoza i ovisit će o dohotku Hrvatske Y, dohotku ‘svijeta’ Y* i realnom tečaju ε, kao u jednadžbi (4) – prisjetite se poglavlja o otvorenosti.

Z je ‘efektivna potražnja’ jer je to potražnja za koju potrošači imaju novac da je ostvare. To nije željena potražnja, nego ona koja je podržana platežnom sposobnošću (ja jako želim Rolls Royce, ali za to nemam novca, pa to nije efektivna potražnja)

Ponuda dobara odnosno domaća proizvodnja (dohodak), Y, ne mora biti jednaka potražnji, Z. Ako je, onda je na tržištu dobara ravnoteža, jer je sve što je proizvedeno kupljeno; proizvođači nemaju neprodanih neplaniranih viškova, a potrošači nemaju neostvarenih željenih kupnji. Nema viška ponude ni viška potražnje. Ovo se može pisati kao:

(6) Y = Z

Jednadžbe (1)-(6) opisuju IS krivulju duž koje su investicije jednake štednji (I=S). Za IS krivulju zanimljive su: (a) točke koje nisu na krivulji, (b) stabilnost, (c) odrednice nagiba, (d) rotiranje i (e) pomaci. Najpoznatiji udžbenici makroekonomike srednje razine obrađuju samo pomake IS krivulje (e), dok mi u nastavku prikazujemo po nama jednako važna, a možda i zanimljivija, ostala obilježja IS krivulje.

Izvod IS krivulje

IS krivulja se izvodi iz grafikona koji prikazuje odnos željene razine štednje i investicija u gospodarstvu, u ovisnosti o kamatnoj stopi i razini dohotka. Izvod je prikazan na Slici 1.

Slika 1: Izvod IS krivulje

Lijevi grafikon je grafikon štednje i investicija. Krivulja štednje (S) ima pozitivan nagib jer pri višim kamatnim stopama kućanstva žele više štedjeti. Krivulja investicija (I) ima negativan nagib jer, kako je objašnjeno u B2B br. 3, više kamatne stope podrazumijevaju veći trošak financiranja pa poduzetnici manje investiraju. Na ovom grafikonu se gospodarstvo u početku nalazi u točki A, gdje su željena štednja i željene investicije u ravnoteži. Ako, uz nepromijenjenu kamatnu stopu, u gospodarstvu dođe do rasta dohotka s Y1 na Y2 razina željene štednje će se povećati sa S1 na S2. Rast štednje uslijed rasta dohotka dovodi do pada kamatne stope s i1 na i2, što povećava razinu željenih investicija (pomak po I krivulji) te nastaje nova ravnoteža u točki B.

Desni grafikon, na kojem je prikazana IS krivulja, reflektira odnose i promjene s lijevog grafikona. U točki A, koja se nalazi na IS krivulji, štednja i investicije su u ravnoteži. Povećanje dohotka s Y1 na Y2, zbog ranije objašnjenog mehanizma, rezultira smanjenjem kamatne stope s i1 na i2, što znači da je nagib IS krivulje negativan. Uočite da smo ovdje koristili egzogene promjene dohotka da bismo objasnili pomake duž IS krivulje; nismo objašnjavali zašto se dohodak mijenja.

Nagib IS krivulje može se promatrati i kroz odnose ponude i potražnje na tržištu roba i usluga. Primjerice, u točki A ponuda je jednaka potražnji. Ako kamatna stopa padne s i1 na i2 doći će do porasta željenih investicija, što dovodi do rasta agregatne potražnje. Ako ponuda ostane nepromijenjena, na tržištu će postojati višak potražnje nad ponudom. To je neravnoteža u području ispod IS krivulje. Da bi se gospodarstvo vratilo u ravnotežu, mora doći do rasta proizvodnje koja generira veći dohodak, s Y1 na Y2. Dakle, odnos kamatnih stopa i dohotka u modelu je inverzan. Uočite da nas priča o odstupanju od ravnoteže i uravnoteženju uvodi u pitanja interpretacije točaka koje nisu na IS krivulji. To su točke u kojima tržišta roba i usluga nisu u ravnoteži.

