Kako poboljšati financiranje mikro i malih poduzeća: vječna potraga

Sedam konkretnih preporuka za poboljšanje financiranja mikro i malih poduzeća moglo se čuti na okruglom stolu HUP-a i HUB-a, na kojem se pretreslo sve, od toga kako funkcionira tržište kredita, preko raznih poticajnih shema, do prijeloga kako povećati učinkovitost naplate i poboljšati položaj mikro i malih kada se pojavljuju kao u pravilu nezaštićeni vjerovnici u predstečajnim nagodbama

Najmanje jedanput godišnje održi se neki okrugli stol i prezentira analiza na ovu temu, a poruke su uglavnom slične: kreditno tržište za mikro, mala i srednja poduzeća (MSP), koja su u prosjeku najrizičniji klijenti, nalazi se u porastu, dijelom i uz pomoć financijskih i garantnih shema u kojima sudjeluju HBOR i HAMAG BICRO. S druge strane, nema razloga za zadovoljstvo, jer MSP je najdinamičniji gospodarski segment koji ima najveći rast prihoda i zaposlenosti, tako da se uvijek postavi pitanje što bi se još moglo napraviti da se potakne još brži rast. Pitanje je važno jer se promjene gospodarske strukture najvećim dijelom događaju «odozdo». Upravo su strukturne promjene ono u čemu Hrvatska zaostaje za sličnim zemljama; promjene su, dakle, prespore.

Barijere kapitala koji u ovom segmentu kronično nedostaje vjerojatno onemogućavaju brži rast. Tu čarobnog štapića nema. Ipak, u zadnje vrijeme su se pojavile dvije zanimljive privatne inicijative. Platforma Progress Zagrebačke burze namijenjena je kotaciji dionica manjih društava s kapitalom između 2 i 20 milijuna eura, a estonska platforma Funderbeam namijenjena je prikupljanju kapitala za startupe i manja poduzeća. Omogućava posredno trgovanje udjelima bez promjena u sudskom registru, što je važna inovacija na tržištu. Već je nekoliko malih poduzeća prikupilo kapital na ovaj način.

O ovim je temama bilo riječi i na okruglom stolu HUB-a i HUP-a «Gdje je kapital za razvoj poduzeća» održanom u utorak 22.V. Osim predstavljanja HUB Analize 64 koja se bavi temom financiranja mikro i malih poduzeća, na događaju je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman najavila da je upravo na dan održavanja ovog okruglog stola odobren program dodjele inovacijskih vouchera u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna.

U panel raspravi nakon izlaganja državne tajnice i prezentacije analize koju je izradio Velimir Šonje sa suradnicima sudjelovali su Damir Bićanić direktor Funderbeam SEE, Marijana Oreb članica uprave HAMAG BICRO, Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Boris Centner član uprave Erstebank i Vitomir Lučić direktor poduzeća Boost i predstavnik HUP-a.

Krediti

HUB Analiza pokazuje da su krediti mikro i malim poduzećima prethodili početku gospodarskog oporavka 2014./15. Međutim, u 2017. došlo je do usporavanja kreditne aktivnosti. Jedna je hipoteza da je do usporavanja došlo zbog krize u Agrokoru, a druga da je došlo do svojevrsnog zasićenja tržišta. Naime, mikro i mala poduzeća često se ocjenjuju uz pomoć tehnika skoringa, uglavnom im nedostaju kapital i kolaterali, u ovom kreditnom ciklusu nema ekspanzije graditeljstva i nekretninskog biznisa, a to dodatno zaoštrava pitanje kapitala i kolaterala.

U takvim uvjetima kreditna sposobnost dominantno zavisi o procjeni ukupne poslovne sposobnosti, a informacije o mikro i malima nisu odveć pouzdane pa su pri tim procjenama pogreške vjerojatnije nego kod velikih poduzeća (iako slučaj Agrokor govori suprotno). Stoga se može postaviti hipoteza da se tržište povremeno može zasititi odnosno da se povremeno  zadovolji potražnja za kreditima onih poduzeća koja prolaze selekcijske filtre, dok novih kvalificiranih tražitelja nema.

HUB Analiza 64 nudi dva argumenta zašto Agrokor objašnjava usporavanje kreditne aktivnosti 2017., a ne neko strukturno usporavanje.

Prvo, slika 1 pokazuje da je usporavanje koncentrirano kod novoodobrenih kredita čiji su iznosi veći od dva milijuna kuna. Segment iznosom manjih kredita dakle raste  normalnim tempom. Ne može se isključiti da u tom segmentu traga ostavljaju i poticajne kreditne i garantne sheme u koje su uključene i državne agencije.

