Što britanski poslodavci misle o Brexitu

Objavljeno

Ilustracija: Elena Schweitzer / Dreamstime

Malo dublji uvid u ekonomske aspekte Brexita, tko je kome važan trgovački partner i što bi se moglo događati u slučaju izlaska bez sporazuma

Ad

Ujedinjena Kraljevina je na povijesnoj prekretnici. Sredstvo direktne demokracije – referendum – isporučilo je ishod i britanska vlada ne može povući odluku koja je donijeta.

Međutim, referendum nije sadržavao pitanje, pa nije mogao dati niti precizan odgovor, o planu B. UK je unutar Europske unije bila snažna zagovornica slobode jedinstvenog tržišta, pogotovo u području usluga, dok je istovremeno imala skeptičan pristup prema nizu drugih nadnacionalnih ovlasti EU administracije. I dok je bivši premijer David Cameron zagovarao ostanak u EU uz njezinu tržišnu reformu i smanjenje briselskih ovlasti, značajan dio i dalje vladajuće konzervativne stranke bio je za izlazak iz Unije, uz zadržavanje na jedinstvenom tržištu. Tako se počeo planirati tzv. norveški scenarij. Norveška nije država članica EU-a (jer prije svega želi voditi samostalnu ribarsku politiku, bez zajedničke kvote), ali je država ugovornica Europskog gospodarskog prostora. Taj prostor čine države članice EU-a i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) u kojemu su pored Norveške još Island i Lihtenštajn.

Ipak, s obzirom da se primjena pravila jedinstvenog tržišta odnose na sve četiri slobode kretanja (robe, usluge, kapital kao i ljude), ova posljednja postala je točka odbijanja norveškog scenarija. Naime, jedan od razloga Brexita bila je upravo kontrola granice obzirom na nekontroliranu, prije svega ilegalnu imigraciju koja je dolazila s kontinenta (koji je tek 2018. godine počeo uvoditi značajniju kontrolu vanjskih granica Unije).

Čak i švicarski scenarij ne bi bio posve jasan s obzirom da je Švicarska dio Schengenskog režima o slobodi kretanja ljudi (dok za ostala tržišna i druga područja javnih politika ima bilateralne sporazume s EU-om).

Čvrsti zagovornici Brexita isticali su važnost slobodne trgovine s cijelim svijetom i zagovarali ideju da se s EU-om (kao i s drugim zemljama) potpiše sporazum o slobodnoj trgovini kojim bi se ukinule carinske i većina ne-carinskih prepreka, uz zadržavanje samostalnog odlučivanja o carinama prema trećim zemljama).

Očekivanje uređenog Brexita i problem s Irskom

Premda su razni alternativni scenariji bili izvedivi, Konfederacija britanske industrije (Confederation of British Industry) izražavala je (početnu) skepsu prema Brexitu. Većina britanskih poslodavaca bila je za ostanak u Uniji. Uglavnom se radilo o velikim kompanijama koje su sve više počele najavljivati napuštanje UK kako bi ostali na vrlo važnom jedinstvenom tržištu.

Ekonomski vrlo liberalna Irska s jedne je strane vidjela priliku da pozove britanske kompanije kako bi preselile svoja sjedišta, dok je s druge strane bilo teško izgubiti važnog trgovinskog partnera na jedinstvenom tržištu s kojim ionako dijeli anglosaksonsku pravnu i ekonomsku tradiciju i granicu sa Sjevernom Irskom. S druge strane, ulsterski unionisti, kao manjinski partner vladajućim konzervativcima u Westminsteru, snažno pak zagovaraju Brexit, možda i kao priliku za tvrđu granicu prema Republici Irskoj. Zbog toga se pojavio veliki problem oko pitanja „tvrde“ ili „meke“ granice na irskom otoku. Meka granica bi značila manji trošak jer bi UK ostala na jedinstvenom tržištu, pa ne bi bilo carinskih kontrola na irskom otoku, no takva opcija nije prihvatljiva mnogim konzervativcima, pogotovo onima koji su više „suverenistički“ usmjereni, a pogotovo ulsterskim unionistima iz Sjeverne Irske koji osjećaju povijesnu priliku za promjenu odnosa na sjeveru irskog otoka. U tom smislu, na granici Ulstera i Republike Irske, Brexit se pretvorio u pitanje političke i ekonomske suverenosti – pod cijenu ekonomskih troškova i sloboda trgovine.

