BDP za 2017. podbacio s 2,8%: što to znači za očekivanja 2018.?

Ilustracija: Siloto / Dreamstime

Prema danas objavljenoj prvoj procjeni BDP-a za četvrti kvartal 2017. hrvatsko gospodarstvo je raslo 2% na godišnjoj razini, što je niže od prognoza analitičara koji su očekivali rast BDP-a u rasponu od 2.1% do 3.2%. Stopa rasta za cijelu 2017. godinu je iznosila 2,8%, što je manje od 3%, koliko je prema zadnjoj reviziji iz studenog 2017. ostvareno 2016.

Razočaravajući rast u posljednjem tromjesečju najvećim je dijelom posljedica slabijeg rasta investicija (1,7% godina na godinu) te rasta uvoza čiji je rast ponovno znatno nadmašio izvoz (6% spram 3,6%, ali brži rast uvoza od izvoza imali smo i u prethodnim kvartalima). Osobna potrošnja je zadržala stopu rasta iznad 3%, a rast državne potrošnje bio je nešto jači nego u prethodnim kvartalima, no rast je svejedno usporio.

Tablica 1: Međugodišnje stope rasta BDP-a

1Q16 2Q16 3Q16 4Q16 1Q17 2Q17 3Q17 4Q17
Osobna potrošnja 2.4 2.9 3 3.1 3 3.2 3.3 3.2
Državna potrošnja 0.4 2.5 2.1 1.8 1.5 1.7 2.3 2.6
Investicije 4.3 6.5 2.9 4.6 5.4 3.3 3.4 1.7
Izvoz 7.2 4 6.3 9.7 9.5 6.5 5.7 3.6
Uvoz 6.1 7.3 6 9.7 11.4 5.8 9.5 6.0

Izvor: DZS

Brži rast uvoza od izvoza najvećim je dijelom posljedica snažnijeg rasta uvoza usluga (čak 16%), dok je rast uvoza roba bio manji od rasta izvoza roba, što upućuje na to da je izvozni sektor i dalje prilično dinamičan, bez obzira na nešto slabiju stopu rasta izvoza u odnosu na prethodne kvartale.

Tablica 2: Međugodišnje stope rasta izvoza i uvoza

1Q17 2Q17 3Q17 4Q17
Izvoz roba i usluga 9.5 6.5 5.7 3.6
    Robe (fob) 16.2 5.6 8.9 5.4
    Usluge 1.3 8 3.2 2.2
Uvoz roba i usluga 11.4 5.8 9.5 6
   Robe (fob) 11.3 5.6 9.5 3.8
   Usluge 12.1 7 9.4 16

Izvor: DZS

Međutim, ako se promatraju sezonski i kalendarski prilagođene stope rasta, onda je rast od 3.1% u 2017. nadmašio rast od 2.7% u 2016 godini (sjetite se da je 2016., među ostalim, bila prijestupna godina) – slika 1. Kada se podaci gledaju iz ove perspektive, ne može se govoriti o nekom značajnom usporavanju.

Slika 1: Originalne i sezonski prilagođene stope rasta BDP-a

Izvor: DZS

Razloga za optimizam ipak nema previše. Ako se promatraju sezonski prilagođene stope rasta (godina na godinu) za zadnje tromjesečje 2017., vidi se da se Hrvatska nalazi među najslabijim članicama Europske unije (slika 2). Situacija je još više zabrinjavajuća ako se uoči da su s nama usporedive zemlje Nove Europe na samom vrhu ljestvice koju predvodi Rumunjska sa 7%. Danas je objavljen podatak o rastu BDP-a za 6% u Sloveniji i 5.1% u Poljskoj u posljednjem kvartalu 2017.

Slika 2: Rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2017. (sezonski prilagođene stope)

Izvor: DZS; Eurostat; nacionalni zavodi za statistiku

Preliminarno se može zaključiti da usporavanje rasta u zadnjem tromjesečju 2017. ne mora značiti da se s trendom rasta događa nešto vrlo loše, ali je sam trend vrlo loš – neobično slab u usporedbi sa sličnim zemljama.

I dalje nema dovoljno analitičkih osnova da se slab rezultat u zadnjem tromjesečju 2017. pripiše situaciji u Agrokoru. Izostanak ubrzanja investicija kao važan čimbenik lošeg rezultata prije svega treba povezati s porezno nekonkurentnim okružjem, slabom investicijskom klimom i administrativnim preprekama. Podbačaj u prerađivačkoj industriji nije koncentriran u «Agrokorovim» sektorima već je u velikoj mjeri plod neobično visoke baze u zadnjem tromjesečju 2016.

Suštinski je problem u tome što Hrvatska već više od desetljeća fundamentalno zaostaje za usporedivim zemljama novim članicama EU. Izuzev Rumunjske, čiji je rast prema mnogim analitičarima potaknut stvaranjem različitih balona, sve ostale zemlje su pronašle model rasta oslonjen na snažno korištenje EU fondova, stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti i izvoz (o rastu Češke, Slovačke i Hrvatske se nedavno pisalo na Labu), samo Hrvatska u toj transformaciji još nije pronašla svoj put.

Za kraj se nameće pitanje znači li sporiji rast u posljednjem kvartalu 2017. nešto za očekivanja za ovu godinu? Podsjetimo, većina očekivanja za 2018. centrirana je oko 2,8%, dakle, gotovo identično stopama rasta koje su ostvarene 2016. i 2017. Treba li sada očekivanja revidirati na niže?

Prošli tjedan smo objavili tekst o tzv. efektu prijenosa BDP-a koji pokazuje koliki je dio stope rasta BDP-a u nekoj godini posljedica dinamike s kraja prošle godine. Sezonski prilagođena stopa rasta od 2,2% u zadnjem kvartalu 2017. godine implicira efekt prijenosa za 2018. godinu od 0,4%, što je pozitivno, ali ipak značajno manje od očekivanja.

Ako se prisjetimo formule:

Rast BDP-a 2018  =  efekt prijenosa + efekt tekuće godine

onda je u jednadžbi za rast BDP-a u 2018. godini je ostala samo jedna nepoznanica.

Rast BDP-a 2018  =         0,4%            +              ?

Postavlja se pitanje može li efekt tekuće godine (tekuća brzina rasta) dostići 2,4%?

Može, jer trendovi i proizvodnje i potrošnje i dalje pokazuju prema gore. Inozemna potražnja će i dalje vući izvoz po stopama koje omogućuju impuls rasta od oko 2,4% na godišnjoj razini. Zbog toga je prerano za reviziju ranijih prognoza prema dolje. Međutim, rizici revizije prognoza sada će se malo razbuditi. Analitičari će gledati signale koji bi opravdali povećani pesimizam.