Perspektive razvoja tržišta kredita

Veza između ekonomskog rasta i kredita poduzećima pojavila se zbog rasta potražnje i odgovora ponude u uvjetima oporavka. Daljnje perspektive razvoja tržišta kredita zavise o kretanju kamatnih marži, ali i o rastu kapitala poduzeća. Kreditni rast sam za sebe ne može osigurati razvoj bez bržeg razvoja tržišta kapitala.

Ad
Ad

(prikaz HUB Analize br. 58)[1]

Kada se promatraju promjene stanja kredita u bilancama kreditnih institucija ne vidi se osobita dinamika. Izgleda kao da se događa gospodarski oporavak bez kredita:

Slika 1. Stopa promjene kredita po sektorima – promjena stanja u bilancama bankama u odnosu na isti mjesec prethodne godine

Izvor: HNB

Međutim, treba uzeti u obzir da se udjel loših kredita počeo smanjivati (slika 2). Pored izlaska iz krize tome doprinose prodaje portfelja loših kredita. Prodaje su u većim iznosima započele 2015., jako se ubrzale 2016. i u ovoj godini će se nastaviti (tablica 1):

Slika 2. Udjel loših kredita po sektorima

Izvor: HNB

Tablica 1. Prodaje kredita 2015.-2016.

Izvor: HNB

S obzirom na utjecaj prodaja, o kreditnoj aktivnosti se ne može zaključivati na temelju promjena stanja kredita kao na slici 1. Treba gledati iznos bruto novoodobrenih kredita.

Novoodobreni krediti poduzećima su prošle godine rasli po dvocifrenim stopama. Slika 3, na kojoj su stope rasta BDP-a udeseterostručene radi zornijeg prikaza, pokazuje vezu između rasta bruto novoodobrenih kredita poduzećima i ekonomskog rasta:

Slika 3. Novoodobreni krediti poduzećima i BDP

Izvor: HNB i DZS, obrada Arhivanalitika

Dakle, ponuda kredita reagira na probuđenu potražnju (kada je riječ o poduzećima – krediti stanovništvu nisu na slici jer su statistike zamagljene CHF konverzijama).

Postavlja se pitanje što će se događati u budućnosti. Ne zanima nas toliko neposredna budućnost, koliko strukturne karakteristike tržišta – potencijal za dugoročni rast koji zavisi o cijeni (kamatnim stopama) i strukturnim obilježjima potražnje.

Prvo o kamatnim stopama. Njihova struktura je prikazana na slici 4. Svaka od troškovnih komponenti koje se ugrađuju u kamatu može imati autonoman utjecaj na visinu kamatne stope. Na primjer, razne vrste rizika imaju različite učinke na različitim «katovima» strukture. U prizemlju, rizik banke se ugrađuje u visinu troška izvora sredstava (pasivne kamatne stope koje banke plaćaju na depozite i uzete kredite). Ako je izvor sredstava iz inozemstva, rizik države će se također ugraditi ovdje. Na prvom katu su troškovi regulacije koji trenutno iznose oko 0,5%. Najveći utjecaj imaju premije osiguranja depozita i sanacije banaka (0,32% + 0,1%) te troškovi obveznih rezervi. Propisi nameću troškove regulacije s ciljem smanjenja rizika, pa se i taj dio može smatrati troškom rizika.

Slika 4. Struktura kamatne stope

Izvor: Arhivanalitika

Na drugom katu su operativni troškovi kreditnih institucija. Tu nema izravnog učinka rizika, ali djeluje volumen posla i kvaliteta organizacije. Na trećem katu je premija rizika kredita koja zavisi o kreditnoj sposobnosti klijenta i propisima te institucijama koje uređuju postupak prisilne naplate (veća šansa prisilne naplate znači manji trošak rizika). Tek na četvrtom katu nalazi se očekivana dobit (očekivani povrat na uloženi vlasnički kapital) koji opet zavisi i o riziku države.