Konfederacija britanske industrije (CBI) predstavlja glavno udruženje poslodavaca u UK. Sada, kada je jasno da nema povratka, CBI traži uređeni Brexit. To je približno na tragu onoga što je premijerka May zagovarala i uglavnom dobila u pregovorima s Bruxellesom. Premda je sporazum UK i EU postignut, dio konzervativaca nezadovoljan je premijerkom Theresom May, a njezina vlada je već ušla u razdoblje nestabilnosti. Britanskim poslodavcima je važna izvjesnost uvjeta poslovanja nakon Brexita, pogotovo glede trgovine s Europskom unijom. Također, upozoravaju na problem eskalacije globalnog trgovinskog protekcionizma. Britanski poslodavci se ne boje samo neizvjesnosti već traže jasnoćui predvidivost, s obzirom da su investicijski planovi mnogih kompanija pauzirani preko dvije godine. Ističu važnu činjenicu kako 45% britanskog izvoza ide na jedinstveno tržište Europske unije. Stoga je poslodavcima važan pristup slobodnom tržištu roba i usluga. Istovremeno im je važan britanski izvozni nastup na ostalim globalnim tržištima, ističući pritom kako je UK trgovačka nacija.

Iz navedenog se može zaključiti kako su mnogi britanski poslodavci i kompanije vezani uz europsko jedinstveno tržište i kako im je važan dobar i uređen sporazum uz čiju će pomoć i dalje moći pristupati što lakše i uz što manji trošak jedinstvenom tržištu EU. U suprotnom, U.K. bi se mogla naći u režimu treće zemlje kakav danas ima primjerice Ukrajina. Poslodavci su se dakle pomirili s voljom naroda odnosno Brexitom ali se u svojim zahtjevima oslanjaju na tradicije otočne zemlje koja je trgovala s cijelim svijetom i promovirala slobodnu trgovinu širom svijeta. No, ukoliko britanski parlament odbaci sporazum s EU-om, može se očekivati kako će UK imati (ionako očekivani) status treće zemlje, što znači uvođenje carinskih i ne-carinskih (administrativnih) prepreka u odnosu na jedinstveno tržište roba te stroge obveze poslovnog nastana za pružatelje usluga (bez mogućnosti prekograničnog pružanja usluga bez osnivanja sjedišta). U tom slučaju, sve bi ovisilo o naknadnoj spremnosti EU-a na potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi takve prepreke mogao u određenoj mjeri ukloniti. To će pak zavisiti o interesima država čijim je izvoznicima Velika Britanija veliko i razmjerno važno tržište, a to su: Njemačka (U.K. je treće izvozno tržište po važnosti s oko 90 milijardi eura godišnjeg izvoza), Nizozemska (također treće s oko 50 milijardi eura izvoza), Belgija (drugo s oko 15 milijardi) itd. Italija, Francuska i Španjolska u apsolutnim iznosima pojedinačno izvoze u U.K. više od Belgije, no relativna važnost njihovog izvoza u U.K. je mnogo manja jer te tri zemlje zajedno na Otok izvoze manje od Njemačke.

Utjecaj Brexita za pojedine sektore

Britanski poslodavci su napravili i analize utjecaja Brexita po gospodarskim sektorima. Primjerice, u sektoru profesionalnih i poslovnih uslugaističe se visoka konkurentnost britanskih računovodstvenih i pravnih poduzeća kao i rast poslovnog savjetovanja.

