Iza zavjese: koliko i kako su banke u Hrvatskoj zarađivale 2017.

Objavljeno

Foto: Gisnaders / Dreamstime

Pad kamatnih stopa obilježio je proteklu godinu. Zavisno o vrsti kredita, pad se uglavnom kretao oko 0,5-0,6 postotnih bodova (slike 1,2 i 3).

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

Pred samo godinu dana kamatne stope su još uvijek stršale u odnosu na usporedive zemlje, ali sada se pozicioniraju u okviru intervala euro područja i približno oko prosjeka za usporedive zemlje (tablica 1). Pri tome su kod mnogih vrsta kredita kamatne stope niže nego u gospodarski mnogo uspješnijoj Estoniji ili Češkoj, što znači da je visina kamatnih stopa precijenjen faktor rasta i razvoja; za razvoj su presudne druge stvari.

Tablica 1.  Usporedba odabranih kamatnih stopa u EU

Vrsta kredita Podatak za Hrvatsku (prosjek na novoodobrene kredite) Zemlje CEE* koje imaju veću kamatnu stopu od Hrvatske Minimum eurozone (prosječna kamatna stopa u zemlji koja je uvela euro i ima najnižu kamatnu stopu) Maximum eurozone
Stambeni iznad 10g. 4,0% BG (4,5%); MAĐ i LAT (5%); LIT (6,9%); 1,4% 6,9%
Potrošački 1-5g. 5,8% SVI IMAJU VIŠE OSIM POLJSKE (4,9%) 3,4% 17,9%
Okvirni krediti 8,7% CZ (12,6%); EST (15,4%); LAT (16,2%); SVK (9,8%) 2,1% 16,4%
Kratkoročni krediti poduzećima 3,2% BG (3,9%); EST (3,3%); LAT (4,0%) 1,6% 4,9%
Dugoročni krediti poduzećima 1-5g. 3,9% BG (5,6%); EST (5,5%); RUM (4,1%); SVK (5%) 1,3% 5,5%

Izvor: ECB

Postavlja se pitanje kako su kamatne stope mogle padati ako se dobit 2017. smanjila u odnosu na 2016.?

Skraćeni prikaz računa dobiti i gubitka za sve banke iz tablice 2 pokazuje da je neto dobit od oko 3,6 milijardi kuna bila gotovo 30% niža nego 2016, što je dalo još uvijek solidan, ali umjeren povrat na kapital od 6,2%. Hrvatske banke prema ovom pokazatelju pripadaju u donju polovicu rang-liste nacionalnih bankovnih sustava prema zadnjim podacima koji su raspoloživi u bazi podataka MMF-a.

Najvažniji izvor financijskog rezultata – neto kamatni prihod – minimalno je utjecao na promjene u prošloj godini. Kamatni prihod je padao zbog pada kamatnih stopa na kredite, ali pali su i kamatni troškovi jer su se smanjivale pasivne kamatne stope. Neto prihodi od provizija i naknada blago su rasli, no taj efekt su «pojeli» veći troškovi i niži ostali nekamatni prihodi. Znači da je neto rezultat prije ispravaka vrijednosti i rezerviranja 2017. bio malo niži, ali glavninu rezultata poništili su povećani ispravci vrijednosti vezani uz Agrokor. Stavka ispravci vrijednosti i rezerviranja bila je veća za 53% ili oko 1,5 milijardu kuna u odnosu na 2016.

Tablica 2. Rezultat banaka 2016. i 2017. (000 HRK)

Prema tome, banke su imale dovoljno rezervnoga goriva da pokriju očekivane gubitke vezano uz krizu u koncernu i nastave konkurirati sve boljim uvjetima kreditiranja na tržištu. Tome je pogodovalo zakašnjelo prilagođavanje troškova izvora sredstava prema dolje.

Možemo pretpostaviti da je najveći dio troškova rizika vezanih uz Agrokor apsorbiran u prošloj godini, što širi moguću omotnicu za nastavak cjenovnog natjecanja. U istom pravcu djeluje i faktor visoke kapitalizacije: hrvatske banke su prema omjeru adekvatnosti regulatornog kapitala šeste u EU:

Slika 4. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala

Izvor: MMF, FSI, zadnji podaci raspoloživi u bazi

Važan amortizer rezultata su i sve veće prodaje portfelja loših kredita. Među njima, suprotno raširenom mišljenju, dominiraju krediti poduzećima. Prodaje kreditnih portfelja u prošloj su godini rasle po stopi od 41% te su po toj osnovi ostvareni izvanredni prihodi koji su umanjili pad dobiti. Zbog toga je i omjer loših kredita (ukupan) zabilježio pad s 13,8% na 11,4%, što je najveće smanjenje od početka krize (tablica 3). Ovaj amortizer u narednim godinama vjerojatno više neće djelovati tako snažno do sada.

Slika 5.

Izvor: obrada Arhivanalitika na temelju podataka HNB-a

Tablica 5. Udjeli loših kredita

Izvor: HNB

U istom smjeru slabljenja utjecaja na pad stopa djeluje i činjenica da su neke pasivne stope već toliko niske da nemaju kamo ići prema dolje, osim ako se ne uvedu negativne kamatne stope, što je malo vjerojatno. I najavljuje se početak rasta kamatnih stopa ECB-a, ali se to neće dogoditi prije kraja ove ili početka sljedeće godine.


Tekst je sastavljen na temelju publikacije HUB Pregled koju Arhivanalitika redovito izrađuje za HUB