Prezaduženost u sektoru poduzeća stvara održivu poziciju platne bilance?

Objavljeno

Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u sektoru poduzeća i platne bilance. Paradoksalno: prezaduženost guši korporativne investicije, a niske korporativne investicije održavaju uvoz niskim, pa se plus na tekućem računu bilance plaćanja može tumačiti kao mjera neuspjeha u pokretanju investicijskog… Nastavi čitati "%s"

Možda najveća ekonomska ideja ikad: teorija komparativnih prednosti

Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.… Nastavi čitati "%s"

O “pogrešnom” tečaju i zašto nam izvoz raste

Raširilo se pogrešno mišljenje da je rast turizma uzrokovao prijelaz deficita tekućeg računa platne bilance u suficit. Najvažniji doprinos došao je od rasta robnog izvoza, čemu su ključan doprinos dali ulazak u EU, oporavak gospodarstva Unije i pad realnog tečaja kune. Od početka krize realni tečaj je deprecirao mnogo više od nominalnog, što ukazuje na mogućnost prilagodbe vanjskih uvjeta konkurentnosti bez promjena nominalnog tečaja koje izazivaju prevelike troškove.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatski turistički bum: dolazi li virus nizozemske bolesti

Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika "Šira slika". Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatski BDP može rasti 4-5% godišnje, ali neće

U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.… Nastavi čitati "%s"