Sektor profesionalnih i poslovnih usluga čini 12% bruto dodane vrijednosti britanskog gospodarstva s gotovo 6 milijuna zaposlenih a ljudski kapital i visoki standardi kvalitete ovdje posebno dolaze do izražaja. Ovaj sektor dijeli zabrinutost zbog Brexita i rizike povećanih troškova uslijed napuštanja jedinstvenog tržišta Europske unije. Naime, EU članstvo znači slobodan pristup europskom tržištu usluga uz uklonjene regulatorne prepreke i nacionalna ograničenja. To je pogotovo važno za male poduzetnike. Odsutnost takve liberalizacije može značiti povratak prepreka i povećanje troškova.

Može se pretpostaviti kako napuštanje jedinstvenog tržišta neće značiti uvođenje prekomjernih prepreka u području usluga, pogotovo ne za profesionalne i poslovne usluge, u kojima je intelektualni kapital ključan u odnosu na fizičku poslovnu infrastrukturu. Ukoliko neće vrijediti sloboda pružanja usluga na prekograničnoj osnovi, to će značiti da će se britanski pružatelji usluga u nizu sektora trebati odmah odvojeno registrirati u svakoj od država članica EU-a. To će im predstavljati trošak osnivanja u samom početku odnosno nastavku poslovanja, s obzirom da će izgubiti mogućnost prekograničnog pružanja usluga bez poslovnog nastana.

CBI ističekako se može očekivati ekonomski rast od 1,4% 2019. i 1,6% 2020. ako se postigne dogovor EU i UK, dok bi u slučaju nepostizanja dogovora moglo doći do usporavanja ionako sporog rasta u okolnostima političke i ekonomske nestabilnosti uzrokovane Brexitom. Pritom predviđaju umjereni oporavak investicija poslovnog sektora u odnosu na slabu odnosno neizvjesnu 2018. Očekuju se veća ulaganja u automatizaciju poslovnih procesa kao i rast izvoza na globalna tržišta.

Zaključno

Britanski poslodavci su se pomirili s Brexitom i sada očekuju političku stabilnost kako bi se Brexit proveo kroz uređeni scenarij. Mnoge britanske investicije na europskom kontinentu već su odgođene zbog Brexita. Neizvjesnost već postoji, a mnoge kompanije su realizirale ili zasad najavile odlazak iz UK. London živi od financijskog sektora koji je pogotovo jak u Cityju. Mnoge velike banke, osiguravajuće kuće i ostale financijske kompanije najavile su mogućnost preseljenja svojih sjedišta iz UK. Najveće bi koristi mogli imati Dublin, Frankfurt, Luksemburg i Amsterdam, dok je visoko na listi kandidata i Nizozemska i Švicarska. Mogućnost preseljenja najavili su i Airbus, dok Panasonic planira u Amsterdam. Japanske banke Nomura and Daiwa planiraju u Njemačku. HSBC seli oko 1.000 poslova u Pariz gdje će im biti sjedište. Lloyd’s of London seli 100 poslova u Brussels a sjedište u Dublin. J.P. Morgan seli stotine poslova u Dublin, Frankfurt i Luksemburg. Barclays seli 150 poslova u Dublin gdje će mu biti i sjedište, a isto vrijedi i za Bank of America. UBS sa 1.000 radnih mjesta odlazi u EU, najviše u Frankfurt. Dio EU administracije koji je bio lociran u Londonu također se vraća na kontinent. Agencija za lijekove ide u Amsterdam (oko 890 poslova), a Agencija za bankarstvo u Pariz (oko 180 poslova). Tek će se vidjeti je li ovo samo početak.

S druge strane, mali poduzetnici i poljoprivrednici mogu očekivati niže troškove obzirom da se neke suvišne europske regulacije više neće primjenjivati na njih. Istovremeno, i veliki i mali poduzetnici gube lakši pristup jedinstvenom tržištu, odnosno troškovi će se povećati u određenoj mjeri. Djelomično se to može kompenzirati jačim osvajanjima drugih globalnih tržišta gdje su do sada tradicionalno bili uspješni.