Točke koje nisu na krivulji

Za odgovor na ta pitanja poslužit će Slika 2.

Slika 2: Točke izvan IS krivulje

Na Slici 2 točka A se nalazi na krivulji. Od svih točaka iznad IS krivulje zanimljive su dvije, A’ i A”. Prvo se uspoređuju točke A na IS krivulji i točka A’ koja nije na krivulji, a ima istu kamatnu stopu, ali veći dohodak od točke A. Veći dohodak implicira da je željena štednja u gospodarstvu veća od željenih investicija, budući da je štednja funkcija dohotka. Kako bi gospodarstvo došlo u ravnotežu mora se smanjiti dohodak, a do toga dolazi jer u točki A’ dolazi do gomilanja zaliha (agregatna ponuda je veća od agregatne potražnje) pa poduzetnici smanjuju proizvodnju. U točki A” je kamatna stopa viša od ravnotežne pa je željena štednja također veća od željenih investicija, samo iz drugog razloga. Da bi gospodarstvo došlo u ravnotežu mora doći do smanjenja kamatne stope, što će dovesti do smanjenja štednje. U točkama ispod IS krivulje vrijedi drukčiji odnos.

Drukčije rečeno, iznad IS krivulje je područje viška ponude i manjka potražnje, a ispod krivulje područje manjka ponude i viška potražnje. Ovi odnosi su prikazani u Tablici 1.

Tablica 1: Točke izvan IS krivulje

Točke Osobine točke Razlog
Točke na krivulji Y=Z Ravnoteža
Točke iznad krivulje Y>Z Neravnoteža. Postoji višak ponude i manjak potražnje. Za danu kamatnu stopu i dohodak rastu zalihe pa poduzetnici reagiraju smanjenjem proizvodnje što vraća gospodarstvo na IS krivulju.
Točke ispod krivulje Y<Z Neravnoteža. Postoji manjak ponude i višak potražnje. Za danu kamatnu stopu i dohodak smanjuju se zalihe pa poduzetnici reagiraju povećanjem proizvodnje što vraća gospodarstvo na IS krivulju.

Stabilnost

Prema tome, iznad IS krivulje efektivna potražnja nije dovoljna da ‘kupi’ sve proizvedene robe. Postoje neprodane robe i dolazi do porasta zaliha. Ako poduzetnici vjeruju da će se takvo stanje rastućih zaliha održati, oni reagiraju smanjenjem proizvodnje i tako dovedu zalihe u prihvatljivu razinu.  Ako su bili u točki A, pa se našli desno od nje, znači da se smanjenjem proizvodnje sele natrag prema IS krivulji.

Ispod IS krivulje odnosi su obrnuti. U točkama ispod krivulje efektivna potražnja je veća od proizvodnje pa zalihe padaju. Ako poduzetnici očekuju da će se takvo stanje održati, onda povećavaju proizvodnju i time se približavaju IS krivulji.

To znači da je IS krivulja skup stabilnih ravnoteža štednje i investicija te agregatne ponude i potražnje. Ako nekakav šok izbaci gospodarstvo s IS krivulje, ponašanje ekonomskih aktera je takvo da se gospodarstvo vraća nazad na IS krivulju. No, treba primijetiti dvije stvari. Prvo, transverzala odnosno put vraćanja nije određen, i drugo, brzina približavanja se može mijenjati. Model u ovom obliku ne govori ništa o putu i brzini kroz neravnotežu prema ravnoteži.

Ipak, iskustveno znamo jednu stvar. Vraćanje na IS krivulju podrazumijeva promjenu proizvodnje, a ona u slučaju viška potražnje ne može biti trenutačna nego se mora odvijati kroz vrijeme. Treba se uvjeriti u trajnost manjkova, u postojanost smanjenja zaliha, i onda ugovarati i kupovati nove inpute da bi se povećala proizvodnja. To sve traje i znači da gospodarstvo dulje vrijeme ne mora biti na IS krivulji odnosno da neravnoteža na tržištu roba označena točkama ispod IS krivulje može trajati. Koliko? Sve ovisi o reakcijama aktera na strani proizvodnje roba i usluga. Obzirom da je lakše smanjiti proizvodnju nego ju povećati, vjerojatno je brzina prilagođavanja iznad IS krivulje, gdje se proizvodnja smanjuje, brža od one ispod IS krivulje, gdje se proizvodnja povećava.

