Korona-kriza: bankroti tvrtki i financijska kriza

Krize koje započinju "vanjskim šokom" kao što je korona-šok ne smiruju se nakon prolaska šoka, jer se inicijalni šok neko vrijeme širi ekonomskim sustavom. Jedan od najvažnijih kanala širenja su korporativne bilance - pojava prezaduženosti koja se nekoliko godina rješava kroz stečajeve i restrukturiranja. Stjepan Pavlek Posavec uspoređuje stanje 2007/2008 s današnjim i zaključuje da će tako biti i ovaj put… Nastavi čitati "%s"

Postoje li skriveni gubici lockdowna? Nezaposlenost i mortalitet

Objavljeno

Šonje raspravlja o mogućnosti koja do sada nije zaslužila dovoljan prostor u javnim raspravama o covid-19: ekonomski gubici uslijed primjene restriktivnih mjera najčešće se gube iz vida jer se percipiraju kao kratkoročni, podnošljivi ili samo financijski - na primjer, koga briga što će nekome profit biti manji dok se vodi borba za živote. Ali, što ako se životi mogu gubiti i zbog ekonomskih gubitaka? … Nastavi čitati "%s"

Koronaekonomika (IX): Treći jahač apokalipse – samodostatnost

U tekstu koji objašnjava kako se dinamika pandemije povezuje sa šokom u gospodarstvu identificirao sam pet loših ideja koje je širenje straha od koronavirusa katapultiralo na površinu: (1) zagovaranje čvrste ruke – suspenzija demokracije, (2) „helikopterski novac“, (3) povratak socijalizmu ili jačanje državnog kapitalizma, (4) strategija samodostatnosti i (5) teška kompromitacija i/ili raspad EU. Ove ideje… Nastavi čitati "%s"

EJS specijal: Koronakriza, paternalizam, liberalizam i rast uloge države

Pri kraju serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić objašnjavaju zašto će korona kriza dodatno ojačati i proširiti državne sektore u cijelom svijetu - jer takva strategija ima snažnu potporu građana i jer se nikada u povijesti nakon ovakvih šokova javni sektori nisu smanjivali nego su se povećavali, odnosno ostajali su na povećanim razinama aktivnosti kao u vrijeme šoka… Nastavi čitati "%s"

Kako pomiriti nepomirljivo: nadziranje građana i demokratski standardi u doba korona virusa

Predrag Bejaković istražuje je li moguća demokratska kontrola sustava s mnoštvom osobnih podataka koji bi se mogli koristiti u svrhu učinkovitije borbe protiv korona virusa. Ukazuje na manje poznatu stranu "uspješne" karantene iz Wuhana kao što je prokazivanje susjeda vlastima i zaključuje da sve što može koristiti vlasti da nazire građane može služiti i građanima da nadziru vlast… Nastavi čitati "%s"

Koronaekonomika (VIII): raspad EU, “konačno”?

U tekstu koji objašnjava kako se dinamika pandemije povezuje sa šokom u gospodarstvu identificirao sam pet ideja koje je širenje straha od koronavirusa katapultiralo na površinu: (1) zagovaranje čvrste ruke – suspenzija demokracije, (2) „helikopterski novac“, (3) povratak socijalizmu ili jačanje državnog kapitalizma, (4) strategija samodostatnosti i (5) teška kompromitacija i/ili raspad EU, uslijed čega će… Nastavi čitati "%s"