Što smanjena disperzija stopa rasta u euro području znači za monetarnu politiku?

Objavljeno

Foto: Butembremer1965 / Dreamstime

Iako ne predstavlja eksplicitni cilj monetarne politike ECB-a, nije nepoznanica da ekonomski rast predstavlja važan faktor koji utječe na odluke njezinog Upravnog vijeća. Međutim, često se zaboravlja da ECB vodi politiku na širokom monetarnom području koje obuhvaća velik broj različitih država. Europske zemlje, zbog različitih kratkoročnih šokova ili strukturnih faktora, mogu bilježiti vrlo različite stope rasta. Upravo se zbog toga u raspravi o potezima ECB-a počela sve više isticati uloga disperzije stopa rasta među članicama, a ne samo uloga prosječne stope rasta euro područja kao cjeline. To je logično i s gledišta teorije optimalnih valutnih područja. Ona naglašava važnost koordiniranosti poslovnih ciklusa unutar područja.

U tom kontekstu je zanimljivo promatrati i nedavno objavljene podatke o rastu euro područja u drugom kvartalu 2017. godine.  Mogu li nam oni što reći o mogućem početku zaoštravanja dijela politike ECB-a?

Na Slici 1 je prikazana sezonski i kalendarski prilagođena stopa rasta BDP-a za eurozonu, tj. EA 19.

Slika 1: Realna stopa rasta u EA19

Izvor: Eurostat

Stopa rasta u drugom kvartalu 2017. od 2,2% na godišnjoj razini najviša je ostvarena stopa od 2011. godine (na kvartalnoj razini je BDP povećan za također solidnih 0,6%). Ovakvo ubrzanje stope rasta moglo bi signalizirati da oporavak u euro području hvata zamah i da, ukoliko se ovakvi trendovi nastave, uskoro neće biti potrebna snažna monetarna podrška od strane ECB-a.

Međutim, nositelji monetarne politike u ECB-u ne mogu se zadovoljiti ovom brojkom ako je ona nastala kao posljedica rasta samo u pojedinim (većim) članicama euro područja. Ako neke zemlje brzo rastu, a druge stagniraju, odluka o zaoštravanju monetarne politike mogla bi biti kontraproduktivna i ECB bi mogao na vagu staviti ove druge. Zato je važno gledati i raspršenost stopa rasta među zemljama članicama EU koje koriste euro.

Slika 2  prikazuje realne stope rasta u najvećim zemljama članicama – Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, uz dodatak Portugala. Ove zemlje možemo promatrati i kao centar i periferiju (ne ulazeći u to kamo spada Italija, Španjolska i Portugal tipični su reprezentanti onoga što se uobičajeno naziva europskom periferijom).

Slika 2: Realne stope rasta u odabranim zemljama eurozone

Izvor: Eurostat

Očito postoji visoka korelacija stopa rasta prikazanih zemalja u cijelom promatranom razdoblju. Međutim, tijekom krize 2011. došlo je do značajne divergencije u stopama rasta, budući da su zemlje periferije zapale u višegodišnju recesiju/stagnaciju dok su Njemačka i Francuska nastavile rasti po skromnim, ali pozitivnim stopama. Druga epizoda divergencije zabilježena je nakon 2013., kada je Španjolska, nakon što je ranije provela niz reformi (pogotovo na tržištu rada) počela bilježiti značajno ubrzanje rasta.

Međutim, krajem 2016. godine i početkom 2017. godine disperzija stopa rasta počela se smanjivati. To se najbolje vidi ako prikažemo standardnu devijaciju realnih stopa rasta, na Slici 3.

Slika 3: Standardna devijacija realnih stopa rasta BDP-a

Napomena: iz izračuna standardne devijacije za cijelu eurozonu je isključena Irska zbog velikih dvoznamenkastih stopa rasta u 2015. godini
Izvor: Eurostat; obrada Ekonomski lab

 Ovako izračunata mjera disperzije stopa rasta pokazuje da se disperzija konstantno smanjuje već dulje vrijeme, ali se disperzija među najvećim zemljama (koje su u fokusu ECB-a) već neko vrijeme kreće oko dostignute (niske razine).

Najviša stopa rasta u euro području u posljednjih šest godina i smanjenje disperzije stopa rasta predstavljaju važan argument u prilog zagovornicima početka smanjenja otkupa vrijednosnica i potencijalno podizanje depozitne kamatne stope. Međutim, možemo očekivati da će nositelji monetarne politike u euro području pričekati podatke o inflaciji do kraja 2017. godine, podatke od BDP-u u trećem kvartalu te kratkoročne indikatore za četvrti kvartal, prije nego počnu ozbiljnije raspravljati o prvom koraku u smjeru zaoštravanja poltike.