Nagib

IS krivulja ima negativan nagib jer je veza između kamatnih stopa i dohotka negativna. Rast kamatnih stopa smanjuje investicije što preko multiplikativnog efekta djeluje na dohodak. Nagib IS krivulje ovisi o elastičnosti investicija na promjene kamatne stope. Ako je elastičnost velika, male promjene kamatne stope će izazvati veliku promjenu investicija, a IS krivulja će biti položenija. Ako je elastičnost mala, ni velike promjene kamatne stope neće dovesti do značajne promjene investicija pa će IS krivulja biti strmija.

Osim o elastičnosti investicija, nagib IS krivulje ovisi i o:

  • graničnoj sklonosti potrošnji
  • poreznoj stopi
  • graničnoj sklonosti uvozu

Utjecaj ovih čimbenika se može najlakše shvatiti ako se iz B2B br. 7 prisjetimo odrednica fiskalnog multiplikatora.

Ako je granična sklonost potrošnji velika, onda će IS krivulja biti položenija budući da će rast dohotka, bez obzira čime je potaknut, imati veći učinak na potrošnju nego u slučaju da je granična sklonost potrošnji mala, pa će i konačni učinak na dohodak biti veći. Kod porezne stope i granične sklonosti uvozu situacija je obrnuta. Viša porezna stopa i viša granična sklonost uvozu sugeriraju da su u gospodarstvu snažni „odljevi“ (sjetite se kružnog toka iz B2B br.1), što znači da će se veliki dio induciranog porasta dohotka „odliti“ iz gospodarstva. U prvom slučaju u državni proračun, u drugom slučaju u inozemstvo. Zbog toga će IS krivulja u ovom slučaju biti strmija.

Elastičnost investicija u odnosu na promjenu kamatne stope smatra se temeljnom odrednicom nagiba IS krivulje i u standardnim udžbenicima i u empirijskim istraživanjima, pa se istraživanje uloge ostalih determinanti nagiba prepušta čitateljima. Treba naglasiti da udžbenički pristup ne znači da ostale determinantne nagiba u stvarnim situacijama nisu doista važnije od elastičnosti investicija u odnosu na promjene kamatne stope.

Pomaci

IS krivulja se pomiče pod utjecajem egzogenih uzroka promjena. U literaturi se najčešće ističu povjerenje poduzetnika koje utječe na investicije, povjerenje potrošača koje utječe na potrošnju, bogatstvo koje utječe na potrošnju, izdaci države na dobra i usluge, i porezi.  U Tablici 2 su objašnjeni pomaci IS krivulje ukoliko dođe do povećanja nekih od navedenih faktora (smanjenje ovih faktora ima suprotan učinak).

Tablica 2: Sažetak faktora koji utječu na IS krivulju

Povećanje Pomicanje IS krivulje Razlog
Očekivani budući dohodak Gore Željena osobna potrošnja raste (željena štednja pada), što poveća kamatnu stopu i uspostavlja se ravnoteža pri višoj razini kamatnih stopa
Bogatstvo Gore Željena osobna potrošnja raste (željena štednja pada), što poveća kamatnu stopu i uspostavlja se ravnoteža pri višoj razini kamatnih stopa
Potrošnja države, G Gore Željena državna potrošnja raste (željena štednja pada), što poveća kamatnu stopu i uspostavlja se ravnoteža pri višoj razini kamatnih stopa
Porezi, T Bez promjene ili dolje Nema učinka ako potrošači uzmu u obzir buduće smanjenje poreza (Rikardijanska ekvivalencija), a seli se dolje ako potrošači zanemare moguće buduće smanjenje poreza i smanje željenu potrošnju što poveća nacionalnu štednju i smanjuje kamatnu stopu
Očekivana buduća granična proizvodnost kapitala Gore Povećaju se željene investicije, što dovodi do povećanja kamatne stope
Efektivni porez na kapital Dolje Smanjuju se željene investicije, što dovodi do smanjenja kamatne stope
Rast svjetske proizvodnje Gore Veća svjetska proizvodnja povećava potražnju za domaćim izvozom
Svjetska kamatna stopa Gore Viša svjetska kamatna stopa vodi deprecijaciji domaće valute što povećava izvoz i neto izvoz
Realni tečaj Gore Rast realnog tečaja (realna deprecijacija) dovodi do rasta neto izvoza

