Plaće naše svagdašnje (I): kome najviše, a kome najmanje?

Objavljeno

Foto: Dimarik16 / Dreamstime

Državni zavod za statistiku objavio je ovaj tjedan prosječne plaće za veljaču – plaće isplaćene u ožujku za rad u veljači. Prilikom takvih objava svi se usredotočuju na ukupan prosjek neto plaća (linija koju smo istaknuli plavim u tablici dolje). Taj podatak je iznosio 6,128 kuna i bilježio je rast od 4% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Generalnu priču koja objašnjava podatak znamo: gospodarski oporavak traje već četvrtu godinu. U međuvremenu je mnogo ljudi emigriralo, traže se radnici i nude sve bolje plaće.

Podatak za veljaču je zanimljiv i zbog toga što na njega više ne utječe rasterećenje plaća koje je na snazi od početka 2017. Naime, do kraja prošle godine nismo točno znali koliko na prosjek utječe stanje na tržištu rada, a koliko porezne promjene koje su stupile na snagu 1.1.2017. Sada podaci za siječanj i veljaču 2018., kada se usporede s podacima za siječanj i veljaču 2017., prikazuju isključivo stvaran pritisak na tržištu rada: porezni režim početkom 2017. i 2018. je isti pa porezi ne utječu na promjene.

Osim toga, vrijedi zabilježiti da se u međuvremenu razbudila i inflacija (oko 1% na godišnjoj razini). Zbog toga realne plaće rastu malo sporije od ovdje prikazanih nominalnih, približno oko 3% na godišnjoj razini.

Na društvenim mrežama se prigodom svake objave o plaćama može primijetiti da ljudi reagiraju ljutito. Smatraju da prosjek ne znači ništa, da «laže». Iz individualne perspektive to je točno i ljutnja je opravdana. Nečija individualna plaća se samo slučajno može podudarati s prosjekom. Plaća koje bi bile u lipu jednake prosječnoj, ako ih uopće ima, ima valjda nekoliko u državi.

Individualne plaće zavise o mnogo faktora kao što su obrazovanje, produktivnost, sektor u kojem je osoba zaposlena, stanje poduzeća, industrijski odnosi u branši i poduzeću, putanja u karijeri, tako da je disperzija plaća velika.

Tablica u nastavku prikazuje utjecaj jednog faktora disperzije prosječnih neto plaća – sektor odnosno djelatnost u kojoj ste zaposleni (prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti). Najveća prosječna neto plaća bilježi se u ICT sektoru – 8,539 kuna. Taj prosjek, štoviše, raste tempom iznad prosjeka (5,8%). Razlozi su dobro poznati: potražnja za tom vrstom usluga je velika i raste, a priličan broj sposobnih radnika emigrira jer je potražnja u EU još veća nego kod nas. I plaće su tamo više.

Među djelatnostima s plaćama iznad prosjeka koje bilježe i natprosječni rast ističu se još samo stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te rudarstvo i vađenje u kojem naravno dominira INA.

Prosječne neto plaće za veljaču 2018. u kunama

Djelatnost opskrbe električnom energijom, parom, plinom i vodom i javna uprava također imaju natprosječne plaću i rastu približno kao prosjek što znači da održavaju relativnu poziciju slično kao zdravstvo i obrazovanje koji prema tempu rasta plaća zaostaju tek za nekoliko desetina postotnoga boda. Za ove djelatnosti je karakteristično da u njima dominira javni sektor i radnici višeg stupnja obrazovanja, pa se i očekuju nešto veće plaće. No, otvoreno je pitanje kako to da sektor opskrbe (D) u kojem dominira HEP, plinare, vodoopskrba i sl. stoji toliko bolje od zdravstva i obrazovanja. To je “tradicionalna” hrvatska anomalija.

U segmentu financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja primjećuje se stagnacija plaća. Zapravo je riječ o jedinom sektoru s natprosječnim plaćama u kojem prosječna nominalna neto plaća raste tako sporo da realna prosječna plaća pada. Sektor više nije atraktivan kao nekad. Osim toga, u njemu već nekoliko godina traje pad broja zaposlenih. Sve stroža regulacija, slabija potražnja za kreditima nego nekada, izostanak izgleda da ozbiljniji rast, profitabilnost koja je umjerena ili niska i pritisak tehnoloških promjena uzrokovali su situaciju s viškom ponude rada.

U zoni ispod plave crte odnosi i promjene su još zanimljiviji. Spektakularan rast bilježe najniže prosječne plaće u sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. Tu su servisi za čišćenje, održavanje zgrada i sl. Tu potražnja raste nadproporcionalno. Radna snaga je u pravilu nisko-kvalificirana ali mobilna, ljudi se trude izbjeći tu vrstu poslova jer su teški i neinteresantni, osobe koje se time bave vjerojatno lako emigriraju u potrazi za boljim poslom, što stvara pritisak na rast plaća. Moguće je da će taj proces doprinositi ujednačavanju raspodjele plaća u budućnosti (iako ne mora biti tako, jer ne znamo što se događa unutar pojedinih djelatnosti).

Sličan proces se vidi u građevinarstvu (rast neto prosječne plaće 6,6%), trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima. Sve su to djelatnosti gdje se najvećim dijelom traže kvalifikacije ispod prosjeka obrazovanosti. Zanimljivo da, unatoč medijskim napisima, ovaj proces tek počinje zahvaćati turistički sektor (I – djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane) gdje se bilježi rast prosječne plaće malo ispod prosjeka, za 3,2%. Slično je u «sestrinskom» sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije. Tu bi se tek na ljeto mogli vidjeti stvarni razmjeri pritiska na rast plaća. Bit će zanimljivo pratiti.

Ispodprosječan rast plaća u djelatnostima čije su prosječne neto plaće ispod prosjeka susreće se u prijevozu, nekretninama, uklanjanju otpadnih voda, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Dakle, djelatnosti koje se još uvijek poimaju kao gospodarske perjanice o kojima sve zavisi – poljoprivreda i industrija – imaju ispodprosječne plaće i ispodprosječan rast plaća jer je u njima najveća snaga globalne konkurencije koja cijene i zahtjev za rastom produktivnosti drži pod stalnim pritiskom.

Podatak od 1,1% u prerađivačkoj industriji odražava i njezino sporo unutarnje restrukturiranje – dominaciju tradicionalnih industrija i nedolazak modernih industrija s visokim sadržajem dodane vrijednosti poput automobilske i sl.

Teško je procijeniti je li kriza u Agrokoru utjecala na ovaj podatak, ali vjerojatno nije. Ako je, onda njen utjecaj nije velik.

Međutim, treba imati na umu da je prerađivačka industrija najveća pojedinačna djelatnost. Unutar nje postoje mnoge grane koje se razvijaju vrlo različito, pa su i promjene plaća različite. To je tema za jedan od narednih tekstova.