Brzi pregled: sastanak ECB-a, tečaj dolar za euro i kako Hrvatska stoji s brzinom rasta

Objavljeno

Ilustracija: Alphaspirit / Dreamstime

Kada je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi pred nekoliko mjeseci najavio da će najesen nastaviti sa slabljenjem programa kvantitativnog popuštanja monetarne politike, promatrači su očekivali da bi se to moglo dogoditi u rujnu. Iako se najavljeno nije dogodilo na jučerašnjem sastanku ECB-a, euro je dodatno ojačao. Tržišta vjeruju Draghievoj najavi da će se obećano dogoditi u listopadu: “bulk of QE decisions will probably be taken in October.”

Dolar je u četvrtak probio granicu od 1,2 za euro. Slika prikazuje žestinu promjene tečaja u zadnja četiri mjeseca.

Neki komentatori (npr. UBS Technical Analysis) upozoravaju da je efekt anticipativne ugradnje informacija u tečaj možda pretjeran. Razlika prinosa američkih i njemačkih desetogodišnjih državnih obveznica ne ukazuje na logiku naglog pada dolara. Američki prinos se vraća prema 2%, njemački se kreće stabilno oko 0,3%, pa primjena jednostavne logike kamatnog pariteta ne upućuje na pad vrijednosti dolara koji od travnja naovamo iznosi približno 14%.

Zbog toga se sve češće čuju spekulacije da bi u zadnjem kvartalu moglo doći do korekcije, osim ako Draghi ne iznenadi s monetarnim zaoštravanjem jačim od očekivanja, što je malo vjerojatno.

Jačanju eura doprinosi i dobro stanje europskog gospodarstva. Najvažnija jučerašnja informacija glasi da je ECB revidirala ovogodišnje prognoze rasta za euro područje s 1,9% na 2,2%. To je najviša prognozirana stopa rasta nakon 2007.

Ako informacije interpretiramo s gledišta učinka na hrvatsko gospodarstvo, obje su dobre. Dinamično europsko gospodarstvo vuče nas prema gore zbog izvoza roba i usluga, a slabiji dolar znači relativno jeftiniju naftu. No, ne treba se nadati da ćemo tako skoro vidjeti kako se maloprodajne cijene goriva mijenjaju zbog promjene tečaja eura spram dolara.

Iako je  od objave BDP-a u drugom kvartalu prošao cijeli tjedan (podsjetnik: +0,8% kvartalno i +3,4% na godišnjoj razini, desezonirano), i dalje se vode rasprave o tome je li to dobro ili loše; raste li Hrvatska (relativno) brzo ili sporo.

Eurostat je objavio usporednu tablicu rasta u drugom tromjesečju po zemljama članicama. Stvari izgledaju očekivano («rasti ovako može svako»). Hrvatski gospodarski rast se kreće oko EU prosjeka, što je loše: ne konvergiramo prema prosječnoj razini razvijenosti u EU. Među članicama iz Nove Europe sporije je rasla samo Litva, što znači da sve druge zemlje konvergiraju. Najviše Češka, koja je u drugom tromjesečju rasla tri puta brže od Hrvatske. Može se.