Slika 1. Novoodobreni krediti banaka poduzećima

Izvor: HNB

Drugo, u 2018. bilježi se nastavak rasta kredita u svim segmentima (tablica 1). Treba primijetiti usporavanje rasta čistih kunskih kredita i ponovo brži rast kredita s valutnom klauzulom. Polaganu promjenu valutne strukture objašnjavaju (1) niže kamatne stope na kredite s klauzulom, (2) perspektiva uvođenja eura i (3) očekivanje aprecijacije kune. Banke su limitirane u pogledu pronalaženja kunskih izvora financiranja, osobito za dugoročne kredite. Stoga se može zaključiti da kreditno tržište u ovom trenutku pronalazi načine za spajanje ponude i potražnje kredita, s time da je ponuda čistih kunskih kredita sve više ograničena.

Tablica 1. Novoodobreni krediti kreditnih institucija

Izvor: vlastita obrada na temelju statistike kamatnih stopa HNB-a

Mikrokreditiranje

Iskustvo i rasprava su pokazali da segment malih kredita reda veličine do 20 ili 50 tisuća eura za poduzetnike često zapinje zbog već spomenutog nedostatka kapitala, kreditne sposobnosti i fiksnih troškova obrade kredita. Zbog toga veće banke slabo opslužuju taj segment. Potražnja za kreditima tu je velika. U vrijeme rada na analizi zabilježeno je nešto više od 500 mikrokredita koje je odobrio HAMAG BICRO, ali je članica uprave gospođa Oreb na panelu istaknula da je zbog iznimnog interesa poduzetnika do današnjeg dana odobreno više od 900 takvih kredita (od ukupno oko 2000 zahtjeva), s prosječnim iznosom oko 30,000 eura.

Postavlja se pitanje hoće li se segment mikrokredita razvijati isključivo na bazi državne intervencije, ili se može potaknuti tržišni razvoj? Profesorica Singer je istaknula da su kreditne unije dobro zamišljen institucionalni oblik za tu vrstu kreditnog posredovanja, ali su pred njih postavljene nepotrebne regulatorne prepreke. Na primjer, unije mogu poslovati samo na teritoriju županije u kojoj su registrirane. Otklanjanjem ove i drugih barijera i uz odgovarajuće poticaje, mogao bi se pospješiti razvoj mikrokreditiranja u Hrvatskoj. Zabluda je misliti da je mikrokreditiranje instrument samo za zemlje u razvoju. Neka od najrazvijenijih mikrokreditnih tržišta nalaze se u razvijenim zemljama EU – Njemačkoj i Nizozemskoj.

Garantne sheme i vlasnički kapital

Zahvaljujući EU sredstvima u Hrvatskoj se već primjenjuju izdašne garantne sheme koje pokrivaju rizik kreditiranja MSP i do 80%. HAMAG BICRO uz pojedinačna najavljuje program portfeljnih jamstava, a Boris Centner iz Erstebanke je istaknuo da bi i 50% pokrića rizika bilo dovoljno ako bi se paralelno radilo na kapitalnom jačanju poduzeća. S 30% sredstava u vidu equity ili mezanine financiranja dobio bi se puno jači efekt i zbog toga je nužno prilagoditi regulativu kako bi se počeli razvijati venture capital fondovi. Istakao je mogućnost pokretanja venture capital fonda koji bi ulagao u dionice kompanija iz kotacije Progress Zagrebačke burze. Potencijal za tu vrstu financiranja vidi i u liberalizaciji investicijske politike mirovinskih fondova.

Problem oporezivanja dohotka

Centner je također naglasio nužnost smanjenja stope poreza na dohodak u najvišem razredu (sada 36%), jer cilj bi trebao biti zadržavanje i nagrađivanje stručnjaka u najpotentnijim mikro i malim poduzećima, startupima i scaleupima koji se pojavljuju u novim industrijama. Nije cilj poticati tradicionalne industrije, već treba tražiti načina kako modernizirati gospodarsku strukturu.

U Hrvatskoj su sve prisutniji inozemni venture capital fondovi iz Češke, Poljske i Bugarske, a sve ove zemlje, kojima treba pribrojiti i Rumunjsku, imaju mnogo povoljniji porezni tretman dohodaka zaposlenika u IT i srodnim industrijama. Zbog toga treba očekivati da će se najbolji hrvatski projekti realizirati u drugim zemljama, što se već počelo događati.

Damir Bićanić iz Funderbeama vidi još veći problem u prohibitivnom poreznom tretmanu planova kupnji dioničkih opcija od strane poslovodstva i zaposlenika. Mnoge zemlje su prepoznale razvojne koristi od ranog uključivanja šireg kruga zaposlenika u vlasništvo poduzeća. Višegodišnji planovi stjecanja dionica i udjela putem opcija uglavnom su izrazito povoljno porezno regulirani, dok je u Hrvatskoj slučaj obrnut. I zbog toga će se većina potentnih poduzetničkih priča u budućnosti seliti izvan granica Hrvatske.

