HUP skor II: s obrazovanjem je kritično

Objavljeno

Zašto neki indikatori u obrazovnom sustavu pokazuju da je stanje kritično i da kozmetičke promjene neće pomoći

U prvom tekstu o HUP skoru (vidjeti niže na stranici) objašnjeno je što je HUP skor i obrađena je tema o fiskalnoj politici i opterećenju gospodarstva. Razlog zašto je opterećenje gospodarstva odabrano kao prva tema vidljiv je i na donjoj slici. Prikazan je uži komparativni skor na kojem je svaka zemlja Nove Europe jedna točka, a Hrvatska je označena većim crvenim kvadratom. Lako je uočiti najveće zaostajanje upravo u području opterećenja gospodarstva.

Slika također pokazuje drugo najveće zaostajanje u području obrazovanja, zdravstva i mirovinskog sustava.

U ovom se području radi o vrlo kompleksnom skoru za tri velika društvena pod-sustava pa ih treba sagledati odvojeno.

Prvo mirovine. One ne utječu na uži komparativni skor prikazan na gornjoj slici jer nema usporedivih podataka. Međutim hrvatski podaci omogućavaju praćenje nekih ključnih pokazatelja i određivanje skora samo za Hrvatsku. Slika pokazuje dvije najvažnije stvari: (1) rast broja umirovljenika je krajem prošle godine zaustavljen i (2) zbog toga, i zbog rasta broja zaposlenika, raste broj osiguranika koji uplaćuju doprinose i umirovljenika. Međutim, omjer je i dalje veoma nizak (kreće se oko 1,2) pa u tom dijelu nije došlo do znatnijeg povećanja skora.

Izvor: www.mirovinsko.hr 

U zdravstvu se promjene odvijaju veoma sporo pa ćemo bez grafičkog prikaza samo spomenuti da se takozvano očekivano trajanje zdravog života u Hrvatskoj ne mijenja bitno i razmjerno je nisko. Za muškarce iznosi 57 a za žene oko 59 godina, što je više nego u državama na Baltiku, ali manje nego u Bugarskoj, Češkoj i Poljskoj. Rezultat je sličan kao u drugim srednjoeuropskim državama.

Treće je obrazovanje. Indikatori pokazuju kritičnu situaciju u dva segmenta. Prvo, cjeloživotno obrazovanje. Udjel odraslih osoba uključenih u obrazovne programe smanjio se s 3% ranijih godina na 2,3% 2017. i prema tom pokazatelju Hrvatska je sada gotovo na začelju zemalja Nove Europe, uz Bugarsku, malo bolja od Rumunjske.

Drugo, udjel visokoobrazovanih u populaciji 30-34g. Ovo je važan indikator jer se iz mlade visokoobrazovane populacije regrutiraju budući poslovni i politički lideri, a taj segment stanovništva nosi budući razvoj i određuje sposobnost društva za prilagodbe tehnološkim i drugim promjenama.

Slika pokazuje da se rast ovog omjera u Hrvatskoj zaustavio na 30% i sada je u padu. Osobito zabrinjava što je ovaj pokazatelj daleko ispod prosjeka EU i što u većini drugih zemalja omjer raste. U padu je još samo u Mađarskoj, a u apsolutnom je iznosu veći nego u Rumunjskoj.

Izvor: Eurostat

Kako je riječ o razvojno iznimno važnom pokazatelju, treba ga tumačiti kao alarm za poduzimanje dubljih reformi u obrazovnom sustavu. Kozmetika neće pomoći.