Kratkoročne prognoze na burzi su besmislene, ali prognostičari su (slučajno?) pogodili dugoročan ishod

Objavljeno

Ilustracija: Maciek905 / Dreamstime

Globan je uz pomoć svojih studenata istražio točnost objavljenih dnevnih prognoza CROBEX-a i utvrdio paradoks: dramatični dnevni promašaji prognostičara kumuliraju se u dugoročno točnu prognozu. Je li to slučajno?

Ad
Ad

Svakoga radnog dana Hina provodi anketu među četiri do šest anonimnih analitičara s pitanjem kakva kretanja očekuju toga dana na Zagrebačkoj burzi (ZSE). U ovom tekstu analiziramo koliko dobro analitičari pogađaju stvarna dnevna kretanja CROBEX-a te koliko takve prognoze imaju smisla.

Fokus analize je na razdoblju od početka siječnja 2017. do kraja svibnja 2019. U tom razdoblju sadržana su 602 dana u kojima se trgovalo na Zagrebačkoj burzi, a radno najintenzivniji dio posla bio je prikupiti podatke o prognozama i stvarnim burzovnim kretanjima za svaki od tih trgovinskih dana. U tome su mi svesrdno pomogli studenti Filip Vrbanić i Nina Grković, kojima i ovim putem zahvaljujem.

Izvor podataka o prognozama je portal hrportfolio.hr koji svakodnevno objavljuje rezultate Hinine ankete, dok su podaci o stvarnom kretanju CROBEX-a preuzeti sa službenog weba ZSE-a. Od 602 trgovinska dana u analiziranom razdoblju, u njih 21 nisu bile objavljene prognoze analitičara ili su prognoze bile navedene na način da se „očekuje mirno trgovanje“ ili „očekuje se oprezno trgovanje“ – bez konkretne prognoze očekuje li se rast, pad ili stagnacija cijena dionica.

U analizu stoga ulazimo s 581 dnevnom prognozom te odmah na početku – frapantan nalaz. Od 581 dana, u njih čak 578 prognoza analitičara je bila – stagnacija. U tri dana prognoza je bila pad, a za niti jedan jedini dan u analiziranom razdoblju analitičari nisu većinski prognozirali da će CROBEX porasti.

Anketa obuhvaća najčešće petoro analitičara. Ono što je također iznenađujuće je da je kod 546 od 578 prognoza stagnacije to bilo učinjeno jednoglasno, dakle svih petoro analitičara prognoziralo je stagnaciju. U tek 32 slučaja bilo je barem nekakvog nesuglasja pa su jedan ili dva analitičara umjesto stagnacije rekli da očekuju rast ili pad.

Tri dana u kojima je prognoziran pad bili su oni u kojima zaista nije bilo moguće očekivati ništa drugo osim pada:

  • 30. ožujka 2017. u jeku najžešće rasprodaje (fire sale) dionica povezanih s Agrokorom i dan nakon što je CROBEX potonuo za čak 2,98 posto;
  • i 9. veljače 2018. u jeku velike korekcije na američkom tržištu, najvećeg bodovnog pada Dow Jonesa u povijesti te pada S&P 500 za 4 posto u jednom danu.

Zanimljivo je da je čak i u ova dva dana u veljači 2018. dvoje analitičara prognoziralo stagnaciju, a troje ih je prognoziralo pad, pa su prognoze klasificirane kao pad tek „preglasavanjem“ – 3 naprema 2.

Od tog 9. veljače 2018. nalazimo se u nevjerojatnoj 16 mjeseci dugoj seriji uzastopnih prognoza stagnacije na ZSE-u. Dan pisanja ovog teksta, 31. svibnja 2019., bio je 313. uzastopni trgovinski dan u kojem je prognozirana stagnacija CROBEX-a.

Što kažu stvarni podaci?

Na slici 1. možemo vidjeti usporedno kretanje kvantificiranih prognoza analitičara iz Hinine ankete te stvarnih dnevnih stopa rasta CROBEX-a. Ukoliko su svi analitičari jednoglasno rekli pad, takva prognoza je kvantificirana s -1; ako su svi rekli stagnacija, to je kvantificirano kao 0; dok bi unisona prognoza rasta vrijedila 1, no takav slučaj se nije dogodio u analiziranom periodu. Također, uzeto je u obzir da nisu uvijek sve prognoze bile jednoglasne. Primjerice, ako je dvoje analitičara prognoziralo pad, a troje stagnaciju, takva prognoza vrijedi -0,4. Ili ako je jedan prognozirao rast, a četvoro stagnaciju, takva prognoza vrijedi 0,2.