Općenito, promjene koje su uz pomoć IS krivulje opisane u gornjoj tablici nisu konačan prikaz učinka tih promjena. Postoje efekti drugog reda koji se reflektiraju na IS krivulju koja opisuje ravnotežu na tržištu dobara i usluga, ali i na druge krivulje u modelu koje opisuju ravnoteže na tržištu novca i u odnosima s inozemstvom, o čemu će biti više riječi u nastavku.

Na primjer, u zadnjem retku je objašnjen utjecaj realnog tečaja, ali je ostalo otvoreno pitanje što je s učinkom promjena nominalnog tečaja na IS krivulju. Kada se govori o utjecaju nominalnog tečaja na IS krivulju, važno je napomenuti da taj utjecaj ovisi o tečajnom režimu. Ako je tečaj fiksan, onda je i IS krivulja fiksna, tj. nominalni tečaj nema utjecaj na pomake IS krivulje jer je svaka promjena tečaja popraćena reakcijom središnje banke koja tečaj mora održati fiksnim. Ako je tečaj fleksibilan, onda će nominalni tečaj utjecati na IS krivulju, a njezin pomak će ovisiti o tome je li zadovoljen Marshall-Lernerov uvjet (uvjet je definiran u B2B br. 5). To je primjer jednog važnog načela koje se otkriva Mundell-Flemingovim modelom: u gospodarstvu je sve povezano.

Tržište novca u modelu kratkog roka: LM krivulja

Ponudu i potražnju za novcem smo objasnili u B2B br. 9i B2B br. 10, a ovdje se okrećemo tržištu na kojem se one „susreću“ – tržištu novca. Sada je jasno kako je sve povezano. Na primjer, ako je nominalni tečaj fiksan IS krivulja se ne miče, ali da bi bio fiksan, središnja banka mora mijenjati ponudu primarnog novca. Sada ćemo opisati kako se to događa i integrirati prikaz u model uz pomoć LM krivulje ravnoteža tržišta novca.

Kako smo ranije objasnili, potražnja za novcem MDse sastoji od dvije vrste potražnje: (i) transakcijske, koja ovisi o broju transakcija, a taj broj pak ovisi o dohotku te (ii) špekulativne potražnje odnosno preferencije likvidnosti, što se može zapisati jednadžbom:

Povećanje dohotka Y povećava obujam transakcija pa ono pozitivno utječe na potražnju za novcem, dok rast kamatne stope povećava oportunitetni trošak držanja novca (držanja značajnog dijela portfelja imovina u likvidnom obliku), što smanjuje potražnju za novcem.

Ponudom novca Mu ovom modelu upravlja središnja banka, koja ju egzogeno određuje (pojednostavljenje koje se prihvaća u modelima na ovoj razini iako smo u B2B br. 9 vidjeli da je ponuda novca previše složena da bi se mogla svesti samo na količinu novca koju neposredno kontrolira središnja banka).

Ravnoteža na tržištu novca podrazumijeva ravnotežu ponude novca i potražnje za novcem:

Ravnoteža na tržištu novca je prikazana na Slici 3.

Slika 3: Ravnoteža na tržištu novca

Ponuda i potražnja za novcem su u ravnoteži na razini kamatne stope i. Ako je kamatna stopa viša od razine i, na tržištu postoji višak ponude novca budući da ljudi pri višim kamatnim stopama žele držati manju količinu novca u najlikvidnijem obliku (raste oportunitetni trošak držanja novca). Ispod te razine kamatne stope, potražnja za novcem je veća od ponude novca budući da pri nižim kamatnim stopama potražnja za novcem (za likvidnosti) raste. M je količina novca koja je rezultat čišćenja tržišta novca na razini kamatne stope i.

