Europska trgovina za 21. stoljeće

Objavljeno

Foto: Igor Bukhlin / Dreamstime

Europski sektor trgovine za 21. stoljeće naslov je Komunikacije Europske komisijeobjavljene 19. travnja 2018. Cilj Unije je potaknuti konkurentnost sektora trgovine odnosno maloprodaje kroz uklanjanje raznih zapreka.

Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, rekao je: „Komisija je utvrdila vrlo konkretne i djelotvorne najbolje prakse kako bi se države članice usmjeravale u jačanju inovativnosti, produktivnosti i konkurentnosti našeg sektora maloprodaje. Tako se europskim trgovcima na malo omogućuje da budu vidljiviji na svjetskom tržištu, a brojnim srednjima i malima među njima, a često je riječ o obiteljskim poduzećima, pomaže da prihvate tehnološke promjene čime se pridonosi stvaranju radnih mjesta i gospodarskom rastu.“ Također, Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća, dodala je: „Budućnost europskog sektora maloprodaje, ali i našeg gospodarstva u cjelini, ovisi o njegovim kapacitetima razvoja inovativnih poslovnih modela i najvećeg mogućeg iskorištavanja prilika poput e-trgovine. Za to je potrebno poticajno poslovno okruženje. Stoga države članice savjetujemo kako najbolje primjenjivati pravila EU-a i slijediti primjere prokušanih reformi provedenih u drugim zemljama Unije.”

Cilj Komisije je potaknuti konkurentnost sektora trgovine na malo kako bi se osjetili pozitivni učinci na ostale sektore. To može značiti niže cijene i veću produktivnost. Restrikcije u regulacijama mogu imati negativne učinke te se stoga predlaže sagledavanje dobrih praksi za njihovo uklanjanje. Komisija ističe kako već Direktiva o uslugama nalaže uklanjanja niza zapreka, dok ovaj dokument spominje i druge vrste zapreka koje bi također trebalo uzeti u obzir. Države članice su pozvane analizirati postoje li u nacionalnim propisima ograničenja veličine trgovina, ograničenja lokacija uvjetovana prostornim planovima, zabrane online prodaje lijekova bez recepta, ograničenja radnih sati trgovina, kontrole uvoza, ograničenja prodajnih promocija, teritorijalna ograničenja nabavke i distribucijskih kanala, ispitivanje ekonomske opravdanosti, teritorija, pretjerani proceduralni zahtjevi kod poslovnog nastana, posebni porezi na trgovine i druge vrste reguliranja (što se često javlja na lokalnoj razini).S druge strane, Komisija podupire sprječavanje nepoštenih trgovačkih praksi, što već postoji u mnogim EU državama. Navedena ograničenja mogu narušiti konkurenciju na tržištu a time i izbor za potrošače.

Komisija je stoga razvila Indeks restriktivnosti trgovine (Retail Restrictiveness Indeks – RRI)kako bi se pratila regulacija trgovine u državama članicama, uz mogućnosti prilagodbe najboljim praksama. Premda Hrvatska u nekim sektorima ima pretjerane regulacije (ništa neobično i za neke druge kontinentalne Europske zemlje), u sektoru trgovine na malo Hrvatska pokazuje nižu razinu restriktivnosti (prema podacima Komisije za 2017.). Rijetka je to prilika da se Hrvatska našla u društvu baltičkih zemalja.

Izvor: Europska komisija, 2018

Ako se Hrvatska nalazi ispod prosjeka EU prema restriktivnosti u maloprodaji, to ne znači da i za nas nije važno kako EUpotiče države članice na stvaranje boljeg regulatornog okvira za trgovce:

  • Lakše pokretanje trgovine:za trgovce na malo vrlo je važno da mogu brzo otvoriti trgovinu, čime se potiču produktivnost i inovacije. Važna je i primjerena regulacija u području prostornog planiranja te sektorska rasterećenja.
  • Smanjenje ograničenja svakodnevnom poslovanju trgovina, što može znatno opteretiti poduzeća i smanjiti njihovu produktivnost. Komisija je zbog toga utvrdila najbolje prakse kad je riječ o akcijskim prodajama i sniženjima, posebnim prodajnim kanalima, radnom vremenu trgovina, posebnim maloprodajnim porezima, kupnji proizvoda u drugim državama članicama i suvremenoj ugovornoj praksi u maloprodaji. Cilj je zajamčiti ravnopravne maloprodajne tržišne uvjete te pravedne i učinkovite opskrbne lance ne ograničavajući pritom slobodno ostvarivanje opravdanih ciljeva javne politike
  • Usvajanje novih pristupa radi promicanja živosti u gradskim središtima:Komisija je objavila i vodičza poticanje revitalizacije i modernizacije malih trgovaca iz sektora maloprodaje. Vodič donosi praktične savjete javnim tijelima o tome kako malim trgovcima iz sektora maloprodaje pomoći da prihvate tehnološke promjene i pripreme se za budućnost. Svako rješenje potkrijepljeno je primjerima najboljih praksi iz stvarnog života diljem EU-a koji se mogu primijeniti na lokalnoj razini. Države članice u vodiču će pronaći priče o uspjehu koje mogu nadahnuti, primjerice, kako izgraditi maloprodajne zajednice i privući potrošače u gradska središta.

Češka i Slovačka su uklonile zahtjeve za podnošenjem izvješća trgovaca o udjelu prodanih domaćih proizvoda. Francuska je omogućila trgovcima izbor optimalne lokacije trgovina, bez ograničavanja oblika i asortimana proizvoda. Rumunjska je kroz prostorno planiranje pokazala fleksibilnost tako što je omogućila široki raspon poslovnih aktivnosti tamo gdje je moguća komercijalna uporaba prostora. Danska i Finska su uklonile ograničenja na veličinu trgovina. Finska je liberalizirala pitanje radnog vremena trgovina. Belgija je uvela jedinstvenu proceduru za ishođenje dozvole za trgovca kao i dijagnostički online alat kako bi se trgovci prilagodili digitalnim tehnologijama. Litva je uvela online objavu svih administrativnih odluka o odobrenju poslovnog nastana trgovca (pozitivne i negativne odluke). Portugal, Italija, Švedska i Danska su omogućile online prodaju određenih lijekova bez recepta izvan ljekarni.

Trgovina je važna za konkurentnost jer prodaja je finalna gospodarska djelatnost o kojoj ovisi profitabilnost pojedinih sektora. Trgovina na malo je drugi najveći uslužni sektor u EU-u, nakon financijskih usluga. Stvara 4,5 % dodane vrijednosti u gospodarstvu Unije i zapošljava 8,6 % stanovništva. Kućanstva u EU-u potroše gotovo trećinu svojeg proračuna u maloprodajnim trgovinama. Usto, maloprodaja je vrlo važna za inovativnost i produktivnost. Uspješniji sektor maloprodaje može u doticaju s drugim sektorima pokrenuti pozitivne učinke prelijevanja na ostale ekonomske sektore. Prošle godine smo vidjeli kakve opasnosti prijete ako je sektor maloprodaje neuspješan. U svakom slučaju, i produktivnost proizvodnje raste ako se regulatorna ograničenja smanjuju. Učinkovitiji sektor maloprodaje znači mogućnost za niže cijene, što jača potražnju, a proizvođače potiče da nude inovativnije proizvode uz sve inovativnije načine dovođenja proizvoda do kupaca.