Ekonomski lab
Prijedlog proračuna koji je ugledao svjetlo dana prošlog četvrtka doživio je već svakojake pohvale i pokude, no čini se da još nitko nije, kako kažu Amerikanci, sastavio dijelove. Pa smo to onda odlučili napraviti mi. Ovaj tekst se u duljoj verziji trebao zvati Mala škola fiskalne ekvilibristike i javnog informiranja. Naime, sada već stari običaj… Nastavi čitati "%s"
Nisam imao namjeru „udaviti brojkama“, ali kako je deficit brojki i argumenata u Hrvatskoj ogroman, pokušat ću ga malo pokrpati. Tema je aktualna – ova borba za plaće u javnom sektoru. Slušate li sindikate javnog sektora i njihove sindikalne ministre u vladi (resori zdravstva i obrazovanja), dvije stvari nikada nećete čuti: Nećete čuti da bi… Nastavi čitati "%s"
Šonje objašnjava pozadinu velike rasprave koja se razvila proteklih dana o tome otkud razlika između vladinih procjena poreznih rasterećenja koja se mjere milijardama i činjenice da se omjer poreza i doprinosa u odnosu na BDP ne smanjuje … Nastavi čitati "%s"
„Dobili smo nižu stopu PDV-a (13%) na organizirano posluživanje hrane“. Postoji li besmislenija rečenica? Prikriva ekonomsku suštinu najavljene porezne promjene. Prvo treba potražiti odgovor na pitanje tko smo to mi i što smo dobili. Općenito, tko i koliko dobiva kada se mijenjaju porezi na način kao što je najavljeno prošli tjedan? Odgovor uvijek zavisi o… Nastavi čitati "%s"
Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018. To je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Ovako visoka stopa rasta ujedno objašnjava relativno visoku stopu rasta realnog BDP-a zabilježenu u istom razdoblju (3,9%). U svim komponentama domaće potražnje koje su brzo rasle,… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je prošli tjedan objavljen HUP skor za 2018. koji je pao za dva boda u odnosu na 2017. (s 38 na 36 bodova), u javnosti se povela rasprava o skoru fiskalne konsolidacije koji se smanjio s 54 na 46 bodova. Za ministra Zdravka Marića «malo neočekivano», za glavnog ekonomistu najveće oporbene stranke Branka… Nastavi čitati "%s"
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.… Nastavi čitati "%s"
Vlada je na sjednici prošlog tjedna donijela dva ključna dokumenta gospodarske politike: Program konvergencije 2019.-2022. i Nacionalni program reformi 2019. U dva nastavka donosimo detaljan osvrt na ciljeve i mjere gospodarske politike hrvatske vlade u narednom razdoblju… Nastavi čitati "%s"
U nastavku o osnovama ekonomike javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić bave se problemom rastućih državnih sektora i temom izostanka vrednovanja učinaka državnih izdataka… Nastavi čitati "%s"
Iako bi objektivan promatrač teško mogao pronaći argumente koji ukazuju na iole značajnije strukturne reforme, postavlja se pitanje nisu li sve tri rejting agencije ipak previše oprezne, pogotovo uzimajući u obzir jednu činjenicu koja je već i u prethodnim godinama trebala pozitivno utjecati na ukupnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske - razlike u mirovinskim sustavima zemalja Nove Europe, koje govore u prilog Hrvatske. Možda je i to razlog zašto tržišta bolje vrednuju hrvatske obveznice od rejting agencija… Nastavi čitati "%s"