Hrvatske državne obveznice uspješno su prošle kroz prvi udar

Objavljeno

Ilustracija: Paulus Rusyanto / Dreamstime / sponzorirani sadržaj

Ad
Ad

Korekcija burzovnih indeksa širom svijeta, koja je potekla iz SAD-a, za sada se nije prelila na pad cijena i rast prinosa hrvatskih državnih obveznica. Dva su razloga zašto je to važno.

Prvo, turbulencije na financijskim tržištima u pravilu pogađaju rizičnije imovine poput državnih obveznica zemalja s niskim rejtingom. One bilježe mnogo veća kolebanja od primjerice obveznica država s visokim investicijskim rejtingom. Kada neka financijska imovina poput hrvatske državne obveznice izgubi obilježje pojačanih kolebanja (izolira se od turbulencija), to je jako dobar znak i jamstvo da će se država i u budućnosti financirati po relativno povoljnim uvjetima.

Drugo, tektonika nedavnih turbulencija je prilično složena. Iako se najviše pisalo i govorilo o padu američkih burzi za gotovo 4% prošlog ponedjeljka, taj je pad bio samo nastavak isto tolikoga pada pretprošloga tjedna, a sve je bilo potaknuto rastom prinosa na najvažnije svjetske državne obveznice (prvenstveno na one SAD-a). Dakle, najburnije su, kao i uvijek, reagirale dioničke burze, ali u epicentru je bio rast kamatnih stopa odnosno inflacijskih očekivanja. Kako su u pitanju kamate, mirnoća prinosa na hrvatske državne obveznice dobiva dodatno na težini.

Tablica prikazuje prinose na državne obveznice za četiri usporedive države prije i poslije korekcije burzi. Svi prinosi osim hrvatskih su očekivano rasli. Osobito mađarski. Tamo je rast bio žestok, gotovo 0,7 postotnih bodova. Nasuprot tome, hrvatski prinosi su pali od 18. siječnja do kraja prošlog tjedna. Štoviše, jedini su pali.

Prinosi na državne obveznice i rejting  

Fitch rejting Prinos na 10-god. obveznicu prije korekcije* Prinos na 10-god. obveznicu nakon korekcije*
Slovenija A- 1,02% 1,20%
Bugarska BBB 1,15% 1,25%
Mađarska BBB- 2,03% 2,71%
Hrvatska BB+ 2,27% 2,09%

*Prije: 18.1.2018.; poslije 7.2.2018.
Izvor: Tradingeconomics

Kako to da hrvatske državne obveznice pokazuju tako visok stupanj otpornosti?

Tri stvari su se poklopile: (1) osjetniji gospodarski oporavak, koji je prošli tjedan potvrđen i zimskom prognozom Europske komisije koja je zadržana na stopi rasta od 2,8% za 2018. i 2,7% za 2019., (2) znatno smanjenje deficita proračuna opće države, koji je, prema najavama ministra, u ravnoteži ili blagom suficitu po prvi puta u povijesti (čak i ministar zdravstva tvrdi da je dug javnog zdravstva smanjen prošle godine) i (3) zadnje, ali ne i najmanje važno (iako se rijetko spominje), ušli smo u dvije godine u kojima je raspored dospijeća starih dugova veoma povoljan jer mnogo manje opterećuje državne financije.

Na sljedećoj slici se jasno vidi koliko su dospijeća ove i narednih godina manja od dospjeloga duga koji je vlada morala refinancirati prema planu za prošlu godinu. Stvarno refinanciranje je bilo manje jer je deficit bio manji od očekivanog tj. planiranog, a tako će vjerojatno biti i ove i narednih godina.

Izvor: Vlada RH, Strategija upravljanja javnim dugom 2017.-2019.

Otpornost hrvatskih prinosa na globalne financijske poremećaje predstavlja znak da se u hrvatskim javnim financijama događa nešto pozitivno. Međutim, dvije vrste sivih oblaka nadvile su se nad generalno pozitivnu priču.

Prvo, otpornosti ove vrste nisu zajamčene. Mogu trajati neko vrijeme, ali ih neka nova informacija ili jači tržišni poremećaj može poništiti. Za sada nema naznaka da je burzovni pad početkom protekloga tjedna početak nove globalne recesije ili trajnog poremećaja, no kreatori politike moraju uvijek biti svjesni da stoje na tankom ledu. Eventualni nastavak tržišne korekcije značio bi novi test za cijene hrvatskih euroobveznica (sve napisano odnosi se na ne-dolarske obveznice).

Ovo je osobito važno u svjetlu druge opasnosti koja je vidljiva na temelju letimičnog pogleda na tablicu: Hrvatska i dalje plaća (relativno) visoke kamatne stope, mnogo više nego primjerice Bugarska i Slovenija. To je zbog previsokog javnog duga i predugačke recesije 2009.-2014., dakle, zbog pogrešaka iz prošlosti. Još ih nismo nadoknadili.

Prema tome, dobra je vijest da su novije promjene u fiskalnoj politici podigle vjerodostojnost hrvatske politike i kratkoročno izolirale hrvatske državne obveznice od turbulencija na financijskim tržištima. Loša je vijest da su turbulencije znak prijelaza iz ere deflacije i niske inflacije i kamatnih stopa u eru nešto većih kamatnih stopa na svjetskim tržištima, na što još nismo spremni. Ni blizu nije poništeno naslijeđe pogrešnih fiskalnih politika iz prošlosti. Sada je prilika da se taj posao dovrši i da Hrvatska zasluži investicijski rejting te za godinu dana plaća kamate kao Bugarska i Slovenija. Svaki promašaj tog cilja značio bi da je historijska prigoda propuštena.