Politička nestabilnost, politička trgovina i gospodarski razvoj

Iz gostovanja glavnog urednika Ekonomskog laba Velimira Šonje u emisiji Željka Karduma Druga strana izdvojili smo dijelove u kojima se razgovor vodio o aktualnoj situaciji u Saboru i o njenom utjecaju na gospodarstvo. Voditelj je predstavio gosta kao jedinog ekonomistu koji glasno zagovara stav da politička nestabilnost nije štetna po gospodarski razvoj.… Nastavi čitati "%s"

Festival demokracije ili bal administracije? Osam odnosa koji objašnjavaju što znači 47,000 kandidata na lokalnim izborima

Na predstojećim lokalnim izborima 47,000 kandidata natječe se za 9,579 dužnosničkih mjesta. 47,000 ljudi je: Grad veličine Karlovca. Oko 1,2% procijenjenoga ukupnog broja stanovnika RH. Oko 3,2% od ukupnoga broja osoba koje uplaćuju mirovinske doprinose u 1. stup. Kada toliki broj ljudi samo četiri mjeseca radi uz prosječnu hrvatsku produktivnost, BDP se poveća za oko… Nastavi čitati "%s"

Kupovanje glasova transferima iz proračuna

U sjeni događanja na nacionalnoj političkoj sceni ispod radara bi mogle proći fiskalne malverzacije koje stranke na nacionalnoj razini vlasti izvode kako bi usmjeravale izborne ishode na lokalnoj razini. U novom tekstu za Ekonomski lab Vuk Vuković piše o rezultatima istraživanja sa kolegom Josipom Glaurdićem, nedavno objavljenom u prestižnom američkom časopisu Public Choice*. Autori su pronašli značajnu političku pristranost u alokaciji sredstava iz središnjeg proračuna lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska i euro I: ERM 2 kao prvi korak prema eurozoni

Recentni događaji zasjenili su važnu i poticajnu vijest s početka godine o suglasnosti Vlade RH i HNB-a o potrebi za što bržim uvođenjem eura. Osim vlastitih političkih pogrešaka ne postoje druge prepreke koje bi Hrvatsku spriječile da do kraja 2022. godine uvede euro. Deskar Škrbić u prvom od dva teksta na ovu temu objašnjava proceduralne korake koji Hrvatskoj predstoje na putu do eura.… Nastavi čitati "%s"

Ekonomske posljedice pucanja linije HDZ-MOST

U nekom širem poretku stvari, pucanje veze Most-HDZ ne izgleda kao osobito važan događaj. I Most i HDZ su stranke koje funkcioniraju kao koalicije različitih granskih, regionalnih i svjetonazorskih pozicija i interesa, osobito kad je riječ o gospodarstvu. Političkih preslagivanja i nestabilnosti ne treba se bojati, jer su poboljšanja fiskalne i ukupne ekonomske politike moguća i u takvim političkim razdobljima. Ona su pogodna i za raščišćavanje razlika u ciljevima i mjerama ekonomskih politika među strankama i unutar njih. No, vrijeme u kojem nestabilnost može biti dobra za ekonomsku politiku ipak je ograničeno.… Nastavi čitati "%s"

Porez na nekretnine pokazuje demokratski deficit

Porez na nekretnine prošao je u paketu porezne reforme prošloga prosinca, uskoro bi se trebao početi primjenjivati, ali ni jedinice lokalne vlasti ni građani ne znaju točno što, kada, kako i koliko će se plaćati od 2018. odnosno 2020. godine. Jasno je rečeno da rasta tereta neće biti, jer porez na nekretnine samo zamjenjuje komunalnu naknadu. Međutim, vlada po svemu sudeći namjerava povećati teret. Ovo je još jedna priča o demokratskom deficitu koji se prelama na najosjetljivijoj temi o porezima.… Nastavi čitati "%s"

Agrokor treći dio: Plenkovićev zavjet

Premijer je dao javno obećanje da Agrokorovi dugovi nikada neće postati naši dugovi. Kakve su njegove mogućnosti da održi dano obećanje? Odgovor zavisi o nizu pravnih, ekonomskih, ali i političkih čimbenika, od kojih je najvažnija sposobnost napuštanja oligarhijske doktrine ekonomskog nacionalizma. Samo izgradnja tržišne ekonomije utjelovljene u institucijama liberalne demokracije koje funkcioniraju nepristrano, jednako za sve, jamči da se privatni dug neće vraćati javnim novcem.… Nastavi čitati "%s"

Ususret lokalnim izborima: prihvatljiva korupcija kandidata manja je u drugom krugu

Vuk Vuković na doktoratu na Oxfordu proširuje svoje ranije istraživanje o optimalnoj korupciji na lokalnim razinama vlasti, te daje odgovore na pitanja što ju motivira, zašto je ukorijenjena na lokalnoj razini te da li glasači uopće kažnjavaju korupciju u Hrvatskoj? Korupcija se pokazuje kao široko prihvaćena pojava koja je nužna za osvajanje i ostanak na vlasti. Birači ne kažnjavaju političare u Hrvatskoj ako ovi dobro paze da ne pretjeraju s korupcijom preko neke «prihvatljive» razine. … Nastavi čitati "%s"