Brzina naplate, upravljanje rizicima i financijsko opismenjavanje mikro poduzetnika 

U raspravi je bilo riječi i o problemima naplate koji osobito muče MSP. U Njemačkoj za taj dio financijske discipline brine porezna uprava – svaki poduzetnik kojem račun nije plaćen na vrijeme može takav račun poslati poreznoj upravi na postupanje, što je već samo po sebi dovoljna prijetnja da se računi i uz krajnje napore nastoje platiti na vrijeme.

Drugi je slučaj kada nastupe nepremostivi problemi pa se pokrene predstečajni postupak. Hrvatsko iskustvo je da mali vjerovnici u pravilu moraju otpisati sva potraživanja, što onda prijeti kaskadnim širenjem problema naplate upravo u segmentu MSP. To se može izbjeći ako se zakonom drugačije regulira redoslijed naplate u predstečaju tako da se definira uzvodna zaštita vjerovnika prema veličini. Centner je iznio prijedlog da se prvo u cijelosti naplate najmanji vjerovnici, zatim u nekom manjem postotku sljedeći sloj malo većih, itd.

Gospodin Lučić, koji inače savjetuje mikro i male poduzetnike, istaknuo je da velike rezerve postoje i na strani učenja malih poduzetnika – od prepoznavanja svih mogućnosti financiranja, kojih većina nije niti svjesna, do usvajanja znanja za poslovno planiranje, sastavljanje poslovnih planova i sl. Možda se jedan EU program može usmjeriti upravo na tragu jačanja kapaciteta i znanja samih mikropoduzetnika o dobrim praksama poslovnog upravljanja i na pripremama za privlačenje kapitala,  dobivanje kredita i sudjelovanje u EU projektima.

Ovo je naročito važno s obzirom na to da je HUB Analiza pokazala vrlo diversificiranu i strateški neusklađenu infrastrukturu za poticanje poduzetništva koja se u nedostatku redovitih analiza učinaka presporo prilagođava s ciljem favoriziranja programa koji mogu ostvariti najveći povrat na uložena javna sredstva. Između ostaloga i to je razlog zašto hrvatsko gospodarstvo kasni s transformacijom iz gospodarstva zasnovanog na efikasnosti u moderno gospodarstvo zasnovano na inovacijama. Uspješni hrvatski startupi i scaleupi u pravilu nastaju izvan sustava poticaja kroz državnu poduzetničku infrastrukturu, što znači da nešto treba mijenjati.

Zaključak

Analiza i rasprava su potvrdili standardni rezultat – da tržište kredita relativno uredno funkcionira i da država nudi širok spektar raznih poticajnih programa, dok stvari najviše zapinju kod financiranja vlasničkog kapitala i poticanja inovacija. Identificirano je sedam područja u kojima treba tražiti prostor za napredak u kratkom roku:

  1. Liberalizacija poslovanja kreditnih unija (ukidanje teritorijalnih ograničenja i dr.) radi oživljavanja privatnih programa mikrokreditiranja i uspostave sustava poticanja privatnog tržišta mikrokreditiranja kako se taj segment ne bi razvijao samo pod utjecajem izravne državne intervencije HAMAG BICRO.
  2. Razvoj poticajnih shema za venture capital i liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova radi stvaranja kapaciteta, za početak, od barem 50-ak milijuna eura za mala ulaganja u equity na tragu projekata kakve je započeo Funderbeam SEE.
  3. Bitno smanjenje gornje stope poreza na dohodak kako se ne bi dogodio bijeg najboljih projekata i ljudi u inozemstvo.
  4. Uspostava povoljnog poreznog tretmana za višegodišnje planove uključivanja managera i zaposlenika u vlasništvo rastućih poduzeća putem opcija na dionice i udjele.
  5. Stroža provedba propisa o plaćanjima na vrijeme i izmjena Stečajnog zakona u dijelu redoslijeda naplate u predstečajnim nagodbama kako bi se MSP zaštitili od 100%-tnih otpisa.
  6. Osmišljavanje programa za financijsko opismenjavanje poduzetnika i stvaranje baza pouzdanih informacija o poslovanju i financijskom položaju mikro poduzetnika kako bi se prevladale informacijske barijere koje su u ovom segmentu u prosjeku mnogo veće nego kod većih poduzeća.
  7. Provođenje kontinuiranih i neovisnih procjena učinaka javnih programa kako bi se na vrijeme detektirali oni koji ne daju dovoljne povrate na uložena javna sredstva i kako bi se sredstva brzo preusmjeravala prema programima s najvećim dokazanim učincima.