U Hrvatskoj je najteže kontrolirati prvi kat, jer su izvori najvećim dijelom deviznog porijekla. Nitko ne može prisiliti ljude da štede u kunama na dugi rok, a HNB ne utječe na kamatnu stopu na depozite u eurima. Stoga se treba usredotočiti na maržu. Gornja slika pokazuje da čak četiri komponente utječu na nju.

Neto kamatna marža (razlika između naplaćenih kamata u postotku aktive koja nosi kamatu i plaćenih kamata u postotku pasive na koju se plaća kamata) u Hrvatskoj je malo manja od 3% (slika 5).

Slika 5. Kretanje neto kamatne marže u Hrvatskoj

A-prosječna naplaćena kamatna stopa (omjer kamatnih prihoda i aktive koja nosi kamatu). B-prosječna plaćena kamatna stopa (omjer kamatnih troškova i pasive na koju se plaća kamata). NIM (engl. net interest margin) – neto kamatna marža.
Izvor: HUB Pregled

Slične marže veće od 2,5 postotnih bodova imaju Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Cipar, Slovačka i Češka. Toj grupi zemalja, logično, pripada i Hrvatska.

Treba primijetiti da spomenute zemlje imaju vrlo različite putanje rasta (Rumunjska i Slovačka vrlo brzo rastu, Češka, Mađarska i Bugarska nešto sporije, dok Cipar i Hrvatska imaju dugoročne strukturne probleme sa sporim rastom). Može se zaključiti da veza između marže i brzine rasta BDP-a nije jasna. Međutim, jasna je veza između marže i dostignute razine gospodarskog razvitka.

Slika 6. Usporedba neto kamatne marže u EU

Izvor: ECB

Ako je veza između marži i razine razvoja jača od veze između marži i brzine rasta, to znači da su kamatne marže strukturno uvjetovane. Riječ strukturno znači da marže zavise o kvaliteti institucija, rizicima, konkurenciji, volumenima posla, svemu onome što se teško mijenja u kratkom roku (npr. unutar jedne godine). Postavlja se pitanje kako razlučiti utjecaj različitih strukturnih učinaka?

Dostignuti stupanj razvitka može se mjeriti produktivnošću u bankarstvu (krediti po zaposlenom). Slika 7 pokazuje da su krediti po zaposlenom u bankama u Hrvatskoj oko četiri puta manji od prosjeka EU (oko 2 milijuna eura u Hrvatskoj, a oko 8 milijuna eura iznosi prosjek EU):

Slika 7. Krediti po zaposlenom u bankama u EU 2015.

Izvor: EBF, obrada Arhivanalitika

Slika 8 pokazuje usku vezu između kredita po zaposlenom i kamatne marže: što su veći volumeni i produktivnost (krediti po zaposlenom), manje su kamatne marže. Tako je u svakom trgovačkom poslu: veći volumeni, manje marže:

Slika 8. Odnos između kredita po zaposlenom i kamatne marže u EU (zadnji podaci, Hrvatska je crveni krug)

Izvor: EBF, ECB, obrada Arhivanalitika

Dakle, rast volumena i produktivnosti u bankarstvu sigurno vodi prema smanjenju kamatnih marži.

Potencijal za rast volumena i produktivnosti zavisi o faktorima na strani ponude i potražnje. Zanima nas potražnja: koliki je potencijal za rast potražnje za kreditima u budućnosti? Nećemo se baviti kratkoročnim faktorima kao što su zavisnost o poslovnom ciklusu, psihologija tržišta i sl. U nastavku gledamo strukturne, dugoročne odrednice, koje u konačnici zavise o ekonomskom razvitku.

Kada se stupanj gospodarskog razvitka upari s kreditima po zaposlenom u bankama (to je onaj podatak sa slika 7 i 8), veza je uska: s približavanjem općeg  stupnja ekonomskog razvoja prosjeku EU (os x), produktivnost u bankarstvu raste (os y na slici 9). Podatak za Hrvatsku nalazi se točno na pravcu, što znači da kreditno tržište u Hrvatskoj sada nije napuhano. To je jako važno za razumijevanje perspektiva tržiišta (da je napuhano, jako iznad crte, to bi značilo da nema potencijala za rast).

