Rast zaposlenosti čak 3,8% u zadnjem kvartalu 2017.

Objavljeno

Foto: Marko Volkmar / Dreamstime

DZS je prošloga tjedna objavio podatke iz Ankete o radnoj snazi za posljednje tromjesečje 2017. Broj zaposlenih porastao je 3,8% anualizirano tj. u četvrtom tromjesečju je radilo 60 tisuća ljudi više u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. Stopa nezaposlenosti iznosila je 10,9% što je pad za 2,5 p.b. u odnosu na isto razdoblje 2016. (13,4%).

Tablica 1: Anketa o radnoj snazi

Izvor: DZS

Anketa o radnoj snazi pruža sveobuhvatan i međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti jer je usklađena s metodološkim konceptima Eurostata i Međunarodne organizacije rada (ILO). O različitim statističkim izvorima i metodologijama evidencije zaposlenih i nezaposlenih u RH već smo pisali na Labu (ovdje i ovdje).

Anketa koristi najširu definiciju rada i jedini je statistički izvor koji implicitno uključuje i sivu ekonomiju jer ne radi razliku između službenog rada i rada na crno. Slično je i kod evidencije nezaposlenih jer uključuje i one koje nisu službeno prijavljeni na burzi rada, ali traže posao.

Na slici 1 imamo prikazanu dužu vremensku seriju kretanja zaposlenih. Možemo vidjeti kako broj zaposlenih već neko vrijeme raste (a u posljednja 2 kvartala osjetno ubrzava), no i dalje je osjetno niže od vrhunca dostignutog 2008. Tako je u posljednjem kvartalu prošle godine bilo oko 127 tisuća zaposlenih manje nego u 4Q 2008.

Slika 1: Zaposleni prema Anketi o radnoj snazi

Izvor: Eurostat, DZS

Nezaposlenih je u 4Q 2017 bilo 200 tisuća, što je pad za 44 tisuće u odnosu na 4Q 2016. Kao što možemo vidjeti na slici 2, nezaposlenih je osjetno manje nego na vrhuncu krize, ali i dalje nešto više nego 2008. Ove godine je za očekivati da će i anketna nezaposlenost biti rekordno nisko.

Slika 2: Nezaposleni prema Anketi o radnoj snazi

Izvor: Eurostat, DZS

 Aktivno stanovništvo je poraslo za 16 tisuća što daje naznake kako se dio obeshrabrenih radnika (oni koji žele raditi, ali ne traže aktivno posao) ponovno uključuje na tržište na rada. Na slici 3 vidimo kako je broj obeshrabrenih radnika osjetno niži od dostignutog vrhunca, stoga možemo zaključiti kako su se emigranti najvećim dijelom vjerojatno nalazili u bazenu nezaposlenih i obeshrabrenih radnika.

Slika 3: Obeshrabreni radnici (žele raditi, ali ne traže zaposlenje)

Izvor: Eurostat

Iz prikazanog vidimo kako se u kombinaciji s gospodarskim rastom, novim zapošljavanjem i napose emigracijom radno sposobnog stanovništva, tržište rada u Hrvatskoj osjetno promijenilo posljednjih godina. Stopa zaposlenosti raste, ali „rezerve“ u tom smislu su osjetne jer je Hrvatska po ovom pokazatelju na začelju EU. U Hrvatskoj premalo ljudi radi stoga je jedno od ključnih pitanja za nositelje politika kako povećati stopu radno aktivnog stanovništva.

Slika 4: Stopa zaposlenosti u 2016., % (od 15 do74 godine)

Izvor: Eurostat