Koronaekonomika (V): u drugom krugu Plenković odlučan, a Marić pod stresom
Fiskalni poticaji, kreditne sheme, moratoriji, odgode, oprosti, ovakvi ili onakvi, sve je to lijepljenje flastera po dubokim ranama od sačmarice.… Nastavi čitati "%s"
Koronaekonomika (III): što je to G-zabluda?
Y = C + I + G + X – M, gdje je Y dohodak ili BDP, C je osobna potrošnja, I su investicije, G je državna potrošnja, X je izvoz, a M je uvoz. Mnogi, pa i obrazovani ekonomisti, misle da ovaj odnos opisuje uzročno-posljedične veze i zaključuju: ako se poveća osobna potrošnja C,… Nastavi čitati "%s"
Koronaekonomika (I): uvod o fiskalnom kapacitetu
Na Labu ste u proteklih tjedan dana mogli pročitati trilogiju o ideološkim, politčkim i gospodarskim aspektima koronakrize, koja je objavljena pod znakovitim naslovom “Protiv previše ideologije”. Jučer je objavljena svojevrsna bilanca stanja dosadašnjeg tijeka ove krize bez presedana. Bio je to uvod u sljedeću seriju tekstova u kojoj ćemo se pobliže baviti ekonomskim politikama, ne… Nastavi čitati "%s"
Mikroekonomika i politička ekonomija Škorinog parkirališta
Slučaj Škorinog parkirališta preko puta bolnice Merkur zaokupio je pažnju javnosti prije vrhunca korona krize. Kako je slučaj postao opće poznat, a sada prijeti da bude zaboravljen, iskoristit ću ga kao primjer za podsjećanje na društvo u kojem zapravo živimo i za pokazivanje moći (mikro)ekonomske i polit-ekonomske analize. Slučaj parking dovoljno je slojevit da se… Nastavi čitati "%s"
Još dva prijedloga protiv trajnije krize – drugi dio
U jučerašnjem tekstu o šest brzinskih mjera iznio sam nekoliko konkretnih prijedloga i načela vođenja politike protiv recesije, koje se mogu početi provoditi odmah. Međutim, u ovom trenutku ne možemo znati hoće li to biti dovoljno. Treba računati s mogućnošću da koronakriza potraje neko vrijeme. Na primjer, ako virus nije dovoljno termolabilan i/ili ako negativni… Nastavi čitati "%s"
EJS 15: Odrednice kretanja javnog duga i upravljanje javnim financijama u EU (II dio)
U prvom tekstu o javnom dugu u seriji o Ekonomici javnog sektora koja će postati knjiga, autori su prikazali kretanje javnog duga i objasnili njegovu strukturu. U ovom nastavku objašnjavaju aritmetiku javnog duga i uvjete njegove održivosti, a zatim se bave okvirom za upravljanje javnim financijama u EU - Paktom o stabilnosti i rastu.… Nastavi čitati "%s"
EJS 15: Financiranje države zaduživanjem
Javni dug je od ekonomskog, pa političkog, u zadnje vrijeme postao i moralno pitanje. Pritom smo zaboravili na teorijske osnove: kako nastaje, tko snosi teret javnog duga u međugeneracijskom smislu, i ne bi li bilo "poštenije" umjesto duga povećati poreze? Šimović i Deskar Škrbić prikazuju teorijske osnove javnog zaduživanja, ali ne samo to - prvi od njihova dva teksta o javnom dugu sadrži i mnoštvo korisnih podataka koji će vam pružiti uvid u to koliko su vas, kao građanina, zadužili političari koje ste birali ili ih niste birali a oni su vas svejedno zadružili, jer takva su pravila igre… Nastavi čitati "%s"
Odakle se, odjednom, stvorio taj porez na grijeh?
Prošlotjedna najava povećanja trošarina na alkohol predstavljala je iznenađenje. Proračun je donesen pred malo više od dva mjeseca, usvojen je novi krug porezne reforme u kojem je mijenjano desetak poreznih parametara, te se postavlja pitanje što se u ova dva mjeseca promijenilo toliko da se moralo nenadano pristupiti pripremi novih povećanja poreza? Formula nije toliko… Nastavi čitati "%s"
EJS 13: Oporezivanje rada
Nakon analize oporezivanja potrošnje, u ovom dijelu se bavimo oporezivanjem dohotka, pri čemu ćemo se fokusirati na dohotke od rada. Za razliku od nekih zemalja gdje građani sami obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, u Hrvatskoj građani koji su zaposleni primaju samo neto plaću na račun. Obračun i uplatu poreza i doprinosa… Nastavi čitati "%s"
EJS 12: Oporezivanje potrošnje
Nakon teorijskog dijela analize oporezivanja iz tekstova ESJ 11 (I. dioi II. dio) većina udžbenika nastavlja analizu porezom na dohodak kao najstarijim i u mnogim zemljama najvažnijim poreznim oblikom. Mi smo odlučili analizu nastaviti porezima na potrošnju. Dva su razloga. Prvo, porezi na potrošnju najizdašniji su porezni prihodi u Hrvatskoj. Drugo, pristupili smo analizi poreza… Nastavi čitati "%s"