Textura II: pregled najčitanijih i najboljih tekstova na Ekonomskom labu 2018. (Q2)

Objavljeno

Ilustracija: Rusu Eugen Catalin / Dreamstime

Nastavljamo seriju podsjećanja na najčitanije tekstove na Labu u ovoj godini. To će ujedno biti podsjetnik i na (neke) najvažnije događaje i teme 2018., na stavove i analize koji su vas najviše zanimali. Danas je na redu drugo tromjesečje (kvartal – otud oznaka Q2).

Ad

Pregled može biti koristan i kao podsjetnik, ako se sjećate nekoga od ovih tekstova, a naročito može biti koristan ako neke od ovih tekstova niste čitali kad su izašli. Ne propustite ih drugi put. Osim toga, kada pogledate što se najviše čitalo u drugom, kao i u prvom kvartalu, shvatit ćete zašto ne volimo Ekonomski lab zvati „blogom Velimira Šonje“ – jer on to nije. Lab je mnogo više od toga:

  1. Šonje: PDV

Ovaj tekst iz lipnja, iz razdoblja javne rasprave o najavljenim izmjenama poreza, ujedno je najčitaniji tekst na Labu u prošloj godini. Vjerojatno su riječi Plenković i krivo u naslovu («Zašto Plenković želi odlučiti krivo i smanjiti PDV») privukle čitatelje, no razlog leži i u tome što su porezi i dalje tema koja najviše «žulja» čitatelje Ekonomskog laba. Šonje je u ovom tekstu pokušao objasniti zašto se izmjene poreza ne smiju raditi kao da je ekonomija igra nulte sume. Ako ekonomiju i javne financije shvaćamo kao igru preraspodjele koja nema utjecaja na proizvodnju, onda se smanjenje PDV-a nameće kao najbolje rješenje. Na primjer, ako značajno smanjimo PDV na hranu, od toga će izravnu korist imati i naši umirovljenici, dok će ostati bez benefita ako se porezna reforma fokusira samo na plaće od čega koristi imaju samo zaposleni i eventualno poslodavci. Međutim, ako smanjenje koncentriramo u rasterećenju plaća, time će se povećati konkurentnost ili, ako se sve pretoči u povećanje neta, u povećanje potrošnje, a povećana potražnja će povećati proizvodnju i tako u krug. Veća proizvodnja i veći dohoci vjerojatno će imati veći efekt (dugoročno i na povećanje mirovina) nego ako se gleda samo učinak nižeg PDV-a. I što je najvažnije, ako se smanji opterećenje rada, to će pogodovati izvozu, a na ovako malom tržištu samo izvoz u dugom roku donosi ozbiljniji rast. Danas znamo da je vlada odlučila krivo.

  1. Hinšt: Češka

Tekstovi u kojima se prikazuju iskustva drugih bivših socijalističkih zemalja uvijek izazovu pažnju, a Daniel Hinšt se nekako specijalizirao za Češku o kojoj mnogo zna. Češka je država s najnižom stopom nezaposlenosti u EU, daleko najrazvijenija post-socijalistička zemlja koja je na mjestu broj 1 davno pretekla dugo vodeću Sloveniju. Autor razloge pronalazi u ranom otvaranju stranim ulaganjima i kulturnim faktorima, koje uvijek naglašava u svojim tekstovima. Hinšt je naš weberijanac.

Današnji Prag je daleko razvijeniji od prosjeka EU i ima najnižu stopu nezaposlenosti u Europi. Foto: Emicristea / Dreamstime (Hradcany)
  1. Šonje: plaće

Jako vas je zanimao ovaj pregled rasta plaća po djelatnostima. S pravom. Jer, ako plaće najbrže rastu u pomoćnim administrativnim uslužnim djelatnostima i građevinarstvu, a najsporije u financijskom sektoru, onda se nameću dva pitanja: (1) ima li smisla beskrajno raspredati o rastu nejednakosti kada brži rast tamo gdje su plaće niže znači da se nejednakosti smanjuju, i (2) profilira li se i naše tržište rada postupno u pravcu u kojem su razvijena tržišta rada već profilirana, što znači da majstori u uslužnom sektoru vrijede više od administracije (doista, zašto to ne bi bilo tako, osim ako prepreke nisu kulturne prirode)?

  1. Deskar-Škrbić: Rumunjska

Svaki Milanov tekst duboka je ekonomska analiza i beskrajno nam je drago što se jedan takav plasirao među prvih pet. Znači da čitatelje Ekonomskog laba itekako zanimaju i ove dulje, uvjetno rečeno “teže” analize. Dužine tekstova i mnoštvo grafova nisu prepreke za percepciju teksta, naprotiv, a mi zbog takvih tekstova postojimo. U ovom slučaju, interes je sigurno pobudila i činjenica da je riječ o Rumunjskoj, zemlji koja je donedavno daleko zaostajala za Hrvatskom, a sada je po mnogim parametrima ispred nas. Milanova je analiza razotkrila mogućnost da je jedan dio tog sustizanja posljedica pretjeranog napuhavanja koje nije održivo. Vrijeme će pokazati.

  1. Brkljača: turizam

Svake godine kad dođe ljeto, turizam dođe u prvi plan. Još kad se objavi dobra studija koja posluži kao predložak, pa ju uzme naš Ivica Brkljača, onda nastane zanimljiv tekst koji propituje, uspoređuje, traži jake i slabe strane uvijek kontroverznog ali važnog i privlačnog hrvatskog turizma. Studija koju je Brkljača prikazao pokušava procijeniti odrednice potražnje za hrvatskim turističkim uslugama. Pronalazi veliku zavisnost o dohocima u EU i usku korelaciju s cijenama energenata (prijevoz). Prema tome, trenutačno niske cijene naftnih derivata, ako se održe kroz sljedeću godinu, kao što HNB očekuje, možda najavljuju još jednu uspješnu turističku sezonu?

 

Sutra: što se najviše čitalo u trećem kvartalu (Q3)