Koliko brzo Hrvatska zapravo raste?

Objavljeno

Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije - razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever … Nastavi čitati "%s"

Velika internacionalizacija II: o širem društvenom značenju ekonomskog otvaranja i o ulozi ideja u tome

Objavljeno

Šonje u nastavku serije o Velikoj internacionalizaciji piše i o idejama koje su uzrokovale hrvatsko kašnjenje u tom glavnom razvojnom procesu. Ideje sigurno nisu jedino objašnjenje, ali ideja o ekonomskim odnosima kao o igri nulte sume odigrala je važnu ulogu u sidrenju hrvatskoga rasta ispod mogućnosti zbog nevoljkog i kasnog otvaranja prema van… Nastavi čitati "%s"

Rast BDP-a se tehnički ubrzao u drugom tromjesečju unatoč najavama da će Agrokor ugušiti rast

Objavljeno

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a u drugom kvartalu. Kod nas se nekako udomaćilo prvo gledati promjenu u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iako to nije dovoljno precizno. Nakon rasta od 2,5% u prvom tromjesečju, u drugom je zabilježeno povećanje od 2,8% u odnosu na drugo tromjesečje 2016. Stopa rasta je… Nastavi čitati "%s"

Prezaduženost u sektoru poduzeća stvara održivu poziciju platne bilance?

Objavljeno

Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u sektoru poduzeća i platne bilance. Paradoksalno: prezaduženost guši korporativne investicije, a niske korporativne investicije održavaju uvoz niskim, pa se plus na tekućem računu bilance plaćanja može tumačiti kao mjera neuspjeha u pokretanju investicijskog… Nastavi čitati "%s"

Od euforije do depresije i natrag – ima li geografski položaj utjecaj na ekonomski temperament?

Ekonomsko raspoloženje i njegove oscilacije mogu utjecati na makroekonomske trendove. Tomislav Globan pokazuje razlike između sjevera i juga Europe u pogledu sklonosti oscilacijama ekonomskog raspoloženja. Sukladno geografskom položaju, hrvatski ekonomski temperament smješta se između sjevera i juga, ali ipak bliže jugu. Najnovije oscilacije zbog Agrokora treba gledati u toj perspektivi. Globan pokazuje i da prošlost - socijalizam, tranzicija - čini razliku. … Nastavi čitati "%s"