Još jedan uobičajeno krizni tjedan

Objavljeno

Ad
Ad

Terminski ugovori se crvene najavljujući težak tjedan na burzama. Očekivano. Ovoga puta obvezničko tržište poslalo je signal potkraj prošlog tjedna, kada je američki 10-godišnji prinos na obveznice osjetno potonuo:

Hrvatski prinos je stabilan na 1,15%, ali to nije relevantan signal – nema trgovanja. Prinosi na europske obveznice također su pali potkraj prošloga tjedna, reflektirajući očekivanje da se razdoblje s nešto manje pesimizma privodi kraju.

Sve (kratkoročno) dobre vijesti koje su bile očekivane, u međuvremenu su se odigrale. Donesen je njemački fiskalni paket težak 750 milijardi eura i onaj veći, najveći u američkoj povijesti, težak 2 bilijuna dolara koji uključuje i direktne transfere za svako američko kućanstvo.

Kako ovo nije obična ekonomska kriza, fiskalni paketi nisu nišita više od polovičnih padobrana koji daju neku malu šansu izbjegavanja pogibje pri slijetanju. Isto vrijedi za ranije donesene monetarne mjere.

Njihova inovativnost ne znači ništa posebno u sučeljavanju s fundamentalnom krizom. FED počinje s otkupom lokalnih obveznica. ECB je razjasnio načela alokacije programa kupnje imovine od 750 milijardi eura, što zaslužuje kraći komentar.

Do sada se najveći dio otkupa državnih obveznica u okviru programa otkupa imovine (APP – Asset Purchase Program) provodio prema kapitalnom ključu. Nacionalne središnje banke otkupljivale su državne obveznice prema kvotama koje su zavisile o prosjeku udjela zemlje u BDP-u i broju stanovnika europodručja. ECB je direktno otkupljivao samo manji dio, uz diskreciju u pogledu odabira obveznica. Sada je to promijenjeno. Više se ne primjenjuje kapitalni ključ. ECB uživa diskreciju u pogledu alokacije dodatnih 120 milijardi za Asset Purchase Programme na obveznice pojedinih država. Riječ je o velikoj inovaciji koja ima politički značaj koji je suprotan (pogrešnoj) percepciji da se EU maksimalno podijelila duž nacionalnih linija.

Hrvatska nije u europodručju, pa neće sudjelovati u ovom programu nego će se morati snalaziti sama. Ipak, prošli tjedan odobren paket Europske komisije u iznosu od 38 milijardi eura sadrži značajnu alokaciju za Hrvatsku u iznosu od 1,15 milijardi eura. Detalje još ne znamo, ali riječ je o značajnom iznosu koji prelazi 2% hrvatskog BDP-a 2019.

Tržišna kolebanja neizbježno će se nastaviti sve dok ulagači neće biti u stanju formirati racionalna predviđanja o razvoju pandemije. Kao i uvijek, u fokusu je Amerika. Iako se na prvi pogled čini da njihova strategija borbe protiv koronavirusa nema izravne veze s tržištima, pogled na detalje otkrit će jednu važnu vezu.

Financijska tržišta su agregatori informacija. Ostavimo li smjer (trend) po strani, volatilnost odražava rizik. Ekstremna kolebanja koja pratimo unazad 30 dana odražavaju neizvjesnost – potpunu nerazvidnost budućnosti. Neizvjesnost ima dvije strane koje se multipliciraju: s jedne strane epidemijski proces je nepoznat, a s druge strane, nepredvidive su i reakcije država odnosno vlada na nepoznat proces.

Način prikupljanja i prezentacije podataka o broju pozitivnih na koronavirus i umrlih tržišnim specijalistima nije značio ništa, jer oni razumiju statistiku. Jasno je, naime, da brojke o zaraženima i stope umrlih ne proizlaze iz slučajnog uzorka ili populacije. One zavise o medicinskim protokolima, ponajviše o strategijama testiranja na koronavirus.

Međutim, Trumpova administracija od kraja prošlog tjedna započela je program masovnog testiranja koji kombinira velike slučajne uzorke i masovna testiranja na pojedinim područjima. Već u samom startu napravljeno je više testova nego u bilo kojoj drugoj zemlji (gotovo 800 tisuća), a program je tek na početku. Sve se može dnevno pratiti na ovoj internetskoj stranici.

Razlog za oponašanje južnokorejske strategije borbe protiv virusa ne leži u tržištima. Cilj američkih epidemiologa je bolje upoznati neprijatelja. To je elementarno u svakoj vojnoj strategiji (eng. know your enemy). Pokretanje ovog programa imat će posredan učinak na financijska tržišta kao svojevrsni nus-proizvod. Sudionici će moći sami procijeniti kada brojke postaju dovoljno pouzdane za predviđanje brojki i omjera za populaciju. Na temelju toga konačno će moći donijeti kvalificirane prognoze.

Digresija: već prvi objavljeni rezultati donose iznenađenja (što samo pokazuje da sada počinje ozbiljna proizvodnja informacija i znanja). Omjer potvrđeno zaraženih i ukupno testiranih za SAD u cjelini dostiže 16%, a za najpogođeniju državu New York čak 30%. Prerano je za zaključivanje, jer ovo nije ni slučajan uzorak, ni dovoljno velik selektivan uzorak da bi se moglo zaključivati o populaciji. Međutim, i ove brojke daju jasno do znanja da je epidemija uznapredovala mnogo više nego što se do sada mislilo.