Prosječna stopa nezaposlenosti u EU28 iznosi 7,1% i 8,5% u Eurozoni (EA19), dok je u Sjedinjenim Američkim Državama 4,1%. Unutar Unije se vidi trend pada nezaposlenosti. Uz Cipar, Grčku i Portugal Hrvatska ima najbrži pad stope nezaposlenosti u Uniji u posljednjih godinu dana (s 11,8 na 9,4%). Značajan pad nezaposlenosti zabilježile su Rumunjskai Poljska.
Najniže stope nezaposlenosti imaju Češka 2,2%, Malta 3,3%, Njemačka 3,4%, Mađarska 3,7%, Nizozemska 3,9%, UK 4,1%, Poljska 4,4% i Rumunjska 4,5%. Dok je Hrvatska iznad EU prosjeka, lošije su Grčka s 21,6%, Španjolska s 16,1% i Italija 11,0%. Tako Hrvatska po prvi put nakon dugog niza godina ima nižu stopu nezaposlenosti nego Italija.
Slika 1. Stope nezaposlenost u državama članicama EU (ožujak 2018.)
Izvor: Eurostat, svibanj 2018.
Najnižu stopu nezaposlenosti mladih imaju Njemačka 6,1%, Češka 6,8% i Nizozemska 7,0%.
Regionalne geografske razlike u Europskoj uniji potvrđuje Eurostat podacima o stopama nezaposlenosti po statističkim regijama u 2017.
Slika 2. Stope nezaposlenost u EU regijama (2017)
Izvor: Eurostat, travanj 2018.
Vodeće EU regije prema najnižoj stopi nezaposlenosti su Prag s 1,7%, Trier 2,0%, Střední Čechy 2,1%, Jihozápad 2,1%, Niederbayern 2,1%, Mittelfranken 2,1%, Tübingen 2,2%, Oberbayern 2,2% i Oberpfalz 2,2%. Geografski gledano vodeći pojas s najnižim stopama nezaposlenosti oko 2% je prekogranično područje u kojemu se dodiruju Njemačka i Češka.
Povijesne veze Njemačke i Češke kroz Sudetenland dovele su do sličnosti u radnoj kulturi i gospodarskoj strukturi.Češka ima dualni sustav obrazovanja kao i Njemačka, što je imalo bitan utjecaj na nisku nezaposlenost i visoku produktivnost. Prag se pokazao kao apsolutni pobjednik prema niskoj nezaposlenost i primjer već odavno dovršene ekonomske tranzicije nakon socijalizma. Koliko je ekonomska liberalizacija bitna i koliko je važno napustiti duhove starih vremena govori upravo primjer Češke. Također, Njemačkaje provela opsežnu liberalizaciju tržišta rada kako bi osigurala da gotovo svatko može raditi, a već odavno ima dualni sustav obrazovanja.
Pojas nordijskog utjecaja također dobro stoji. Odnos Sjevera i Juga je i dalje snažno polariziran, ali treba primijetiti da je Srednja i Istočna Europa u vodstvu u pogledu niske stope nezaposlenosti. Povijesno i sociološki gledano, srednjoeuropski se pojas može gledati kao sfera njemačkog i mađarskog kulturnog i gospodarskog utjecaja.
Neizbježno pitanje glasi: zašto je prije točno 100 godina došlo do raskida Hrvatske s takvim nasljeđem i silazak u zonu loših gospodarskih rezultata?Hrvatska može biti relativno konkurentna samo zato što bi se Međimurje i Varaždin, zbog kvalitetnog upravljanja i investicijske klime, mogli donekle uspješno natjecati s mađarskim regijama koje bilježe vrlo niske stope nezaposlenosti (mogu se natjecati i s onima povijesno mađarskim regijama iz rumunjske Transilvanije).
Prikazana mapa ukazuje i na problem Francuske, Mediterana i Balkana. Izostanak strukturnih reformi je sigurno imao ulogu, dok bi se mogli izvlačiti i dublji sociološki zaključci tipa „što južnije to tužnije“. Dok je Francuska s Macronompočela poduzimati korake u pravcu smanjenja nezaposlenosti, Mediteran u velikoj mjeri i dalje živi na krivim intelektualnim predodžbama koje pogoduju populističkim uvjerenjima i pokretima, što samo dodatno odgađa rješavanje dubokih kulturnih i gospodarskih problema.
Zaključno
Može se zaključiti kako europska geopolitikai dalje igra ulogu. Ne radi se o uobičajenoj predrasudi o geopolitici u smislu sukoba moćnika, već o detekciji odnosa između kulturnog nasljeđa, ekonomske politike i rezultata javnih politika, među kojima je i stopa nezaposlenosti.
Vodeće zemlje prema niskoj stopi nezaposlenosti su Češka i Njemačka, pogotovo prekogranični pojas njihovog dodirivanja. Ova statistika definitivno potvrđuje uspješnost modela socijalno-tržišnog gospodarstva koji postoji u obje zemlje, uz dominantnu ulogu koju ima dualni sustav obrazovanja kao i tijesne povijesne veze dviju zemalja.
Osim povećanja radne slobode, značajniji dugoročni doprinos sniženju nezaposlenosti u Hrvatskoj mogao bi dati upravo započet razvoj strukovnog i dualnog obrazovanja, prema modelu Njemačke i Austrije (koji ima i Češka).
*autor piše u osobno ime i vodi Centar za javne politike i ekonomske analize.