Satelitski račun turizma: koliko turizam doprinosi hrvatskom gospodarstvu

Foto: Luchschen / Dreamstime

Izračunat je doprinos turizma hrvatskom BDP-u koji uključuje i neizravne učinke i dosta je veći nego u drugim zemljama, ali to nije neočekivan rezultat

Ad
Ad

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA). Iako je Institut za turizam posljednji turistički satelitski račun izradio 2014. (za 2011. godinu), u utorak su u Ministarstvu turizma predstavljeni rezultati satelitskog računa turizma za 2016. koji je rezultat prve međuinstitucionalne suradnje svih ključnih nositelja sustava statistike turizma RH: Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, HNB-a i Instituta za turizam. 

Satelitski račun turizma tako je postao dio službene statistike Republike Hrvatske, a njegovi rezultati su metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama (tablice satelitskog računa turizma sastavljene u skladu sa međunarodnim metodološkim okvirima „Satelitski račun turizma: Preporučeni metodološki okvir 2008.“ i „Međunarodne preporuke za statistiku turizma 2008.“).  

Naime, do sada se u javnosti često moglo čuti kako turizam generira 19 do 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, što je pogrešno jer omjer prihoda od turizma (podatak iz platne bilance) u odnosu na BDP nije isto što i stvarni udio turizma u BDP-u. 

Satelitski račun turizma služi upravo procjenjivanju izravnoga ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. Naime, turizam nije djelatnost sam po sebi, već ga definiraju svojstva potrošača ovisno o tome jesu li potrošači ujedno i turisti ili nisu, a iz perspektive ponude turizam se ne može definirati kao jedna aktivnost već se radi o skupu djelatnosti. Satelitski račun turizma, kako navodi DZS, dodatak je Sustavu nacionalnih računa (SNA) osmišljen kako bi se omogućilo bolje uključivanje statistike turizma u statistiku nacionalnih računa i poboljšanje međunarodne usporedivosti tih statistika. 

Ukratko, najvažniji rezultati izvedeni iz satelitskog računa turizma za 2016. su sljedeći: 

  1. Vrijednost unutarnje turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna: od toga dolazni turistički izdaci (potrošnja stranih turista) čine 66,4 mlrd. kn, domaći turistički izdaci (potrošnja domaćih turista) 10,5 mlrd. kn te ostale sastavnice turističke potrošnje 1,7 mlrd. kn.  
  2. Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. – koja predstavlja zbroj ukupne bruto dodane vrijednosti svih poslovnih jedinica koje pripadaju turističkim djelatnostima, neovisno o tome pruža li se sva proizvodnja posjetiteljima i neovisno o stupnju specijalizacije procesa proizvodnje – iznosila je 69,9 milijardi kuna, što predstavlja 24% ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti (BDV-a) u 2016.
  3. Izravna bruto dodana vrijednost turizma – zbroj dijela bruto dodane vrijednosti koju u ekonomiji stvaraju turističke djelatnosti ili ostale djelatnosti u ekonomiji koje služe izravno posjetiteljima u odgovoru na unutarnju turističku potrošnju – iznosila je 31,7 mlrd. kn i činila je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV-a). 
  4. Izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. – zbroj bruto dodane vrijednosti (u bazičnim cijenama) koju ostvaruju sve djelatnosti kao rezultat unutarnje turističke potrošnje i neto poreza (porezi umanjeni za subvencije) – iznosio je 40,04 milijardi kuna i njegov udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) iznosio je  11,4%.

Tablica 1.

Izvor: DZS

Dakle, turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a

Ipak, za bolju sliku i međunarodnu usporedbu koristi se dodana vrijednost turizma (jer isključuje subvencije i poreze), a izravna bruto dodana vrijednost turizma u Hrvatskoj čini 10,9% hrvatskog BDV-a. U tablici 2 vidimo kako Hrvatska time značajno odstupa od konkurenata jer je, primjerice, u Portugalu doprinos turizma BDV-u 6,7%, u Španjolskoj 6,6%, Italiji 6,0% itd. 

Tablica 2.

Izvor: Ministarstvo turizma

Satelitski račun turizma pokazuje kako turizam izravno pokreće brojne gospodarske djelatnosti u širem obuhvatu od onoga što se uobičajeno smatra turizmom (poput djelatnosti pružanja smještaja ili pripreme i usluživanja hrane) te uključuje i djelatnosti vezane uz sve vrste putničkog prijevoza, djelatnosti kulture, sporta i rekreacije, zatim trgovine odnosno proizvodnje trgovačke robe itd. Na slici 1 možemo vidjeti kolika je izravna dodana vrijednost turizma po djelatnostima. 

Slika 1. 

Izvor: DZS

S obzirom da se zna kako turizam indirektno pokreće i stvaranje dodane vrijednosti u ostalim djelatnostima, Institut za turizam dodatno je izračunao i te neizravne te time ukupne učinke turizma na hrvatsko gospodarstvo u 2016. Input-output modelom procijenili su multiplikativne učinke turističke potrošnje te uvoznu ovisnost turizma. 

Procjena je kako ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske (cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma bruto dodanoj vrijednosti) iznosi 16,9%, a uvozna ovisnost tj. udio izravnog i neizravnog međufaznog uvoza generiranog turističkim domaćim finalnim isporukama u ukupnom uvozu (robnom i uslužnom) iznosi 6,5%. 

Slika 2.

Izvor: Ministarstvo turizma

Dakle, dva su najvažnija rezultata iz predstavljene studije: 1) turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a odnosno 10,9% BDV-a, te 2) cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma BDV-u iznosi 16,9%. To su značajni udjeli, no očito je kako turizam ipak ne generira toliki udio godišnje novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj kako se to često prezentira u javnosti. 

Satelitski račun turizma od sada će se objavljivati svake dvije godine, bit će dio službene statistike, a ovime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna samog BDP-a.