Ministar financija bi trebao temeljito ispuhati novogodišnju euforiju

Prevelike oscilacije raspoloženja mogu biti pogubne. To je čest slučaj u kulturi koja afirmira normu jednostranog predstavljanja stvari. Inače je veoma teško sagledavati stvari iz različitih uglova. Lakše je, a često i poželjnije, zauzeti jasan stav. Osobito ako se tim stavom može utjecati. Kako će utjecati novogodišnja najava ministra financija da će po konačnom obračunu… Nastavi čitati "%s"

Stvarno porezno opterećenje u Hrvatskoj među najvećima u EU

Objavljeno

Eurostat je prošli tjedan objavio podatke o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. godinu. Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska se u 2016. godini nalazila pri sredini EU ljestvice poreznog opterećenja (Slika 1). Takav se položaj često tumači kao argument za opravdanje uvođenje dodatnih ili obranu postojećih… Nastavi čitati "%s"

Javni dug: gruda snijega sada ide u suprotnu stranu

Objavljeno

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, koje je zabilježeno u 2015. (-0.4pp) i 2016. (-2.5pp) zasigurno je jedna od najboljih ekonomskih vijesti u Hrvatskoj. Osim što Europska komisija motri javni dug na hrvatskom putu prema euru, smanjenje duga pozitivno utječe na percepciju rizika, smanjuje potrebe za financiranjem i ublažava rizik da će političari u budućnosti… Nastavi čitati "%s"

HUP skor II: iza slabog poboljšanja fiskalnog skora stoji upitan karakter fiskalne politike

HUP skor fiskalne konsolidacije malo se poboljšao s obzirom na to koliko se govori o uspjesima u smanjenju deficita. Skor je nizak zbog i dalje visokih omjera javnog duga, prihoda i rashoda proračuna. Dubinska analiza karaktera politike proračuna pokazuje da je upitno može li se uopće više govoriti o fiskalnoj konsolidaciji.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska tijekom prošle dvije recesije

Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.… Nastavi čitati "%s"

Proračuni 2018.-2020.: pitanje opstanka

Šonje povodom predstojećih jesenskih rasprava o proračunu uspoređuje što kapital znači za poduzeće s onim što fiskalni kapacitet znači za državu. Kao što kroz desetljeća opstaju poduzeća koja imaju dovoljno kapitala, kroz stoljeća uspješno opstaju države u kojima žive ljudi koji razumiju rizike, ne robuju financijskim iluzijama i znaju birati prioritete. To čuva njihove fiskalne kapacitete. … Nastavi čitati "%s"