Što piše u OECD-ovom Ekonomskom pregledu Europske unije

Objavljeno

Foto: Jorisvo / Dreamstime

EU će rasti minimalno po stopi od 2%, pri čemu će najbrže (iznad 4%) rasti Slovenija, Latvija i Slovačka. Izvore ubrzanja rasta OECD vidi u istim mehanizmima kao i Europska komisija odnosno EU: jačanje unutarnjeg tržišta, konkurencije, digitalne transformacije i inovacija

OECD je objavio ekonomsku analizu europskog gospodarstva i preporuke za strukturne reforme, čija se provedba odnosi i na države članice što se dijelom odnosi i na Hrvatsku.

Europsko gospodarstvo  raste po realnoj stopi od minimalno 2% godišnje od 2014. Takva je i prognoza za 2018. godinu. OECD predviđa stope rasta realnog BDP-a od barem 3% za Luksemburg, Češku, Estoniju, Litvu, Poljsku i Nizozemsku te iznad 4% za Sloveniju, Latviju i Slovačku.

Premda je nezaposlenost u padu, OECD brinu velike regionalne razlike u stopama nezaposlenosti, pogotovo one visoke stope na jugu Europe.

Slika 1. Promjene stopa nezaposlenosti u EU regijama

Izvor: OECD, 2018. prema Eurostatu

Prioriteti javnih politika

Reforma EU proračuna: Proračun Unije je na razini oko 1% BDP-a EU-a. Predlaže se fokusiranje proračunskih ulaganja u efikasne projekte koji stvaraju prekogranične učinke odnosno dodanu vrijednost za cijelu Uniju. Primjeri takvih javnih politika su poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, dok bi se trebale smanjivati poljoprivredne subvencije. Kohezijski fondovi bi se uz smanjivanje administrativnih troškova i pojednostavljene procedure trebali usmjeriti samo na manje razvijene regije i fokusirati na ulaganja u ljudski kapital (obrazovanje, istraživanje i razvoj te cjeloživotno učenje) i infrastrukturu.

Dublje unutarnje tržište: Unutarnje tržište je prema procjeni Europske komisije doprinosilo godišnjem rastu BDP-a Unije za 2%-tna boda u zadnjih 15 godina. Prema tim procjenama, postoji potencijal dodatnog rasta za 1,7% kada bi se u cijelosti implementirala EU Direktiva o uslugama. Stoga OECD podržava već započeti smjer europske politike prema uklanjanju prepreka u sektoru poslovnih usluga(računovođe, porezni savjetnici, arhitekti, inženjeri, IT i dr.) kao i u graditeljstvu. Dok je tržište roba integrirano, usluge su još daleko od pune integracije, a one čine više od 70% BDP-a Unije. U isto vrijeme, prekogranično pružanje usluga na unutarnjem tržištu stvara samo 5% BDP-a Unije, za razliku od 20% u slučaju roba.

Intenzitet prekograničnih investicija je najmanji u području profesionalnih, tehničkih, građevinskih i prometnih usluga, za razliku od sektora trgovine i ICT-a. Takav rezultat je izravna posljedica regulatornih prepreka slobodi pružanja usluga. OECD smatra kako je produbljivanje dinamike unutarnjeg tržišta i poticanje tržišne konkurencije kroz uklanjanje regulatornih prepreka u nizu sektora glavni pokretač rasta produktivnosti Unije. Stoga se predlaže provedba preporuka koje Europska komisija daje državama članicama za jačanje produktivnosti i profesionalne mobilnosti na tržištu poslovnih usluga. To se odnosi na niz prepreka kao što su zahtjevi glede udjela, glasačka prava, regulacija cijena i profesionalnih tarifa, složene administrativne procedure, manjak informacija o regulacijama na jednom mjestu i elektroničkih postupaka te poteškoće u prekograničnom priznavanju stručnih kvalifikacija.

OECD pozdravlja planirane inicijative Europske komisije za uvođenje jedinstvenog testa razmjernosti radi preispitivanja (ne)opravdanosti regulacije profesija, europsku e-karticu za usluge i Jedinstvenog digitalnog pristupnika, bolji nadzor provedbe EU zakonodavstva, kao i proširenje primjene Europske profesionalne kartice za sve profesije.

Predlaže se i uklanjanje preprekau području trgovinekao što su zahtjevi za veličinu i lokaciju prodavaonica, ograničenja sati otvaranja i marketinga i dr. U području energetike se predlaže rješavanje problema visoke koncentracije, niske razine tržišnog natjecanja i nedostatka kapaciteta prekogranične povezanosti. U području prometa se predlaže uklanjanje prepreka na kabotažu, uvođenje elektroničke naplate cestarina i ujednačavanje sigurnosnih standarda željezničkog prometa. OECD vidi dodanu vrijednost u cjelokupnom strateškom paketu Europske komisije za unutarnje tržište i bolju regulativu.

Dublje digitalno tržište: Europska poduzeća trebaju više koristiti digitalne tehnologijeobzirom da inovacije donose pogodnosti za potrošače. Digitalno jedinstveno tržište (Digital Single Market) uključuje brojne javne politikekao što su jedinstvena pravila za elektroničku trgovinu, telekomunikacije, ukidanje geografske diskriminacije potrošača (geoblocking), modernizacija intelektualnog vlasništva, jačanje kibernetičke sigurnosti, razvoj unije tržišta kapitala (Capital Markets Union), administrativno rasterećenje u sustavu naplate PDV-a, poboljšanje poštanskih usluga, lakše prekogranično pružanje online usluga, jačanje mrežne infrastrukture i dr.

Ulaganja u digitalne vještine: Razvoj digitalnih vještina je potreba kako bi se ojačalo europsko tržište rada te time potaknulo produktivnost i inovacije.OECD navodi kako manje od 30% europskih poduzeća koristi digitalne tehnologije i 37% europske radne snage ima adekvatne digitalne vještine, dok 90% radnih mjesta zahtijeva barem minimalnu razinu digitalnih vještina.

Postoje velike razlike u primjeni digitalnih tehnologija u europskim poduzećima. Samo su finska poduzeća iznad 50%, dok su Švedska, Island i Danska iznad 40% u smislu udjela poduzeća koja koriste napredne digitalne alate kao što su cloud usluge. OECD stoga smatra kako će se trebati stvarati jedinstvene smjernice za školske i sveučilišne kurikulume, pogotovo za razvoj digitalnih vještina.

Pristup imigraciji: OECD smatra da je za Europu važno da ostane otvorena prema imigraciji kako bi ostala u globalnom natjecanju za talente. Na taj će način privući ljude s talentima i vještinama. Istovremeno se treba više ulagati u integraciju i obrazovanje imigranata, uključujući i izbjeglice.

Zaključno

OECD je izrazito važna institucija za poticanje dizajna kvalitetnih javnih politika koje uključuju i strukturne reforme. I naša je vlada na početku mandata istakla težnju ulasku u OECD. Analiza pokazuje da OECD prepoznaje iste strateške prioritete kao i Europska komisija: poticanje tržišne konkurencije kao glavni put za otvaranje prigoda u poduzetničkoj inicijativi, ulaganja i inovacije. OECD-ove preporuke se uvelike mogu preslikati i na Hrvatsku kojoj je EU prilika ubrzanje procesa koji mogu potaknuti rast produktivnosti.