Što pokazuju najnoviji podaci o gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj

Ilustracija: Maciek905 / Dreamstime

Novi podaci o gospodarskoj aktivnosti daju pomalo konfuznu sliku o kratkoročnim trendovima: industrijska proizvodnja naizgled ozbiljno pada, dok BDP naizgled ozbiljno raste.

Realna ukupna ocjena izgleda ovako:

  1. razloga za zabrinutost zbog promjena industrijske proizvodnje ima manje nego što bi se moglo zaključiti na temelju podatka da je indeks obujma proizvodnje u travnju bio 1,3% niži nego u travnju 2017.;
  2. razloga za zadovoljstvo zbog rasta BDP-a za 2,5% u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto tromjesečje prošle godine ima manje nego što sugerira sam podatak;
  3. hrvatsko gospodarstvo raste usporeno i nedovoljno, no nema naznaka recesije; ove će se godine vjerojatno postići očekivana stopa rasta BDP-a od oko 2,8% što je sporije od većine zemalja srednje i istočne Europe.

Industrija

Trend industrijske proizvodnje uistinu je ušao u fazu kratkoročne stagnacije. Međutim, usporavanje industrijske proizvodnje vezano je uz manji broj sektora i izvoz, koji je također usporio u zadnjem tromjesečju prošle i prvom ove godine.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u travnju (-1,3%) i stagnacija u  prva četiri mjeseca kumulativno (-0,1%) očita su posljedica usporavanja proizvodnje u oblasti energije i kapitalnih proizvoda. Značajnu ulogu u tome ima kriza u brodogradnji. Međutim, proizvodnja proizvoda za široku potrošnju bilježi snažan rast koji će se u narednim mjesecima vrlo vjerojatno nastaviti. Prema tome, statistika otkriva nastavak restrukturiranja unutar industrijskog sektora – od tradicionalno problematičnih tradicionalnih proizvodnji (brodogradnja, Petrokemija i sl.) ka šire zasnovanim industrijama roba za široku potrošnju koje imaju izravan doticaj s tržištem finalnih potrošača.

Izvor: DZS

Na usporavanje djeluje i usporavanje izvoza koje se pak javlja u korelaciji sa slabljenjem europskoga izvoza i rastom cijena energenata. Međutim, i analitičari europskoga gospodarstva su oprezni u pogledu izvlačenja dalekosežnih zaključaka. Gospodarstvo EU raslo je 0,4% u prvom u odnosu na zadnje tromjesečje 2017. što je solidna kvartalna stopa rasta pa se i u EU uglavnom govori o privremenom, kratkotrajnom usporavanju

BDP

Stopa rasta realnog BDP-a od 2,5% u prvom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje 2017. na prvi pogled izgleda solidno, ali dvije činjenice remete tu sliku:

Kvartalni rast (u odnosu na zadnje tromjesečje 2017. korigirano za sezonske efekte) od 0,2% sporiji je od prosjeka EU.

Sezonski prilagođeni rast u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine mnogo je manji od 2,5% i iznosi svega 1,5%.

Izvor: DZS

Hrvatsko gospodarstvo dakle raste, ali ima prilično slabu sposobnost rasta (slabije od prosjeka EU) izvan vrhunca turističke sezone. To je posljedica nedovršenog procesa restrukturiranja i privatizacije, s obzirom da tradicionalni sektori i velike, uglavnom državne tvrtke, djeluju kao razvojni utezi, dok se cjelokupna nova dinamika događa u sektoru mikro, malih i srednjih te vrlo malom broju velikih poduzeća okrenutih tržištima i potrošačima te izvozu.

Na rast BDP-a možemo gledati i na drugačiji način, uz pomoć jednadžbe uporabe domaće proizvodnje. Sljedeća tablica DZS-a potvrđuje da je izvoz zakazao kao dugogodišnji motor rasta (iz razloga koje smo komentirali ranije), ali su ulogu pokretača preuzeli privatna i državna potrošnja (dok investicije još uvijek skromno rastu).

Izvor: DZS

Potrošnja kućanstava je glavni pokretač rasta. Realna potrošnja raste brže od realnih plaća: prosječna neto plaća dostigla je 6,253 kuna u travnju (isplata plaća za ožujak) što je 2,7% realno više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Potrošnja kućanstava raste brže od plaća, jer je početkom ove godine zabilježen snažan oporavak kreditiranja stanovništva i po osnovi stambenih i po osnovi potrošačkih kredita. O oporavku kreditiranja pripremamo bilješku sljedeći tjedan.

Kratkoročni izgledi

Prema tome, unatoč određenom usporavanju rasta krajem prošle i početkom ove godine, impuls rasta je još uvijek prisutan. Događaju se (pozitivne) strukturne promjene (odumiranje starih i preuzimanje rasta od strane novih industrija i poduzeća), ali su te promjene prespore da bi Hrvatska uhvatila tempo rasta kakav imaju srednjoeuropska gospodarstva koja su odavno riješila strukturne probleme.

Rast u EU je također usporio što se može reflektirati i na potražnju za hrvatskim izvozom (i roba i usluga), no turistička sezona će vjerojatno održati rast iznad 2% u drugom i trećem tromjesečju i, da tako kažemo, «dovući» godišnju stopu rasta do ili blizu vladinih željenih 2,8%. Moguća su i pozitivna ljetna iznenađenja (za sada je realno očekivati financijske efekte inozemnog turizma između 7% i 9% u odnosu na prošlogodišnju razinu tj. između 650 i 900 milijuna eura.

Među rizicima treba istaknuti krizu u Italiji nakon neuspjeha u formiranju vlade i izglednih novih izbora. Italija je još uvijek (ali ne zadugo) naš najvažniji vanjskotrgovački partner, cijene talijanskih obveznica historijski su pokazivale određenu korelaciju s našima, tako da postoje dva kanala (kamatni i trgovački) kako bi produbljivanje tamošnje krize moglo utjecati na Hrvatsku. Međutim, ti efekti se neće osjetiti prije kraja godine, ako ih bude.

Hrvatska ima i određenu rezervu za odgovor na eventualno usporavanje kroz ubrzanje (državnih) investicija (financiranih iz EU fondova). Međutim, takvi su odgovori uvijek upitni zbog upitne kvalitete državnih investicija u smislu njihove upitne mogućnosti da pozitivno utječu na rast produktivnosti u dugom roku.

Fundamentalni problemi ovog još uvijek nerestrukturiranog i raznim teretima opterećenog gospodarstva i dalje ostaju prisutni. Zbog toga je približavanje razine razvoja prosječnoj razini EU i dalje usporeno.