Slika 9. Odnos između dostignutog stupnja gospodarskog razvitka i kredita po zaposlenom u EU 2015.

Izvor: Eurostat, EBF, obrada Arhivanalitika

Gornja slika prikazuje ukupne kredite u kojima krediti vladinom sektoru imaju važnu ulogu (taj sektor je izrazito visoko zadužen s obzirom na dostignuti stupanj razvitka). Kada se promatraju samo klijenti iz privatnog  sektora stanovništva i poduzeća, vidi se da je zaduženost sektora stanovništva kod domaćih banaka malo veća od očekivane vrijednosti koju označava pravac (slika 10), dok je zaduženost sektora poduzeća kod domaćih banaka malo manja od očekivane vrijednosti (slika 11).

Slika 10. Relativna zaduženost sektora stanovništva kod domaćih banaka u odnosu na realni BDP po stanovniku u % prosjeka EU

Izvor: Eurostat

Slika 11. Relativna zaduženost sektora poduzeća kod domaćih banaka u odnosu na realni BDP po stanovniku u % prosjeka EU

Izvor: Eurostat

Podatak o dugu stanovništva prema bankama odnosi se na 2015. U toku 2016. došlo je do daljnjeg razduživanja – što prirodnim putem, otplatama, što kroz konverzije nekadašnjih kredita u CHF. Zbog toga je vrijednost duga stanovništva prema bankama sada puno bliža očekivanoj vrijednosti.

Kod poduzeća je problem što dug prema domaćim bankama predstavlja samo dio ukupnog duga sektora poduzeća. Dug prema inozemstvu ima važnu ulogu za velika poduzeća. Kada se inozemni dug pribroji u ukupan konsolidirani sektora poduzeća, sektor pokazuje visok stupanj zaduženosti:

Slika 12. Ukupan dug poduzeća spram dostignute razine ekonomskog razvitka

Izvor: Eurostat

U toj slici veliki je ponder Agrokora i maloga broja drugih kompanija koje imaju pristup inozemnim izvorima financiranja. Male i srednje tvrtke uglavnom zavise o odnosima s domaćim bankama. Stoga je prikaz 11 koji pokazuje relativno nisku zaduženost prema domaćim bankama za njih relevantniji. Moglo bi se zaključiti da taj dio sektora poduzeća nije prezadužen i da ima potencijal za uzimanje novih kredita u uvjetima rasta.

Međutim, poznato da su mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj slabo kapitalizirana. Zbog toga će realizacija prikazanog potencijala kreditiranja zavisiti o poboljšanju pristupa vlasničkom kapitalu, korištenju EU fondova i shema podjele rizika (poput HAMAG-a). Banke same kreditima ne mogu osiguravati sredstva za razvoj. Potrebno je razvijati cjelokupan spektar financijskih instrumenata za razvoj, osobito poticati vlasnička ulaganja.

Na kraju, čitatelj treba imati na umu da stanje u i oko Agrokora utječe na realizaciju kreditnih potencijala u kratkom roku. Međutim, analiza se odnosi na potencijale u srednjem i dugom roku, u kojem strukturni potencijali ostaju nepromijenjeni.

Slika 13. Zaključci: kako utjecati na cijene i količine kako bi se tržište kredita dalje normalno razvijalo

Zaključak:

Daljnji razvoj kreditnog posredovanja zavisi o tri bitna čimbenika: (1) razvitak tržišta kapitala i kapitalno jačanje poduzeća, napose malih i srednjih klijenata koji su prirodno usmjereni na domaće banke (same banke kao konzervativni financijeri ne mogu osigurati sve vrste financijskih instrumenata), (2) smanjenje svih vrsta rizika, osobito rizika države i institucionalnih rizika (pravna predvidivost), te (3) smanjenje regulatornog troška u kontekstu priprema za uvođenje eura. Treće se može ostvariti kroz reformu sustava obveznih rezervi (do toga će neizbježno doći kroz konvergenciju prema kriterijima eurozone) i smanjenje premije osiguranja depozita.

 


[1] Izlaganje Velimira Šonje na 5. konferenciji guvernera regije u Savudriji 31.3.2017.