B2B br.6: Otvorenost II – tokovi kapitala

Utječu li tekući međunarodni tokovi poput salda izvoza i uvoza na prilagođavanje financijskih i kapitalnih tokova, ili međunarodni tokovi kapitala imaju snagu uzročnog faktora koji pokreće prilagođavanja tekućih tokova? Da biste razumjeli ovu staru ekonomsku dilemu treba poznavati cjelinu ekonomskih odnosa između zemlje i inozemstva što se bilježe u platnoj bilanci i druge stvari, poput Feldstein Horiokine zagonetke, o čemu u novom nastavku serije B2B pišu Bićanić i Deskar Škrbić… Nastavi čitati "%s"

Indeks ekonomske slobode za Hrvatsku 2018. bilježi blagi napredak

Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Hrvatska je na 92. mjestu po ekonomskoj slobodi, što predstavlja napredak za 3 mjesta. S trenutnih 61% ekonomske slobode Hrvatska je u svjetskome prosjeku, ali ostaje na europskom začelju (39-ta od 44 europske zemlje). Hrvatska je sada u kategoriji umjereno slobodnih zemalja, dok je prije bila među uglavnom ne-slobodnima,… Nastavi čitati "%s"

Plivaju li nacionalna gospodarstva sinkronizirano unutar EU

Usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica eurozone jedna je od ključnih pretpostavki teorije optimalnog valutnog područja. Riječ je o nužnom uvjetu kako bi odricanje od monetarnog suvereniteta nosilo što manje troškova za domaće gospodarstvo. Kada kažemo da su poslovni ciklusi dvaju ili više zemalja usklađeni, to znači da se istovremeno kreću kroz iste faze ciklusa ekonomske… Nastavi čitati "%s"

Realni tečaj i gospodarski rast: opovrgnut je raniji Rodrikov rezultat?

Rasprave o potencijalnom utjecaju realnog tečaja na ekonomski rast vrlo su raširene u literaturi, pogotovo u radovima koji istražuju odnos između tečaja i rasta u zemljama u razvoju. Temom su se bavili i „velikani“ teorije rasta poput Easterlya, Rodrika, Haussmana, Sachsa i dr. U domaćim raspravama tečaju se također ponekad pripisuju dugoročna razvojna svojstva. Kritičari… Nastavi čitati "%s"

Podaci ruše teorije o sukobu kapitala i rada i štetnosti stranih ulaganja

Uspoređujući dugoročne trendove plaća radnika, profitabilnosti poduzetnika i visine prosječnih plaća u značajnijim poduzećima Brkljača dolazi do zaključka da u Hrvatskoj ne postoji osnova za sukob kapitala i rada kao ni za otpor prema stranim ulaganjima, s obzirom da se u poduzećima nastalim kroz strana ulaganja isplaćuju najviše prosječne plaće.… Nastavi čitati "%s"