BDP je u drugom kvartalu rastao više od preliminarne procjene DZS-a, a javni dug je u padu

Objavljeno

Foto: Marko Volkmar / Dreamstime

HNB je krajem prošlog tjedna objavio podatke o stanju javnog dugu na kraju lipnja i platnu bilancu za drugo tromjesečje 2017. Time smo dobili potpuniju sliku o kretanju gospodarstva u prvoj polovici godine.

Javni dug, nakon privremenoga porasta u ožujku ove godine radi financiranja obveza iz drugog tromjesečja izdanjem inozemne obveznice, na kraju lipnja je iznosio 287,3 mlrd. kn (po ESA 2010, međunarodno usporedivoj metodologiji). Ako ovaj iznos usporedimo sa stanjem na kraju 2016., kada je javni dug iznosio 289,1 mlrd. kn, govorimo o nominalnom smanjenju za 1,8 mlrd. kn.

Slika1.: Dug opće države

Napomena: Za izračun relativnog pokazatelja na kraju lipnja korišten je nominalni BDP za posljednja četiri dostupna tromjesečja.
Izvor: HNB, DZS

Kuna je od početka godine do kraja lipnja aprecirala za oko 2% (sa 7,55 na 7,40 kuna za euro), a kako je dio javnog duga vezan uz euro, nominalno smanjenje iskazano u kunama može se objasniti promjenom tečaja. Ipak, najvažnije je da javni dug ne raste (podsjetimo da je i u 2016. nakon dugo vremena došlo do nominalnog smanjenja javnog duga), a kako BDP nastavlja s rastom, tako se udio javnog duga na kraju lipnja spustio ispod 82% BDP-a.

Zanimljivo je za primijetiti kako inozemna komponenta čini sve manji udio u ukupnom dugu opće države. Osim opće države, i ostali sektori (prvenstveno banke i poduzeća) također se nastavljaju razduživati prema inozemstvu pa je tako ukupni bruto inozemni dug pao na 40,4 mlrd. €. To je gotovo 9 mlrd. € manje u odnosu na vrhunac dosegnut u travnju 2015. (kada je iznosio 49 mlrd. €), čime se vanjska ranjivost hrvatskog gospodarstva značajno smanjila.

Valja napomenuti kako je današnji gospodarski rast na sasvim drugim temeljima od onog kojeg smo imali u godinama ekspanzije prije krize. Primjerice, od početka 2005. do kraja 2008., bruto inozemni dug porastao je za preko 18 mlrd. € (s 23 mlrd. € na 41 mlrd. €), a danas gospodarstvo raste uz paralelno razduživanje prema inozemstvu te uz suficit platne bilance.

BDP  u drugom kvartalu porastao više od preliminarne procjene?

DZS je krajem kolovoza objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2017.  U njoj stoji kako je BDP, prema originalnim podacima, u drugom tromjesečju 2017. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2016., a prema sezonski prilagođenim za 3,4% veći.

Iako su u javnosti interpretacije rezultata išle u smjeru kako je to rezultat izvrsne turističke sezone, pažljivijim promatranjem mogli smo vidjeti da je evidentirani izvoz usluga (gdje turizam čini najveći udio) porastao za svega 3,3%. Ako znamo da je broj noćenja stranih turista u drugom kvartalu porastao za 27% na godišnjoj razini (gdje je lipanj činio presudnu ulogu), očiti je nerazmjer ta dva rezultata.

DZS podatke o izvozu usluga dobiva od HNB-a, a kako je HNB tek prošlog tjedna kompletirao podatke platne bilance, iz slijedećeg je očito da će revidirana procjena rasta BDP-a biti osjetno podignuta. U  komentaru platne bilance HNB navodi:

„Povećanje manjka robne razmjene u drugom tromjesečju rezultat je činjenice da je rast robnog uvoza bio brži od rasta izvoza (8,6% prema 7,3% na godišnjoj razini), dok je povećanje viška u razmjeni usluga odredio rast izvoza, koji je bio snažniji od rasta uvoza (8,2% prema 1,6% na godišnjoj razini). Pritom je poboljšanje salda u turizmu ostvareno uz vrlo visoke stope rasta prihoda i rashoda (13,4% i 25,1% na godišnjoj razini), čemu je pogodovao i kasniji Uskrs, dok se neto prihodi od ostalih usluga nisu značajno promijenili.“

To su osjetno drukčije brojke od prvotno korištenih, stoga pod pretpostavkom da konačne deflacionirane brojke (omjeri) neće značajno odstupati od gore navedenih, možemo izračunati da je rast BDP-a u drugom kvartalu bio za pola postotnog boda viši od preliminarne procjene iz kolovoza. No, novu službenu procjenu od strane DZS saznat ćemo tek slijedeće godine.