Izvod LM krivulje

Kao što je IS krivulja prikazivala sve točke u kojima su štednja i investicije jednake (ravnoteža na tržištu dobara i usluga) tako LM krivulja prikazuje sve točke u kojima su ponuda i potražnja za novcem jednake, tj .tržište novca je u ravnoteži. Dakle, LM krivulja se izvodi iz tržišta novca, a njezin je izvod prikazan na Slici 4.

Slika 4: Izvod LM krivulje

Na lijevom grafikonu je prikazano tržište novca. Početna ravnoteža se nalazi u točki A, uz kamatnu stopu i, i razinu dohotka Y1. Ako dođe do rasta dohotka s Y1 na Y2, doći će do rasta (transakcijske) potražnje za novcem što će pomaknuti krivulju potražnje za novcem u desno. Ako kamatna stopa ostane na istoj razini, na tržištu novca postoji višak potražnje za novcem nad ponudom novca. Višak potražnje, uz nepromijenjenu ponudu novca, dovest će do rasta kamatne stope s i1 u i2 te će se nova ravnoteža uspostaviti u točki B, na višoj razini kamatne stope i višoj razini dohotka.

Ovi odnosi se reflektiraju na desnom grafikonu na kojem LM krivulja ima pozitivan nagib. Pozitivan nagib je posljedica pozitivne veze između dohotka i kamatne stope, preko ranije objašnjenog mehanizma uspostavljanja ravnoteže na tržištu novca.

Kao i za IS krivulju, u nastavku objašnjavamo (a) točke koje nisu na krivulji, (b) stabilnost, (c) odrednice nagiba, (d) rotiranje i (e) pomake

Točke koje nisu na krivulji

Sve točke na LM krivulji su ravnotežne, no desno i lijevo od nje nisu (za IS krivulju se govori gore i dolje jer se izvodi preko kamatne stope, a za LM krivulju lijevo i desno jer se izvodi preko dohotka).

Točke desno od LM krivulje su neravnoteže. U njima postoji višak potražnje za novcem. Za danu kamatnu stopu i dohodak potražnja za novcem je veća od ponude pa do ravnoteže može doći ako dođe do pada dohotka ili povećanja kamatne stope što smanjuje potražnju za novcem. U točkama lijevo od krivulje situacija je obrnuta, tj. ponuda je veća od potražnje za novcem. U svakoj točki koja nije na LM krivulji postoje pritisci da se kamatna stopa promijeni. Ovi odnosi su sažeti u Tablici 3.

Tablica 3: Točke izvan LM krivulje

Osobine točke Razlog
Točke na krivulji MS= MD Ravnoteža na tržištu novca, krivulja je tako izvedena da povezuje ravnoteže
Točke desno od krivulje MS<MD Neravnoteža na tržištu novca. Postoji višak potražnje na tržištu novca, što stvara pritisak na rast kamatnih stopa.
Točke lijevo od krivulje MS>MD Neravnoteža na tržištu novca. Postoji višak ponude na tržištu novca, što stvara pritisak na pad kamatnih stopa.

 Stabilnost i brzina prilagodbe

LM krivulja je skup stabilnih ravnoteža na tržištu novca. Ako gospodarstvo nakon nekog šoka nije na LM krivulji, tržišno ponašanje vrati gospodarstvo nazad na krivulju. Pitanje je kako brzo?

Nakon bilo kojeg šoka, gospodarstvo se trenutačno vrati na LM krivulju. Brzo vraćanje se događa jer se kamatna stopa može brzo prilagoditi i jer je takva priroda špekulativnog ponašanja. Špekulanti podešavaju svoj portfelj odnosno količinu novca kojeg drže prema trenutačnim uvjetima koji vladaju na tržištu.

Zato je opravdano pretpostaviti da je gospodarstvo uvijek na LM krivulji i da je tržište novca uvijek u ravnoteži ili veoma blizu nje. Ti uvjeti ne vrijede samo ako postoje prepreke (regulatorne, tehnološke…) na tržištu novca koje sprečavaju prilagođavanje.

