2016. bila je katapult za mikro i mala poduzeća

Mikro i mala poduzeća «lete». Financijski rezultati poduzetnika za prošlu godinu pokazuju izvanrednu dinamiku u tom segmentu. Veliki stagniraju, ali izvoznici i tamo vuku naprijed. Izgleda da se hrvatsko gospodarstvo spontano mijenja iznutra. Ovim tekstom započinjemo seriju analiza na Labu koje će prikazati promjene u dubini hrvatskoga gospodarstva i identificirati nove velike i male igrače. … Nastavi čitati "%s"

Velika inovacija za male udjele: market making udjela u rastućem d.o.o.-u

Vrapci na grani godinama pjevaju o tome da malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj nedostaje kapitala. Investitor Ratko Bajakić (ICF) i poduzetnik Vedran Antoljak (Sense Savjetovanje d.o.o.) odlučili su poduzeti financijsku inovaciju koja korištenjem novih digitalnih platformi zaobilazi petrificirane hrvatske institucije i kreira do jučer nezamislivo tržište - tržište udjela u d.o.o.-u.… Nastavi čitati "%s"

Hrvati su poduzetni, ali iz nužde

Istraživački tim profesorice Slavice Singer sa Sveučilišta u Osijeku i CEPOR i ove je godine, uz financijsku potporu glavnog sponzora Hrvatske udruge banaka, osigurao sudjelovanje Hrvatske u redovitom Globalnom monitoru poduzetništva (engl. Global Entrepreneurship Monitor). Predstavljanje rezultata održano je prošloga tjedna u HUP-u. Hrvati su poduzetnici, ali iz nužde.… Nastavi čitati "%s"

Agrokor treći dio: Plenkovićev zavjet

Premijer je dao javno obećanje da Agrokorovi dugovi nikada neće postati naši dugovi. Kakve su njegove mogućnosti da održi dano obećanje? Odgovor zavisi o nizu pravnih, ekonomskih, ali i političkih čimbenika, od kojih je najvažnija sposobnost napuštanja oligarhijske doktrine ekonomskog nacionalizma. Samo izgradnja tržišne ekonomije utjelovljene u institucijama liberalne demokracije koje funkcioniraju nepristrano, jednako za sve, jamči da se privatni dug neće vraćati javnim novcem.… Nastavi čitati "%s"

Agrokor drugi dio: kontekst za Lex

Kontekst za Lex treba tražiti u problematičnim kapacitetima pravosuđa za efikasnu izvedbu predstečajnih i stečajnih postupaka. S druge strane, eventualna primjena Lexa otvara posve nove pravne i političke rizike s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Lex će pružiti koristan okvir ako ne bude iskorišten za politizaciju procesa restrukturiranja, ako ne otvori prostor većim tužbama koje bi država mogla izgubiti i ako ne bude poticaj za aktiviranje javnog novca u procesu restrukturiranja. U suprotnom, posljedice Lexa bit će katastrofalne. … Nastavi čitati "%s"

Agrokor prvi dio: veličina i ekonomski učinak

Drama u i oko Agrokora otvorila je tri bitna pitanja: (1) koliko je koncern uistinu velik i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo; (2) kako je moguće biti u pravnom vakuumu toliko dugo da to potakne donošenje posebnoga zakona po hitnom postupku i (3) jesu li u pravu oni koji pišu o kraju tajkunskog modela privilegiranih poduzetnika? Kriza koncerna je na početku, što ostavlja dovoljno vremena za dublje promišljanje o ovim temama. Prva tema je o stvarnoj veličini i utjecaju. Agrokor jest velik i važan, ali je manji od procjena iznesenih u javnosti na početku krize. … Nastavi čitati "%s"

Diskriminacija koja može proći

Razmišljate o kupnji premium goriva na crpki ili vožnji luksuznijom verzijom Ubera? Smatrate da je normalno da na vrhuncu potražnje osobe veće platežne moći i želje plaćaju više, dok uz malu potražnju neke skupine uživaju popust? Ne samo da proizvođač i vi ne sudjelujete u mutnoj raboti. Moguće je da nenamjerno doprinosite win-win situaciji u kojoj profit raste jer se na tržište uključuje veći broj kupaca koji inače ne bi imali pristup proizvodu ili usluzi. … Nastavi čitati "%s"

Kako je Trump prelio čašu

Nakon imenovanja Teda Mallocha ambasodorom SAD-a pri EU i nakon njegove usporedbe Europske unije sa SSSR-om, postavlja se pitanje postoje li razlozi zbog kojih se u Trumpovom timu razmišlja o aktivnom razaranju institucija EU. Boje li se oni Europe? S obzirom na merkantilistički mindset, moguće je da u Washingtonu od 20. siječnja 2017. stanuje strah zbog zaostajanja američke produktivnosti i gubitka dominacije dolara u svijetu.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatski BDP može rasti 4-5% godišnje, ali neće

U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.… Nastavi čitati "%s"