Dignimo čaše, država nam raste

Foto: Cornelius20 / Dreamstime

Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.

U Hrvatskoj se otvara šampanjac zbog jednog od najmanjih deficita proračuna u EU (0,8% BDP-a 2016.) i smanjenja javnog duga (s 86,7% 2015. na 84,2% 2016. u postotku BDP-a). To je mogući uvod u seriju sve većih zahtjeva za trošenje javnog novca kao u razdoblju 2002.-2009. Ako se zahtjevi ostvare, bit će to uvod u konačni krah perspektiva ove zemlje.

Kao uvod u temu svih tema u narednim mjesecima, treba objasniti što se zapravo događa. Za početak, nekoliko «golih» statističkih činjenica:

Hrvatska je izbila na osmo mjesto u EU prema visini omjera prihoda opće države i BDP-a; hrvatskih 47,7% osjetno je iznad prosjeka EU koji iznosi 44,9%. Pri tome se ovaj omjer povećao za 2,4 postotna boda u odnosu na 2015. (slika 1)

Izvor: Eurostat

U tom povećanju manji dio (prva procjena: oko 1% BDP) odnosi se na bolje povlačenje EU fondova 2016. u odnosu na 2015.

U preostalih cca 1,5 postotna boda BDP-a povećanja, najvažniji udjel imaju komponente koje su rasle brže od BDP-a: porez na dobit, porez na dohodak, trošarine i PDV. Iako ključne porezne stope nisu povećavane, sada kad imamo rast, vide se stvarni razmjeri opterećenja. Dio treba pripisati i smanjenoj poreznoj evaziji. Ali, to samo znači da je slika stvarnog opterećenja sada jasnija i bolje usporediva s razvijenijim zemljama (gdje je evazija manja) nego ranije.

Druge zemlje koje također snažno povlače EU fondove (EU10: 3 na Baltiku, CZ, POL, HUN, SVK, SLO, RUM, BG) imaju prosječni omjer prihoda opće države i BDP-a 38,7% ili oko devet (9) postotnih bodova manje od Hrvatske.

Slike 2 – 4 pokazuju usporedbu najvažnijih vrsta prihoda opće države u % BDP-a. Hrvatska je europski prvak po udjelu PDV-a (slika2), dok s doprinosima stvari stoje bolje (slika 3). Međutim, udjel doprinosa koji je ispod prosjeka EU nije plod ispodprosječnih stopa, nego je rezultat činjenice da je Hrvatska na začelju EU prema udjelu populacije koja radi u ukupnom stanovništvu.

Slika 2. Prihodi od PDV-a u % BDP-a 2016.

Izvor: Eurostat

Slika 3.  Neto socijalni doprinosi u % BDP-a 2016.

Izvor: Eurostat

Prema udjelu poreza na dohodak Hrvatska uz Rumunjsku, Litvu i Bugarsku ima jedno od najmanjih opterećenja u cijeloj EU (jedva iznad 6% BDP-a), jer najveći dio zaposlenih uopće ne plaća porez na dohodak (slika 4). Prema udjelu ovoga poreza, rangirani smo približno na istom mjestu kao i prema stupnju razvoja.

Slika 4. Porezi na dohodak i bogatstvo (bez nekretnina, uglavnom porez na dohodak, jer mali broj zemalja ima neki oblik poreza na bogatstvo) u % BDP-a 2016.

Izvor: Eurostat

Pitanja za raspravu:

  1. Ako su prihodi opće države izrazito osjetljivi na ekonomsku aktivnost (rastu brže), što će se dogoditi kada ekonomska aktivnost počne usporavati? (Prema iskustvu iz prošlog ciklusa, prihodi će usporavati više od usporavanja aktivnosti).
  2. Koliko ima smisla prikazane brojke smatrati uspjehom u svjetlu smanjenog deficita, ako nemamo povjerenje u politiku da će u slučaju sljedećeg usporavanja aktivnosti moći dovoljno prilagoditi rashode, kako ne bi došlo do novih opterećenja u neka buduća vremena usporavanja? (Prema iskustvu iz prošlog ciklusa, politika radije uvodi nove poreze, ovdje nema mjesta nabrajati sve novo što je uvedeno ili povećano 2009.-2014.)
  3. Treba li EU fondove uopće računati kao trajan izvor poboljšanja proračunske situacije, ako postoji mogućnost da neće imati snažan učinak na dugoročno povećanje produktivnosti (kao što nisu imali u Grčkoj i Portugalu) i ako se javni sektor samo navikne na povećanu razinu rashoda financiranih iz tog izvora, a koju će u budućnosti, kad fondovi presahnu, pokušati nadoknaditi povećanim nametima?
  4. Iako ste znali da je PDV od 25% enormno visoka stopa, vjerojatno ste začuđeni koliko Hrvatska odstupa prema gore na slici 2 koja pokazuje udjel prihoda od PDV-a u BDP-u. Smatrate da bi normalni prihodi od PDV-a trebali biti manji za 4-5% BDP-a? OK, ali to je oko 15 milijardi kuna manje prihoda, toliko bi se skupilo uz stopu od cca 18%. Izgubljeni iznos treba negdje namaknuti. Za toliko biste smanjili rashode države? Koje? 15 milijardi kuna je ekvivalent smanjenja mase plaća u državnom sektoru za 40% ili oko 70% godišnjeg budžeta za zdravstvo. OK, možda biste onda povećali deficit? Ali, kako će povećani deficit utjecati na troškove kamata? OK, ne biste deficit, malo manje biste smanjili rashode, pa zamijenili PDV nekim drugim izvorom prihoda. Kojim, možda porezom na nekretnine? Ne, protiv ste … onda dižete doprinose? Ne … to smanjuje konkurentnost rada (isto je s porezom na dohodak) … Tekst dovršite sami.