HUP skor III: tri područja u kojima Hrvatska bilježi značajan napredak

Ad
Ad

Pretprošloga ponedjeljka započeli smo objavljivati rezultate HUP skora – sustava mjerenja napretka u provođenju reformi. U tu se svrhu koriste 73 indikatora, od kojih je 61 izravno međunarodno usporediv sa zemljama EU10 (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska).

U prvom tekstu o HUP skoru (gdje je objašnjena metodologija) komentirali smo ukupan rezultat – povećanje s 33 na 36 bodova te prikazali promjene u dvanaest glavnih područja. Jedno od njih se odnosi na skor fiskalne konsolidacije koji se poboljšao s 31 na 35 bodova. O tome je bio drugi prikaz prošlog ponedjeljka. Ovog ponedjeljka prikazujemo tri skora u kojima je zabilježen solidan napredak (premda su dostignuti skorovi komparativno još uvijek niski): skor produktivnosti i konkurentnosti, skor barijera te skor poduzetničke klime.

Rast skora produktivnosti i konkurentnosti 2016. i 2017.

Skor produktivnosti i konkurentnosti nastavio je rasti 2017. jer se pojavio osjetniji rast zaposlenosti uz povoljnu promjenu jediničnog troška rada:

Jedinični trošak rada je osobito zanimljiv pokazatelj jer mjeri cjenovnu konkurentnost rada. Konstruira se tako da se prosječne plaće dijele s produktivnošću, ali se u obzir uzima taj odnos i u drugim zemljama – najvažnijim vanjskotrgovačkim partnerima. Rast indeksa jediničnog troška rada (cjenovna konkurentnost rada se pogoršava) može značiti da plaće u zemlji rastu brže od produktivnosti (ili produktivnost pada, a plaće se ne korigiraju prema dolje), no promjena može nastupiti i ako u zemlji nema promjena, dok se odnosi mijenjaju kod najvažnijih vanjskotrgovačkih partnera.

Na slici se vidi kako je jedinični trošak rada u Hrvatskoj padao u prvim godinama krize i dosegnuo minimum 2011. Od tada počinje rast ovog pokazatelja, no snažna korekcija ove godine uzrokovala je rast skora (skor je podešen tako da reagira na promjene, a ne na razinu jediničnog troška rada).

Izvor: HNB

Tri problema ovaj skor drže razmjerno niskim: slaba izvozna orijentacija (nizak omjer robnog izvoza i BDP-a), mali izdaci za R&D i relativno visoka cijena plina za industriju.

Poboljšani skor investicijskih i poslovnih barijera i dalje je vrlo nizak

Ovaj skor nazivamo još i skor prepreka investitorima. Izvukao se iz crvene zone ocjene (do 33,3 boda), ali je i dalje vrlo nizak. Skor se uglavnom konstruira na temelju podataka iz sustava pokazatelja Doing Business Svjetske banke, što znači da svi skorovi zavise i o ocjenama za druge zemlje (EU10).

Skor je ove godine poboljšan jer je došlo do: (i) smanjenja broja procedura za izdavanje građevinskih dozvola s 19 na 18 (dok je broj procedura u čak četiri druge zemlje povećan), (ii) smanjenja javnobilježničkih naknada za otvaranje poduzeća (skor troška pokretanja posla) i (iii) smanjenja troška registracije vlasništva (jer se u to uključuje porez na promet nekretnina koji je poreznom reformom smanjen za 1 bod). Međutim, broj procedura potrebnih za pokretanje posla i trošak izdavanja građevinskih dozvola (uglavnom vezano uz komunalne doprinose koji se uključuju u trošak) i dalje ovaj skor drže vrlo nisko, jer Hrvatska po ta dva pokazatelja stoji najlošije među zemljama Nove Europe.

U Hrvatskoj nema antipoduzetničke klime (u usporedbi s drugima)

HUP skor poduzetničke klime kontinuirano se poboljšava od početka mjerenja i zadnje dvije godine kreće se u zoni žutih ocjena (između 33,3 i 66,6). Razlog za zadnje povećanje je poboljšanje indeksa zaštite manjinskih investitora.

Taj slučaj razotkriva bit HUP skora koji se konstruira kao relativan pokazatelj. To znači da se vrijednost skora može mijenjati i ako se vrijednost indikatora za Hrvatsku ne mijenja, uz uvjet da se mijenja vrijednost indikatora za druge zemlje. Ovoga puta sustav Doing Business je zabilježio dvije promjene u drugim zemljama koje su išle Hrvatskoj u prilog. Pogoršale su se ocjene za zemlju iz skupine EU10 s do sada najboljom zaštitom malih investitora (Slovenija) i za zemlju s najlošijom zaštitom (Mađarska). Tako je skor za Hrvatsku bitno popravljen, iako u samoj Hrvatskoj nije bilo bitnih promjena.

Međutim, treba primijetiti da je i ovaj skor ispod 50% maksimalne vrijednosti. Niskim ga ponajviše drži niska učinkovitost pravosuđa u procesima protiv regulatora. To je pokazatelj iz Globalnog indeksa konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, a odražava iskustva poduzetnika s upravnim sudovima – mjestima gdje se poduzetnici mogu pokušati braniti u slučajevima kada smatraju da su izloženi pogreškama ili samovolji porezne uprave i drugih regulatora. Slika pokazuje da Hrvatska i Slovačka prema tom pokazatelju stoje najlošije među zemljama Nove Europe:


U HUP skoru IV sljedećega tjedna, što će ujedno biti zaključni ovogodišnji tekst na temu HUP skora:

O tri prioritetna područja s najlošijim ocjenama: opterećenje gospodarstva, tržište rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav