Koliko brzo Hrvatska zapravo raste?

Objavljeno

Ilustracija: Boarding1now / Dreamstime

Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije – razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever

Većina medija nekritički je prenijela informaciju o stopi rasta hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu 2018. godine od 2,5 posto i požurila zaključiti kako je riječ o ubrzanju rasta u odnosu na stopu zabilježenu u četvrtom kvartalu 2017. Tada je stopa rasta iznosila 2 posto, što je kasnije revidirano na 2,2 posto. No, ovakve brojke su pomalo zavaravajuće.

Naime, prošle godine je Uskrs bio 16. travnja, a ove godine 1. travnja, što znači da su se u 2018. preduskršnja potrošnja i dolasci turista dogodili u ožujku, odnosno u prvom kvartalu. Lani se taj efekt dogodio tek u drugom kvartalu, stoga uspoređivati brojke prvog kvartala 2018. i prvog kvartala 2017. nema smisla bez sezonske i kalendarske prilagodbe podataka. A upravo sezonski i kalendarski prilagođeni podaci govore kako je stopa rasta hrvatskog BDP-a u 2018:Q1 iznosila samo 1,5 posto, što je najniža stopa zabilježena u posljednjih 12 kvartala.

Državni zavod za statistiku (DZS) u posljednje je vrijeme napravio značajan iskorak u prezentaciji i jasnoj komunikaciji službene statistike prema javnosti za što zaslužuju pohvale. No, dojam je da postoji prostor za dodatno poboljšanje komunikacije prilikom objave rezultata o kretanju BDP-a. Primjerice, na dan objave podatka za prvi kvartal 2018., DZS je na svojim Facebook stranicama objavio vizualno atraktivnu infografiku na kojoj se velikim brojkama prikazuje isključivo stopa rasta koja nije kalendarski prilagođena. Također, u službenom izvještaju o prvoj procjeni tromjesečnog BDP-a, podatak o sezonski i kalendarski prilagođenim stopama rasta pojavljuje se tek u posljednjoj rečenici posljednjeg odlomka komentara o stopama rasta.

Budući da mnogi mediji nekritički prenose informacije koje su im dostavljene, bez razumijevanja razlike između desezoniranih podataka i onih koji nisu kalendarski prilagođeni, medijima su toga dana dominirale vijesti o ubrzanju stopa rasta u Hrvatskoj, što ne odgovara istini.

Stavljanjem fokusa na desezonirane i kalendarski prilagođene podatke, javnosti bi se poslala preciznija poruka o stvarnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu. K tome, upravo je to pristup koji koristi i Eurostat. Naime, europski statistički ured u svojim službenim izvješćima prema javnosti uopće ne prikazuje podatke ako nisu desezonirani. Također, sve svoje komentare, interpretacije i međunarodne usporedbe Eurostat vrši isključivo na sezonski i kalendarski prilagođenim podacima.

O dinamici stopa rasta u Europskoj uniji i gdje smo tu mi?

Objavom desezonirane stope rasta u 1. kvartalu 2018. postalo je jasno da i treći uzastopni kvartal hrvatski BDP raste po sporijoj stopi od one u prethodnom kvartalu. Vrhunac je dosegnut u drugom kvartalu 2017. kada je stopa rasta iznosila 3,9 posto, a potom stope rasta padaju na 3,1 posto (2017:Q3), 2,3 posto (2017:Q4) te konačno 1,5 posto (2018:Q1). U engleskom jeziku postoji prikladna uzrečica – One is an Example, Two is a Coincidence, Three is a Trend.

Ovo usporavanje hrvatskog gospodarstva može biti odraz povratka hrvatskih stopa rasta na svoje prirodne razine. Prema izračunima Europske komisije, strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva i nedovoljan rast produktivnosti dovele su do toga da su nam prirodne (potencijalne) stope rasta upravo oko 1 posto. To bi značilo da su stope rasta od iznad 3 posto, zabilježene tijekom 2016. i 2017. godine, zapravo bile iznad realnih kapaciteta naše ekonomije, omogućene jahanjem na pozitivnom valu povoljnih vanjskih uvjeta i niske baze nakon 6-godišnje recesije. Povratak ka 1 posto rasta po toj je interpretaciji tek očekivani slijed događanja, zbog izostanka (ili nedovoljnog intenziteta) strukturnih reformi koje bi podigle potencijalnu stopu rasta.

Usporedimo li prosječne stope rasta u zemljama Nove EU u posljednja četiri kvartala (Slika 1.), vidjet ćemo u kojoj mjeri Hrvatska zaostaje za ostatkom grupe. Naime, Hrvatska je u tom razdoblju prosječno rasla tek 2,7 posto. Za usporedbu, Rumunjska u ovom periodu raste prosječno 6,3 posto, Slovenija 5,4 posto, Latvija 5,3 posto, Češka 5 posto, pa čak i Bugarska koja nam jedina još gleda u leđa prema realnom BDP po stanovniku, raste 3,7 posto.

