Stabilna inflacija malo veća od 1%, uz velike promjene u strukturi cijena

Foto: Elnur / Dreamstime

Državni zavod za statistiku objavio je stopu inflacije cijena potrošača od 1,1% u svibnju u odnosu na svibanj 2016. Inflacija je primirena i sada se kreće stabilno na tom platou, kao što pokazuje linija na slici 1.

Slika 1. Cijene potrošača: stopa rasta u odnosu na isti mjesec prethodne godine

Izvor: DZS

Cijene se po skupinama proizvoda kreću veoma različito. Dok su troškovi stanovanja, energije za kućanstva i komunikacija i dalje u padu, snažan je rast cijena hrane i pića, prijevoza (što se tumači višim cijenama nafte nego u istom razdoblju prošle godine) te hotela i restorana (slika 2). Rast PDV-a na ugostiteljske usluge objašnjava dio toga rasta, ali drugi dio se objašnjava snažnim oporavkom potražnje u turizmu.

Slika 2. Cijene potrošača: stopa rasta u odnosu na isti mjesec prethodne godine prema skupinama prema namjeni potrošnje

Izvor: DZS

Rast cijena hrane i pića može zabrinuti, jer je riječ o dobrima koja svi troše, dok privlačna moć potražnje koju potiče turizam nema mnogo veze s domaćom potražnjom i kupovnom moći. Slika 3 pokazuje da cijene hrane i pića u Hrvatskoj nisu daleko od europskoga prosjeka.

Slika 3. Razina cijena po skupinama prema namjeni proizvoda 2015.*

*U međuvremenu su objavljeni i podaci za 2016.
Izvor: Eurostat

To je neobično, jer u Rumunjskoj, koja ima sličnu razinu razvoja i stvarne individualne potrošnje kao Hrvatska, cijene hrane i pića su za oko 30% niže. Slično je u Poljskoj koja je razvijenija od Hrvatske.

Osim učinka velike zavisnosti o turističkoj potražnji na razinu cijena utječu i strukturni čimbenici. Tržišne neefikasnosti povezane sa slabom konkurencijom, malom veličinom tržišta, slabom organizacijom lanaca poljoprivredne proizvodnje, dobave i isporuke, također mogu objasniti visinu cijena. Radi se o pod-istraženom području, no kriza u Agrokoru otvara sumnju o velikim skrivenim neefikasnostima koje plaćaju građani.