Ekonomski lab
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.… Nastavi čitati "%s"
Vlada je na sjednici prošlog tjedna donijela dva ključna dokumenta gospodarske politike: Program konvergencije 2019.-2022. i Nacionalni program reformi 2019. U dva nastavka donosimo detaljan osvrt na ciljeve i mjere gospodarske politike hrvatske vlade u narednom razdoblju… Nastavi čitati "%s"
U nastavku o osnovama ekonomike javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić bave se problemom rastućih državnih sektora i temom izostanka vrednovanja učinaka državnih izdataka… Nastavi čitati "%s"
Iako bi objektivan promatrač teško mogao pronaći argumente koji ukazuju na iole značajnije strukturne reforme, postavlja se pitanje nisu li sve tri rejting agencije ipak previše oprezne, pogotovo uzimajući u obzir jednu činjenicu koja je već i u prethodnim godinama trebala pozitivno utjecati na ukupnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske - razlike u mirovinskim sustavima zemalja Nove Europe, koje govore u prilog Hrvatske. Možda je i to razlog zašto tržišta bolje vrednuju hrvatske obveznice od rejting agencija… Nastavi čitati "%s"
Šimović i Deskar-Škrbić u drugom nastavku serije o ekonomici javnog sektora definiraju uži i širi obuhvat te veličinu države. Tekst uvodi u glavne pojmove i čitatelju predočava od čega se sve sastoji apstraktan pojam "država" te koliko tu novca i u kojim smjerovima kola… Nastavi čitati "%s"
Nevjerojatno je kako smo previdjeli sličnost između Macronove kombinacije i korekcije politika koju je odigrao govorom u ponedjeljak i hrvatske politike. Razlika je samo u tome što naši političari znaju obilato kompenzirati potencijalne nezadovoljnike bez obzira na cijenu, čime preveniraju pobune, dok je poletnom Macronu trebalo neko vrijeme da shvati formulu kako se to radi… Nastavi čitati "%s"
Dok je na svjetskim tržištima početak tjedna donio velika uzbuđenja, na domaćem je mir zahvaljujući odlučnoj reakciji HNB-a najvećom deviznom intervencijom u povijesti. A država se pet zadužila na godinu dana po nevjerojatnih - 0%… Nastavi čitati "%s"
Počinje doba Božićnih domjenaka. Tada se iz nepoznatoga razloga pojavi ona potreba za podvlačenjem crte i podizanjem pogleda ne bi li se vidjelo dalje u budućnost. Pa se vidi da je kristalna kugla zapravo kvrgava. Prognozirati je teško, osobito kad je budućnost u pitanju (Yogi Berra). Ipak, razaznaju se ključni događaji, faktori koji bi mogli remetiti pravila igre. Vide se i glatke promjene čija se tektonika već osjeća, i utječe na promjene u mjesecima koji slijede… Nastavi čitati "%s"
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do zaostatka od svega 10% za prosjekom EU, a Hrvatska nikada nije došla bliže od 37% zaostatka. Obje su države upale u rupu nakon 2008. Slovenska je bila nešto dublja. Unatoč tome, radi se… Nastavi čitati "%s"
Ljetošnje vladine mjere za pomoć "blokiranima" nisu ništa riješile iako su "popravile" statistiku. Do "popravka" je došlo jer su mjere pogodovale najvećim mega-dužnicima čiji se dugovi mjere u iznosima od nekoliko milijuna do nekoliko stotina milijuna kuna. … Nastavi čitati "%s"