Slika 1. Prosječne stope rasta BDP-a u zadnja 4 kvartala u zemljama Nove EU

Izvor: izračun autora na temelju podataka Eurostata i DZS-a

Vrlo je slaba utjeha da je taj rast od 2,7 posto bio iznad prosjeka Europske unije kao cjeline (2,6 posto), što govori o tek mizernoj konvergenciji prema EU prosjeku. I za očekivati je da će zemlje na nižoj razini razvijenosti (poput zemalja Nove EU) rasti brže nego razvijene zemlje Stare EU. Da je to u prosjeku uistinu tako, svjedoči i Slika 2. Očito je da postoji statistički značajna negativna korelacija između razvijenosti zemlje[1]i kratkoročnih stopa rasta BDP-a (prosjek za zadnja 4 kvartala), što upućuje na to da se na razini cijele EU događa konvergencija između razvijenih i manje razvijenih zemalja – manje razvijeni sustižu razvijene zahvaljujući jedinstvenom tržištu i strukturnim promjenama.

Slika 2. Odnos razine životnog standarda i stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji

Izvor: izračun autora na temelju podataka Eurostata

Jednako tako se vidi i da stvarna dinamika rasta kod nekih zemalja značajno odstupa od one koja bi se očekivala s obzirom na njihovu razinu razvijenosti. Jedna od tih zemalja je i Hrvatska, označena crvenom bojom, koja se nalazi poprilično udaljena od regresijskog pravca i to s „krive“ strane – one koja znači da raste sporije nego što se očekuje. Štoviše, slika 3. pokazuje kako je od svih zemalja Nove EU negativno odstupanje rasta od očekivanog najveće upravo u Hrvatskoj.

Jednostavan izračun na temelju jednadžbe regresijskog pravca iz gornjeg grafikona kaže da je za našu razinu razvijenosti očekivana prosječna stopa rasta 4,5 posto, a od nje odstupamo za čak 1,8 postotnih bodova – više nego ijedna druga zemlja. Rumunjska, koja nam je zanimljiva jer nas je nedavno prestigla po potrošnji kućanstava per capita, daleko je iznad regresijskog pravca i osjetno nadmašuje očekivani rast, što znači da će se njihova razlika u odnosu na nas samo povećavati.

Slika 3. Odstupanje stvarnih stopa rasta od očekivanih

Izvor: izračun autora na temelju podataka Eurostata

Vrlo zanimljiv rezultat dobivamo razdvojimo li zemlje Europske unije u dvije zasebne skupine – Staru i Novu EU. Slika 4. pokazuje kako negativna korelacija između razine razvijenosti i kratkoročnih stopa rasta BDP-a, koja vrijedi na razini cijele EU, u potpunosti nestaje promatramo li zasebno dinamiku unutar zemalja Nove EU i unutar zemalja Stare EU. Naime, regresijski su pravci za obje skupine zemalja blago pozitivnog nagiba, no nisu statistički značajni. To znači da unutar samih skupina zemalja ne dolazi do konvergencije koju uočavamo ukoliko promatramo Europsku uniju kao cjelinu. Zemlje s vrha razvojne ljestvice Nove EU – npr. Češka i Slovenija – rastu brže od zemalja s dna – Hrvatske i Bugarske.

Vidljivo je i kako jug Stare EU ne dostiže stope rasta koje bi smanjile njihov zaostatak za sjeverom i zapadom Europe. Istovremeno, najuspješnije zemlje Nove EU ne samo sustižu, nego već i prestižu slabije razvijene zemlje Stare EU poput Grčke, Portugala ili Španjolske.

Slika 4. Odnos razine životnog standarda i stopa rasta BDP-a u zemljama Stare i Nove EU

Izvor: izračun autora na temelju podataka Eurostata

Sve to upućuje da u analizi razvojnih razlika u Europskoj uniji u skoroj budućnosti više nećemo govoriti u terminima razvijene Stare i nerazvijene Nove EU, već će se „pobjednici“ i „gubitnici“ dijeliti ovisno o tome jesu li zemlje spremne na kontinuirane strukturne reforme u korak s vremenom ili ne.


 Dr. sc. Tomislav Globan je docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istoj instituciji voditelj je istraživačkog centra MacroHub. Stavovi autora ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen.


[1]Na grafikonu je kao mjera razvijenosti i životnog standarda uzeta potrošnja kućanstava per capita prilagođena za kupovnu snagu, a ne BDP-a per capita, budući da potonji pokazatelj poprima ekstremne vrijednosti za Luksemburg te nije prikladan za grafičku obradu.