Nagib

Ranije smo objasnili da je nagib LM krivulje pozitivan budući da više razine dohotka na tržištu novca zahtijevaju višu razinu kamatnih stopa kako bi postojala ravnoteža. Međutim, koliki je stvaran nagib, ovisi o dva faktora:

  • elastičnosti potražnje za novcem s obzirom na dohodak (dohodovna elastičnost)
  • elastičnosti potražnje za novcem s obzirom na kamatnu stopu (kamatna elastičnost)

Rast dohodovne elastičnosti povećava nagib LM krivulje, tj. ona postaje strmija. Rast kamatne elastičnosti dovodi do smanjenja nagiba LM krivulje, tj. ona postaje položenija. Ove elastičnosti ovise o preferencijama, tehnologiji, preprekama na tržištu i sl. pa ih je teško predvidjeti. Upravo je elastičnost LM krivulje jedna od najvažnijih odrednica učinkovitosti monetarne politike, o čemu će također više riječi biti u sljedećem nastavku. Za sada još uvijek samo gradimo elemente cjelovitog modela čiju ćemo mehaniku razmatrati tek nakon što izgradimo sve bitne dijelove.

Pomaci

Ključni faktor koji utječe na pomak LM krivulje u standardnim udžbenicima makroekonomike je ponuda novca. Rast ponude novca, uz nepromijenjenu potražnju, dovodi do pada kamatne stope.  To znači da se LM krivulja pomiče desno. Ako dođe do smanjenja ponude novca mehanizam je obrnut i LM krivulja se pomiče u lijevo.

LM krivulju pomiču i svi faktori koji utječu na potražnju za novcem, osim dohotka, koji nisu obuhvaćeni modelom. Ti faktori mogu biti:

  • bogatstvo
  • odnos rizika držanja drugih oblika imovine u odnosu na rizik držanja novca
  • likvidnost alternativnih oblika ulaganja
  • efikasnost tehnologije plaćanja, regulacija…

Platna bilanca u modelu kratkog roka: BP krivulja

Utjecaj promjene tečaja te inozemnog i domaćeg dohotka na izvoz i uvoz je objašnjen na IS krivulji. Međutim, otvorenost gospodarstva se ne može svesti na izvoz, uvoz i tečaj. U odnosima između otvorenog gospodarstva i svijeta jednako važnu ulogu imaju međunarodni tokovi kapitala. Njih ćemo uvesti u model uz pomoć treće krivulje Mundell-Fleming modela – BP krivulje.

BP krivulja (od eng. balance of payments) pokazuje ravnotežu u platnoj bilanci kroz odnose tekućeg i kapitalnog računa (detaljne odnose pogledati u B2B br. 6). BP krivulja pokazuje različite kombinacije domaćeg dohotka i kamatne stope za koje je platna bilanca u ravnoteži (sjetite se da međunarodni tokovi kapitala zavise o odnosu između domaće i svjetske kamatne stope – kamatni paritet). Za podsjetnik, ravnotežu u platnoj bilanci u B2B 6 pisali smo kao:

(9)   NX + KFA = 0

(10) NX = -KFA

Jednadžbe (9) i (10) govore da zbroj tekućeg računa platne bilance (kojeg ćemo jednostavnosti radi izjednačiti s njegovim najvažnijim dijelom – neto izvozom NX) te kapitalnog i financijskog računa (KFA) uvijek mora biti jednak nula (nakon knjigovodstvenog usklađivanja za greške i propuste koje ovdje radi jednostavnosti zanemarujemo). U okviru kapitalnog i financijskog računa možemo posebno iskazati račun međunarodnih rezervi središnje banke (R): KFA = KFA’ + promjena međunarodnih rezervi, tako da vrijedi

Kada se platna bilanca zapiše u ovom obliku, lakše se vidi da su promjene međunarodnih rezervi središnje banke rezultat ukupnih odnosa u platnoj bilanci, a ravnoteža se može definirati kao situacija kada nema promjena rezervi (promjena R=0), pa se (10) može zapisati kao NX = -KFA’. BP krivulja pokazuje taj odnos – odnos ravnoteže u sveukupnim ekonomskim odnosima između zemlje i inozemstva.

