Prvi Labov ekonomski doručak: o uvođenju eura

Foto: Ekonomski lab

Hrvatska je referendumom o ulasku u EU i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obavezu uvođenja eura, ali konačnu odluku treba donijeti kroz stručne i javne rasprave u kojima će se usporediti potencijalne koristi i nedostatci ulaska Hrvatske u euro područje, zaključak je prve javne panel rasprave organizirane na temu mogućeg uvođenja eura. Prvu takvu raspravu je povodom obljetnice ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz Procedure prekomjernog deficita organizirao Ekonomski lab pod nazivom „Euro: da ili ne?“. Na prvom Labovom ekonomskom doručku posvećenom euru, uz domaćina, ekonomskog analitičara Velimira Šonju, sudjelovali su direktor HUB-a Zdenko Adrović, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang, znanstvena suradnica Marina Tkalec s Ekonomskog instituta u Zagrebu i Jasena Torma iz Državnog zavoda za statistiku.

Problematici uvođenja eura ne može se pristupiti na formalni i tehnokratski način. O tome treba otvoriti javnu i stručnu raspravu što smo i učinili današnjim događanjem“, kazao je Velimir Šonje u uvodu ističući kako je zanimljivo da su  manje europske države ili žurile s uvođenjem eura poput Slovenije, Slovačke i država na Baltiku, ili su zadržale vlastitu valutu, ali su ju čvrsto vezale uz euro poput Danske i Bugarske.

Države s više od desetak milijuna stanovnika pokušavaju voditi slobodniju politiku tečaja koja pogoduje izvoznicima u recesijama, ali o rezultatima takvih politika nema suglasja struke“, dodao je Šonje. Profesorica Marijana Ivanov je istaknula da se ne protivi uvođenju eura, ali da se ne možemo olako odreći mogućnosti da na buduće recesije odgovorimo fleksibilnijom politikom tečaja domaće valute. Problem je u gospodarskoj strukturi, istaknula je Ivanov. Turizam je konkurentan uz ovaj tečaj, ali razvoj se ne može zasnivati na turizmu, zaključila je.

Velimir Šonje i Jasena Torma predstavili su prve proračune učinaka na prinose dugoročnih državnih obveznica i inflaciju na temelju iskustva država koje su uvele euro. Pokazuje se da priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika koja bitno određuje visinu prinosa na državne obveznice i kamatne stope. Pokazano je i da ukupna razina cijena odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura, osobito u članicama EU koje već imaju razmjerno visoke razine cijena, kao što je slučaj u Hrvatskoj. Države članice EU ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu.

Rasprava je pokazala da je pitanje zaokruživanja takozvanih malih cijena sitnih potrepština u kratkom roku nakon konverzije otvoreno, ali da ekonomisti u tom dijelu nisu u stanju razlučiti percepciju od stvarnog rasta cijena koji, ako uopće postoji, nije velik. Slično se odnosi na pitanje slobodnijeg vođenja monetarne i tečajne politike i dodatne afirmacije domaće valute prije same konverzije. Euro se, naime, ne može uvesti odmah, nego tek nakon višegodišnjeg boravka u Europskom tečajnom mehanizmu, za koji Hrvatska još nije zatražila ulaz.

Maroje Lang potvrdio je najavu guvernera Vujčića da će HNB uskoro dovršiti svoje analize te bi strategiju i procjene potencijalnih troškova i koristi javnosti trebao predstaviti  tijekom jeseni. Naglasivši da iznosi osobne stavove istaknuo je da perspektiva uvođenja eura zahtijeva «dovođenje vlastite kuće u red», prvenstveno kroz fiskalnu disciplinu i strukturne reforme.

Marina Tkalec je istaknula da zemlje koje su ušle u euro područje ili fiksirale tečaj nisu to učinile na temelju posve slobodne volje kreatora politike. Strukturna obilježja poput veličine gospodarstva i valutne strukture štednje utječu na odluke kreatora politike. Takozvana neslužbena eurizacija u Hrvatskoj je već poodmakla, pa se postavlja pitanje želi li se taj proces uvođenjem eura dovesti do kraja, ili se želi preuzeti rizik radikalne promjene monetarne politike.

Adrović je istaknuo da bi se s uvođenjem eura građani i poduzeća oslobodili valutnog rizika i plaćanja velikog dijela troškova konverzije valuta, a prednosti bi se dugoročno mogle osjetiti i kroz niže naknade u platnom prometu. Što se banaka tiče, učinci bi mogli biti dvojaki. Banke će u početku zbog manjih prihoda od deviznih poslova gubiti ukupno i do milijarde kuna godišnje, no dugoročno će se s izjednačavanjem domaće i europske regulative operativni troškovi poslovanja smanjiti. To, uz opći pad rizika i jeftinije zaduživanje države te refinanciranje kredita velikih tvrtki koje su se do sada zaduživale izravno u inozemstvu kod domaćih banaka, može vratiti poslove u zemlju i povećati produktivnost hrvatskih banaka. Time se otvara dodatni prostor za smanjenje kamatnih stopa ili ublažavanje njihova rasta ako na svjetskom tržištu započne najavljeni rast referentnih kamatnih stopa.

U raspravi je istaknuto da monetarna i tečajna politika ne mogu zamijeniti strukturne reforme, dok je profesor Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu istaknuo suprotnu tezu, da druge ekonomske politike ne mogu zamijeniti fleksibialn tečaj i autonomnu monetarnu politiku. Guste Santini je posebno naglasio nužnost smanjenja poreznog opterećenja i državnih rashoda i istaknuo da se perspektivu uvođenja eura treba iskoristiti za osmišljavanje razvojne politike usmjerene na promjenu gospodarske strukture i reformu javnog sektora, s čime su se suglasili sudionici panela.

Labov ekonomski doručak pokazao je svu složenost pitanja o potencijalnim koristima i troškovima uvođenja eura. Predstavljena je konceptualna mapa troškova i koristi koja je prikazana na slici.

Gornja “mapa” ne predstavlja listu stvari koje će se izvjesno dogoditi, već listu tema koje treba istražiti i čiji utjecaj treba procijeniti vezano uz moguće uvođenje eura. Ista se tema može naći i s iijeve i s desne strane mape. Na primjer, učinkovitost monetarne politike u EU okviru (lijeva strana pluseva) može se postići samo ako su ekonomski ciklusi koordinirani. Ako nisu koordinirani (desna strana minusa), učinkovitost se ne može povećati. Štoviše, može se i smanjiti. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su ekonomski ciklusi koordinirani. 

Osim tema koje su razmatrane na okruglom stolu, predstavljena «mapa» uključuje i pitanja usklađenosti gospodarskih kretanja u Hrvatskoj i EU, financijske stabilnosti i funkcioniranja Eurosistema središnjih banaka, jer se HNB ne ukida nego integrira u sustav i «sjeda za stol» s drugim središnjim bankama. Tome treba posvetiti veću pažnju u budućim raspravama koje su neophodne da bi se svi donositelji odluka i javnost informirali o potencijalnim koristima i troškovima uvođenja eura.

Na Labu ćemo uskoro objaviti 3-minutni film o prvom Labovom ekonomskom doručku, a na Facebook stranici @Ekonomskilab možete pronaći snimku cijelog događaja.

Rasprave o euru do sada objavljene na Labu:

Hrvatska i euro (I)

Hrvatska i euro (II)

Hrvatska i euro (III)

Euroatmosfera: isplati li se taj euro ili ne

Kako euro može smanjiti troškove financiranja države