Regionalne stope nezaposlenosti u EU od 2,1% do 31,3%

O nezaposlenosti smo navikli razmišljati na razini država i pratiti kako se stope nezaposlenosti mijenjaju u vremenu. Stope nezaposlenosti jednako je zanimljivo pratiti na razini regija. U EU postoji 275 NUTS2 regija, od čega su dvije u Hrvatskoj (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska). Najniže stope nezaposlenosti imaju Niederbayern u Njemačkoj (2,1%) i Prag (2,2%), a najviše,… Nastavi čitati "%s"

Dugoročna stagnacija ili imigracija

Objavljeno

Eurostat je objavio podatke o stopi zaposlenosti koja mjeri udjel zaposlenih u dobi 20-64g. u ukupnom broju stanovnika te dobi. Hrvatska  se sa samo 61,4% zaposlenih u dobi 20-64g. 2016. uz Grčku (56,2%) nalazi na začelju EU. Izvor: Eurostat Uz to, Europska komisija ne vidi gotovo nikakav potencijal za rast stope zaposlenosti u Hrvatskoj. Na… Nastavi čitati "%s"

Ususret lokalnim izborima: prihvatljiva korupcija kandidata manja je u drugom krugu

Vuk Vuković na doktoratu na Oxfordu proširuje svoje ranije istraživanje o optimalnoj korupciji na lokalnim razinama vlasti, te daje odgovore na pitanja što ju motivira, zašto je ukorijenjena na lokalnoj razini te da li glasači uopće kažnjavaju korupciju u Hrvatskoj? Korupcija se pokazuje kao široko prihvaćena pojava koja je nužna za osvajanje i ostanak na vlasti. Birači ne kažnjavaju političare u Hrvatskoj ako ovi dobro paze da ne pretjeraju s korupcijom preko neke «prihvatljive» razine. … Nastavi čitati "%s"

Egalitarni sindrom otkriven među Hrvatima: hoće li zbog toga propasti?

Hrvati «pate» od egalitarnog sindroma. Rukovođeni su kulturnim normama radikalnog egalitarizma, koje je još potkraj šezdesetih godina otkrio sociolog Josip Županov. Teoriji oko koje ljevica i desnica ukrštaju tupa koplja nedostaje objašnjenje zašto su nam institucije i politike tako loše. Ključ je u interesima. Interesi slabo zavise o dominantnim društvenim vrijednostima, ali ih vrlo vješto koriste. Autoceste su najbolji primjer za to. … Nastavi čitati "%s"

Institucije su ograničeno objašnjenje rasta: primjer Prve industrijske revolucije

Mnogi gospodarski i društveni problemi (poput aktualnog Agrokora) izviru iz povijesti i ideja o tome što je uspješno gospodarstvo. Na primjer, kada neka zemlja slabo raste, govori se da joj institucije ne valjaju. Međutim, institucije nisu jedino važno objašnjenje rasta. Ideje i relativne cijene koje određuju što se isplati raditi, a što ne, jednako su važne. Ivo Bićanić ovim tekstom postavlja pitanje kakav je odnos ideja, institucija i užih ekonomskih objašnjenja gospodarskoga rasta. Nakon «kopanja» po povijesnim dubinama bolje ćemo shvatiti što se danas događa. … Nastavi čitati "%s"

Kako je Trump prelio čašu

Nakon imenovanja Teda Mallocha ambasodorom SAD-a pri EU i nakon njegove usporedbe Europske unije sa SSSR-om, postavlja se pitanje postoje li razlozi zbog kojih se u Trumpovom timu razmišlja o aktivnom razaranju institucija EU. Boje li se oni Europe? S obzirom na merkantilistički mindset, moguće je da u Washingtonu od 20. siječnja 2017. stanuje strah zbog zaostajanja američke produktivnosti i gubitka dominacije dolara u svijetu.… Nastavi čitati "%s"

Uspon i pad Amerike

Robert Gordon u knjizi The Rise and Fall of American Growth kontroverzno piše o dugoročnom gubitku sposobnosti američkog gospodarstva za stvaranje inovacija i rast životnog standarda. Gordon možda nije u pravu. Informacijska ekonomija odnosno treća i četvrta industrijska revolucija donose neka nova pravila rasta, ponašanja i mjerenja ekonomskog razvitka. (The Rise and Fall of American Growth: The U.S. Standard of Living Since the Civil War. Illustrated. 762 pp. Princeton University Press. $39.95.)… Nastavi čitati "%s"