Kako bismo mogli prikazati grafikon BP krivulje potrebno je podsjetiti kako se tekući račun platne bilance može promatrati i kao neto izvoz na kojeg utječu domaći dohodak, koji određuje razinu uvoza, strani dohodak, koji određuje razinu izvoza, i nominalni tečaj koji utječe i na uvoz i na izvoz. Uz pretpostavku da je inozemni dohodak (a time i izvoz) konstantan, rast domaćeg dohotka povećava uvoz. Rast uvoza dovodi do deficita tekućeg računa, a deficit se može pokriti samo „uvozom“ strane štednje, što zahtijeva porast kamatnih stopa koje će privući inozemni kapital.  Zato BP krivulja ima pozitivan nagib, koji odražava pozitivan odnos između dohotka i kamate, kao što je prikazano na Slici 5.

Slika 5: BP krivulja

Točke koje nisu na krivulji

Sve točke na BP krivulji predstavljaju ravnotežu platne bilance. Platna bilanca je u ravnoteži kada zemlja ni ne akumulira ni ne gubi međunarodne rezerve. Točke izvan BP krivulje se promatraju kao točke unutarnje ravnoteže gospodarstva, jer su određene sjecištem IS i LM krivulje, ali to su ujedno točke koje odražavaju vanjsku neravnotežu (gospodarstvo se ne nalazi na BP krivulji ako ima vanjsku neravnotežu).

Kada se unutarnja ravnoteža nalazi iznad  (sjeverozapadno od) BP krivulje, domaća kamatna stopa privlači više kapitala nego što je potrebno za ravnotežu platne bilance na toj razini dohotka, što znači da platna bilanca bilježi suficit i zemlja akumulira devizne rezerve. Ako je unutarnja ravnoteža ispod BP krivulje, domaća kamatna stopa nije dovoljno visoka da privuče inozemni kapital koji je potreban za uravnoteženje platne bilance na danoj razini dohotka pa platna bilanca bilježi deficit i zemlja gubi devizne rezerve. Vidjet ćemo da brzina i intenzitet promjena rezervi zavisi i o politici tečaja domaće valute, odnosno o valutnom ili tečajnom režimu.

Stabilnost, brzina prilagodbe i tečajni režim

Gospodarstvo se može (ali i ne mora) vratiti u točku u kojoj se sve tri krivulje sijeku. Takva točka znači da je postignuta opća ravnoteža, tj. i unutarnja i vanjska ravnoteža. Brzina prilagodbe u ovom modelu ovisi i o tečajnom režimu.

U režimu fiksnog tečaja središnja banka je spremna prodati ili kupiti dovoljno deviza (odnosno kupiti ili prodati dovoljno domaće valute) da održi tečaj fiksnim, što znači da se BP krivulja ne pomiče već se ravnoteža ostvaruje preko monetarne politike, tj. preko pomaka LM krivulje. Nasuprot tome, u režimu fleksibilnog tečaja promjene nominalnog tečaja dovode do pomaka IS krivulje i BP krivulje, pa se opća ravnoteža postiže uspostavljanjem ravnoteže na tržištu roba i usluga te ravnoteže u platnoj bilanci. Ovi odnosi su prikazani na Slici 6.

Slika 6: Nepodudaranje unutarnje i vanjske ravnoteže

U točki A na oba dijela slike IS i LM krivulje se sijeku iznad BP krivulje, tj. unutarnja ravnoteža se nalazi u točki u kojoj je kamatna stopa (na toj razini dohotka) viša od potrebne da se uspostavi ravnoteža u platnoj bilanci, što znači da postoji suficit platne bilance. Suficit platne bilance stvara aprecijacijske pritiske na nominalni tečaj. Uspostavljanje ravnoteže ovisi o tečajnom režimu.

