Lov na prinose potiče investitore na egzotična ulaganja

Objavljeno

Ilustracija: Maciek905 / Dreamstime

Super-ekspanzivna monetarna politika i obilje likvidnosti na međunarodnim financijskim tržištima značajno su spustile prinose na državne obveznice diljem svijeta. U takvim uvjetima investitori, prvenstveno investicijski i mirovinski fondovi, imaju veliki problem s pronalaženjem investicija koje njihovim klijentima mogu donijeti zadovoljavajući prinos.

Iz tog smo razloga u posljednje vrijeme mogli svjedočiti značajnoj ekspanziji novih izdanja obveznica od strane zemalja u čiji dug do prije godinu-dvije gotovo nitko ne bi uložio.

Prvo takvo izdanje koje je iz europske perspektive najzanimljivije zabilježeno je krajem srpnja ove godine kada se Grčka nakon tri godine financijske nestabilnosti vratila na međunarodno tržište. Grčka je izdala obveznice u vrijednosti 3 milijarde eura  s dospijećem pet godina, uz prinos od relativno niskih 4,62%. Ukupna potražnja za tim obveznicama iznosila je 5,5 milijarde eura.

Nakon toga je Irak, zemlja koja je suočena s velikim političkim neizvjesnostima, na početku kolovoza izdao prvu samostalnu petogodišnju obveznicu od 1 milijarde dolara uz prinos od 6,75% (u siječnju je također izdana obveznica, ali uz garanciju SAD-a), uz ukupnu potražnju od 6,6 milijardi dolara.

Početkom rujna je na međunarodno tržište prvi put izašao i Tadžikistan s desetogodišnjom obveznicom od 500 milijuna dolara te je ostvario prinos od 7,125%. Potražnja je iznosila preko 3,1 milijarde dolara.

Krajem rujna Ukrajina je prodala petnaestogodišnju obveznicu od 3 milijarde dolara, uz prinos od 7,375%. Potražnja je na ovom izdanju iznosila oko 10 milijardi dolara.

Ako zbrojimo ukupnu potražnju (Tablica 1) možemo zaključiti kako su investitori u nekoliko mjeseci bili spremni uložiti 25 milijardi dolara u zemlje s vrlo visokom razinom financijske, ekonomske i političke neizvjesnosti.

Tablica 1: „Book size“ na izdanjima obveznica

Iznos potražnje (milijarde dolara)
Grčka 5
Irak 6.6
Tadžikistan 3.1
Ukrajina 10
Ukupno 25

Izvor: Ekonomski lab prema podacima Reuters, The Guardian, Financial Times

S obzirom da je potražnja značajno premašivala ponudu na svim izdanjima, nije čudno da su konačni prinosi bili ispod inicijalnih.

Kako bi se stekao bolji uvid u „kvalitetu“ ovih obveznica korisno je pozicionirati zemlje na skalu kreditnog rejtinga, što je prikazano na Slici 1.

Slika 1. Kredit-rejting skala agencije Moody’s

Izvor: Moody’s (2017)

Iz slike se vidi da su investitori odlučili uložiti u zemlje koje su duboko u ne-investicijskom razredu. Postavlja se pitanje da li ostvareni prinosi na ovim izdanjima odražavaju odgovarajuću razinu rizika.

Ovo je još samo jedan primjer distorzivnih učinaka monetarne politike na financijska tržišta. U obilju likvidnosti se na neki način kidaju veze između rizika i prinosa, a investitori u potrazi za povratima ulaze u avanture s vrlo neizvjesnim završetkom.

Kratkoročno je ovo uspješna priča za sve navedene izdavatelje (predsjednici država i vlada su i javno slavili ova izdanja), ali ostaje važno pitanje – čijih će se obveznica investitori prvo pokušati riješiti kada poraste neizvjesnost na globalnom financijskom tržištu i kada središnje banke počnu snažnije normalizirati monetarnu politiku?