Što Europska komisija preporučuje Hrvatskoj? Uvesti porez na nekretnine, povećati dob umirovljenja

Objavljeno

Foto: Jorisvo / Dreamstime

Sudjelovanje Hrvatske u europskom ciklusu razvoja ekonomskih politika pomalo se pretvara u Beskrajan dan – film koji se ponavlja uz minimalne modifikacije u svakom novom krugu. To je tako jer se više-manje stoji u mjestu. Unatoč tome, valja popratiti događaje poput jučerašnjega, kada je Europska komisija objavila preporuke za sve članice EU, pa tako i za Hrvatsku. O tim preporukama će se raspravljati na sljedećoj sjednici Vijeća, no procedure su takve da Vijeće obično usvaja preporuke Komisije bez izmjena.

Dakle, nakon što je Vlada usvojila Nacionalni program reformi 2018 i Program konvergencije 2018.-2021., Europska komisija je objavila preporuke za Hrvatsku. Kako bi se shvatio kontekst problema koji su vezani uz makroekonomske neravnoteže, potrebno je analizirati Izvješće Komisije za Hrvatsku od 22. ožujka 2018.

Komisija ističe kako se Hrvatska i  dalje suočava s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama, premda su one smanjene.

Pozitivno je ocijenjena fiskalna konsolidacija kroz smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Taj omjer je nakon postizanja maksimuma od 85%, 2017. smanjen na 78% i nastavlja padati prema 75% 2018. odnosno na planiranih 66% 2021. Komisija ukazuje na važnost jačanja fiskalnih pravila (što praktički znači zaustavljanje rasta javne potrošnje). Među negativnim stvarima u fiskalnom dijelu spominje se i odustajanje od uvođenja poreza na imovinu kao mogućeg „stabilnog i predvidivog izvora prihoda jedinica lokalne samouprave“: Komisija praktički zagovara prijenos poreznog opterećenja s rada/dohotka na nekretnine.

Komisija kritizira sporo izjednačavanje dobi umirovljenja žena i muškaraca, odnosno povećanje  na 67 godina tek do 2038. Ukazuje na problem prijevremenih i povlaštenih oblika mirovina. Kao uzrok niže participacije na tržištu rada se gleda i uloga žena u brizi o djeci.

Spominje se i fragmentacija sindikata koja ograničava kapacitet za vođenje socijalnog dijaloga. Socijalne naknade imaju ograničeni kapacitet za smanjivanje siromaštva čiji je rizik visok, uz naglašene teritorijalne razlike. Sustav socijalne zaštite  nije djelotvoran i pravedan, a nedostaje institucionalne koordinacije u socijalnoj politici.

Komisija očekuje pozitivne učinke obrazovne reforme. Predlaže se bolja koordinacija obrazovnih institucija i poslodavaca kako bi se identificirale potrebne vještine za tržište rada. Programi za obrazovanje odraslih nisu adekvatni. Sudjelovanje u obrazovanju odraslih i aktivnim politikama tržišta rada je na kritično niskoj razini.

Javna uprava i dalje ima problem teritorijalne i funkcionalne fragmentacije, što smanjuje efikasnost i utječe na visinu javne potrošnje. Mnoge manje lokalne jedinice nemaju dostatne financijske i administrativne kapacitete za provedbu decentraliziranih funkcija.  Efikasnost javne uprave je ispod EU prosjeka. Reformski procesi su se do sada odgađali, a poduzeti su prvi koraci prema funkcionalnoj integraciji bolnica kako bi se poboljšala efikasnost zdravstva  čiji financijski model i dalje stvara  dugove.

Državna poduzeća i dalje imaju veliku prisutnost u gospodarstvu, dok posluju uz nisku produktivnost i profitabilnost.

Administrativna opterećenja i parafiskalni nameti i dalje opterećuju uvjete za poslovanje i investiranje. U području smanjivanja administrativnih opterećenja ostvaren je umjereni napredak, a kod smanjenja parafiskalnih nameta napredak je označen kao – ograničen.

Borba protiv korupcije se treba potpuno provoditi, s naglaskom na sprječavanje sukoba interesa, podršku zviždačima i djelotvornost kontrole rizika u javnoj nabavi.

Regulirane profesije otežavaju konkurenciju i a njihovo olakšanje nailazi na „snažne otpore interesnih skupina“.

Duge sudske procedure su i dalje problem za pravosuđe i posljedično za poslovno okruženje.

Politika poticanja znanosti i inovacija je nekoordinirana. Glavna sveučilišta imaju „visoko fragmentirane upravljačke strukture i  rigidna administrativna pravila“. Slaba je koordinacija istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Nema sustavnog praćenja učinka politike poticanja istraživanja i razvoja.

Komisija je odlučila za Hrvatsku donijeti 4 ključne reformske preporuke koje bi se trebale provoditi tijekom 2018. i 2019. godine:

  1. Ojačati fiskalni okvir, uključujući neovisnost odbora za fiskalnu politiku. Uvesti porez na imovinu.
  2. Obeshrabriti prijevremena umirovljenja, ubrzati povećanje dobi umirovljenja i ujednačiti specijalne kategorije mirovina s općim. Provesti obrazovnu reformu kako bi se unaprijedila kvaliteta i tržišna relevantnost obrazovanih ishoda. Konsolidirati socijalne naknade i poboljšati kapacitete za smanjivanje siromaštva.
  3. Smanjiti teritorijalnu fragmentaciju javne uprave, ujednačiti funkcionalnu raspodjelu nadležnosti i ojačati kapacitete za oblikovanje i provedbu javnih politika. Ujednačiti određivanje javnih plaća.
  4. Poboljšati upravljanje državnim poduzećima i ubrzati privatizacije, pogotovo neproduktivne državne imovine. Značajno smanjiti parafiskalne namete poduzetnicima te administrativne i zakonodavne zahtjeve. Potaknuti konkurentnost poslovnih usluga i reguliranih profesija. Smanjiti trajanje sudskih procedura i poboljšati elektroničku komunikaciju sudova.

Komisija iz godine u godinu ponavlja gotovo iste preporuke za reforme. To znači da su izazovi ostali isti. Komisija je za većinu reformi ustanovila odgađanja provedbe – javna uprava, mirovinski i zdravstveni sustav. Sukladno ranijim izvješćima, Komisija prepoznaje određenu razinu napretka u području fiskalne konsolidacije i poslovnog okruženja, ali ukazuje na probleme koji se iz godine u godinu ponavljaju.