Na lijevom dijelu slike pretpostavljamo da je zemlja u režimu fiksnog tečaja. Aprecijacijski pritisci na domaću valutu potiču središnju banku na monetarnu ekspanziju (o detaljima u sljedećem B2B nastavku), što pomiče LM krivulju pa je konačna ravnoteža točka B u kojoj se sijeku sve tri krivulje i postiže se ravnoteža na svim tržištima. U desnom dijelu slike pretpostavljamo režim fleksibilnog tečaja, što znači da središnja banka ne reagira u slučaju aprecijacijskih pritisaka, kao u režimu fiksnog tečaja. To znači da u ovom slučaju dolazi do aprecijacije domaće valute, što smanjuje neto izvoz pa se i IS i BP krivulja pomiču, IS lijevo, a BP prema gore. Ravnoteža se ponovno uspostavlja u točki B (iako se točke B na grafikonima značajno razlikuju, o čemu će više riječi biti u sljedećem B2B nastavku).

Nagib

Uočite da do sada nismo problematizirali nagib BP krivulje. Međutim, prikazani mehanizam prilagodbe ravnoteži značajno zavisi o nagibu BP krivulje. Što utječe na nagib?

Ako je seljivost kapitala preko državnih granica savršena, BP krivulja je horizontalna. Savršena seljivost kapitala podrazumijeva da je financijska imovina u različitim zemljama savršeni supstitut. U tom slučaju, mala promjena domaće kamatne stope će odmah dovesti do brzih priljeva ili odljeva inozemnog kapitala u velikim iznosima. Uz današnju tehnologiju i protok informacija te uz izostanak regulatornih prepreka seljenju kapitala (kao npr. unutar EU ili unutar SAD-a), približno horizontalna BP krivulja bolje opisuje stvarnost od vertikalne. Vertikalna BP krivulja opisuje svijet u kojem vrlo velike promjene kamatnih stopa vrlo malo utječu ili uopće ne utječu na tokove kapitala. Dakle, u uvjetima lake seljivosti kapitala postojat će snažni pritisci na nominalni tečaj (jer će male promjene kamatnih stopa izazivati velika kolebanja tokova kapitala odnosno deviza). No, promjene tečaja će prvenstveno ovisiti o tečajnom režimu (u fiksnom će središnja banka intervencijama braniti tečaj, u fleksibilnom će se on mijenjati). Ako je kapital seljiv, ali ne savršeno, BP krivulja će imati pozitivan nagib, ali će biti polegnutija od LM krivulje, a ako je seljivost kapitala na vrlo niskoj razini, BP krivulja će biti strmija od LM krivulje. Ovi odnosi su prikazani na Slici 7.

Slika 7: Nagib BP krivulje i seljivost kapitala

Nagib BP krivulje ima značajan utjecaj na učinkovitost ekonomske politike. Mi ćemo, zbog jednostavnosti, u nastavku B2B serije pretpostaviti da je kapital savršeno seljiv pa ćemo analizu nastaviti na horizontalnoj BP krivulji koja je bliža današnjoj realnosti od vertikalne.

Opća ravnoteža modela kratkog roka otvorenog gospodarstva

Kako je ranije spomenuto, opća ravnoteža u malom otvorenom gospodarstvu podrazumijeva unutarnju ravnotežu (ravnotežu na tržištu dobara i usluga) te vanjsku ravnotežu (ravnotežu u platnoj bilanci što znači da zemlja ni ne gubi ni ne akumulira međunarodne rezerve). Mudell Fleming model je zato model opće ravnoteže malog otvorenog gospodarstva. Opća ravnoteža u ovom modelu je prikazana na Slici 8.

Slika 8: Opća ravnoteža u Mundell-Fleming modelu

U sljedećem, posljednjem nastavku B2B serije objašnjavamo kako poslovni ciklusi mogu remetiti ovu ravnotežu i kako se djelovanjem monetarne i fiskalne politike u malom i otvorenom gospodarstvu mogu pokušati ublažiti posljedice ekonomskih ciklusa. Iako Mundell-Fleming model ima svoje nedostatke, pokazat ćemo i zašto je taj model i dalje najzastupljeniji u makroekonomskim udžbenicima u kojima se provodi analiza odnosa ekonomske politike, tečajnog režima i otvorenosti gospodarstva.