Ekonomski lab
DZS je prošli tjedan objavio preliminarne podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom. Robni izvoz u 2017. porastao je za 12% (uvoz za 8,6%) te je tako vrijednost izvezene robe po prvi put prešla granicu od 100 milijardi kn. Prema podacima Eurostata, hrvatski robni izvoz je u prvih 11 mjeseci prošle godine imao treću najvišu stopu… Nastavi čitati "%s"
Indeks ekonomske slobode 2018 bilježi blagi napredak. Hrvatska je na 92. mjestu po ekonomskoj slobodi, što predstavlja napredak za 3 mjesta. S trenutnih 61% ekonomske slobode Hrvatska je u svjetskome prosjeku, ali ostaje na europskom začelju (39-ta od 44 europske zemlje). Hrvatska je sada u kategoriji umjereno slobodnih zemalja, dok je prije bila među uglavnom ne-slobodnima,… Nastavi čitati "%s"
Usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica eurozone jedna je od ključnih pretpostavki teorije optimalnog valutnog područja. Riječ je o nužnom uvjetu kako bi odricanje od monetarnog suvereniteta nosilo što manje troškova za domaće gospodarstvo. Kada kažemo da su poslovni ciklusi dvaju ili više zemalja usklađeni, to znači da se istovremeno kreću kroz iste faze ciklusa ekonomske… Nastavi čitati "%s"
Postoje dvije teorije zašto je vlada mlako startala u projekt uvođenja eura. Prva je komunikacijski spin. Druga je slaba procjena o tome kako zapravo ekonomski stojimo i što je sve potrebno učiniti da uđemo u europski tečajni mehanizam… Nastavi čitati "%s"
Vladine mjere poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) adresiraju možda najvažniju slabost hrvatskog gospodarstva i društva - slabu inovativnost. Međutim, svaka takva intervencija otvara pitanje efikasnosti. Deskar-Škrbić uz pomoć DEA analize pokazuje izrazitu neefikasnost ulaganja u R&D u Hrvatskoj. … Nastavi čitati "%s"
Umjesto precijenjene priče o nejednakosti treba analizirati siromaštvo i provoditi politike radi njegova smanjenja. Gospodarski razvoj je najbolji lijek protiv siromaštva, no politikama se može mnogo učiniti i na danoj razini razvoja. Ključne su liberalne politike usmjerene jednakim šansama.… Nastavi čitati "%s"
Rasprave o potencijalnom utjecaju realnog tečaja na ekonomski rast vrlo su raširene u literaturi, pogotovo u radovima koji istražuju odnos između tečaja i rasta u zemljama u razvoju. Temom su se bavili i „velikani“ teorije rasta poput Easterlya, Rodrika, Haussmana, Sachsa i dr. U domaćim raspravama tečaju se također ponekad pripisuju dugoročna razvojna svojstva. Kritičari… Nastavi čitati "%s"
Europski skor inovativnosti otkriva poznatu geografiju razvoja. Švicarska i Švedska su europski „inovacijski lideri.“ Barem 20% iznad EU prosjeka inovativnosti su i Danska, Finska, Nizozemska, UK i Njemačka. Putovanje od sjevera prema jugu otkriva kulturnu pozadinu inovativnosti koja govori o vrijednostima. … Nastavi čitati "%s"
Uspoređujući dugoročne trendove plaća radnika, profitabilnosti poduzetnika i visine prosječnih plaća u značajnijim poduzećima Brkljača dolazi do zaključka da u Hrvatskoj ne postoji osnova za sukob kapitala i rada kao ni za otpor prema stranim ulaganjima, s obzirom da se u poduzećima nastalim kroz strana ulaganja isplaćuju najviše prosječne plaće.… Nastavi čitati "%s"
U ponedjeljak 4.12. započeli smo objavljivati rezultate HUP skora – sustava mjerenja napretka u provođenju reformi. U tu se svrhu koriste 73 indikatora, od kojih je 61 izravno međunarodno usporediv sa zemljama EU10 (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska). U prvom tekstu o HUP skoru (gdje je objašnjena metodologija) komentirali smo ukupan… Nastavi čitati "%s"