Izvor: izrada autora prema podacima s portala hrportfolio.hr i ZSE.hr

Promatrajući sliku 1., kao i sliku 2. na kojoj su prognoze prikazane usporedno s bodovnim kretanjem CROBEX-a, očito je da prognoze analitičara u najvećem broju dana osjetno i kontinuirano odstupaju od stvarnog kretanja burzovnog indeksa. Koeficijent korelacije dviju serija prikazanih na slici 1. iznosi tek 0,197 i nije statistički značajan, što znači da veze između prognoza i stvarnosti na dnevnoj razini – nema.

Izvor: izrada autora prema podacima s portala hrportfolio.hr i ZSE.hr

Isti zaključak dobit ćemo izračunamo li u koliko posto slučajeva su prognoze analitičara bile uspješne. Važno je najprije definirati koji prag promjene CROBEX-a ćemo smatrati stagnacijom, odnosno rastom ili padom. Definiramo li stagnaciju dnevnim promjenama CROBEX-a između -0,1% i +0,1%, ispada da su prognostičari bili u pravu svega 21% puta, tj. pogriješili su u 79% posto dana u kojima su iznijeli svoje prognoze. CROBEX je po tom kriteriju porastao u 239 dana (prognoza pogođena u 0% slučajeva), stagnirao u 120 dana (uspješnost prognoze 100%), a padao u 243 dana (uspješnost prognoze 1,2%).

Budemo li blagonakloniji analitičarima i definiramo stagnaciju dnevnim promjenama CROBEX-a između -0,2% i +0,2%, i dalje im je uspješnost znatno ispod 50% te iznosi svega 38%. Ukoliko vam se 0,2% čini preniskim pragom između stagnacije i rasta, prisjetite se da je riječ o dnevnim stopama, te da bi 0,2% rasta svakoga trgovinskog dana u godini rezultiralo rastom burzovnog indeksa od ekstravagantnih 60-ak posto na kraju godine.

Dugoročna vs. kratkoročna perspektiva

Gledajući slike 1. i 2., ipak možemo primijetiti još jednu činjenicu. Smanjimo li „rezoluciju“ i premjestimo li fokus s dnevnog (kratkoročnog) na godišnji (dugoročni), perspektiva se mijenja. Koliko god loše pogađali dnevna kretanja, analitičari su zapravo vrlo dobro pogodili dugoročni trend na ZSE-u.

Naime, geometrijski prosjek dnevnih stopa rasta CROBEX-a u posljednjih 313 dana, tj. otkako je 12. veljače 2018. krenula 16-mjesečna serija uzastopnih prognoza stagnacije, iznosi -0.002%. Dakle, gotovo nula. Uz to, CROBEX se 31. svibnja 2019. nalazio gotovo na istoj razini kao i na početku serije stagnacijskih prognoza otprije 16 mjeseci. To znači da su naši analitičari gotovo savršeno pogodili u prognozama stagnacije, pod uvjetom da kretanja promatramo dugoročnije.

Problem je „samo“ što anketno pitanje koje im se postavlja ne glasi što očekujete na Zagrebačkoj burzi dugoročno ili srednjoročno, već što očekujete na burzi danas. A tu se analitičari nisu proslavili. Isto tako, ne možemo znati je li činjenica da je CROBEX danas približno tamo gdje je bio prije 16 mjeseci plod puke slučajnosti ili su analitičari u svojim predviđanjima uistinu razmišljali dugoročno i zapravo prognozirali trend, a ne dnevna kolebanja.

Umjesto zaključka

Valja naglasiti da poanta teksta nije kritizirati prognoze analitičara, već skrenuti pažnju na upitan smisao provođenja ovakvih kratkoročnih anketa s obzirom na inherentnu nepredvidivost dnevnih kretanja na burzi te upitnu dodanu vrijednost koju takve ankete stvaraju za zainteresiranu javnost.

Generalan smjer burze izuzetno je teško predvidjeti i u dužim vremenskim periodima, a kamoli iz dana u dan. Stoga je na burzi poput Zagrebačke na kojoj, uz kratkotrajnija odstupanja, CROBEX-ov „čemer“ vlada već dulje razdoblje, možda uistinu najracionalnije prognozirati stagnaciju baš svaki dan u tjednu. Samo, zašto se onda dnevne ankete uopće provode?


 Dr. sc. Tomislav Globan je docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istoj instituciji voditelj je istraživačkog centra MacroHub. Stavovi autora ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen.