Vlada usvojila Nacionalni program reformi i Plan konvergencije: javni dug na 66% BDP-a do 2021.?

Objavljeno

Demokracije su stalno na rubu? Foto: Bowie 15 / Dreamstime

U Ekonomskom labu smo istražili što donosi Nacionalni program reformi kojeg sindikati ne podržavaju i Program konvergencije do 2021. Hoće li se javni dug doista smanjiti na 66% BDP-a?

Ad
Ad

Kroz proces Europskog semestra je uveden sustav usklađivanja ekonomskih politika na razini EU. Svaka država članica potkraj travnja donosi godišnji Nacionalni programi reformi (engl. National reform plan, NRP) i Program konvergencije. Dokumenti se usklađuju s Europskom komisijom koja Vijeću predlaže preporuke za vođenje politike. Preporuke se usvajaju do kraja svibnja. Svrha reformi je poticanje konkurentnosti, rasta i zapošljavanja, a države članice koje imaju fiskalne i/ili makroekonomske neravnoteže (Hrvatska spada u drugu skupinu) trebaju pokazati kako će ih ispraviti.

Tri su glavna cilja ekonomske politike koje donosi Nacionalni program reformi 2018.: 1. jačanje konkurentnosti gospodarstva (prije svega kroz nastavak reforme poslovnog okruženja), 2. povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te 3. održivost javnih financija (odnosno nastavak fiskalne konsolidacije). Dokument navodi više od 50 reformskih mjera vezanih u provedbu strategije EU2020., kao i primjere provedenih mjera, pogotovo u području reforme poslovnog okruženja.

Ključne strukturne reforme koje će utjecati na poboljšanje konkurentnosti su sljedeće:

Planira se elektroničko pokretanje poslovanja u 3 dana putem samo 1 postupka do kraja 2018. Olakšanje pokretanja poslovanja kroz smanjenje broja procedura, dana i troškova te digitalizaciju doprinijet će poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva prema metodologijama Doing Business (Svjetska banka), konkurentnosti (Svjetski gospodarski forum), ekonomske slobode (Fraser Institute i Heritage Foundation) i regulacije tržišta usluga (OECD PMR).

Liberalizacija tržišta usluga se nastavlja s ciljem srednjoročnog povećanja produktivnosti gospodarstva za okvirno 5% kroz barem dodatnih 100 mjera liberalizacije tržišta usluga odnosno deregulacije okvirno 24 profesija do kraja 2019. Istovremeno se u dokumentu navodi kako je preko 135 mjera liberalizacije već provedeno, a 20-ak je u provedbi.

Razvijen je metodološki pristup liberalizaciji. Kroz okvirno 20%-tnu deregulaciju bi se smanjila razina regulacije hrvatskog tržišta usluga (mjerena kroz OECD PMR metodologiji iz 2013.) s 2,1 na 1,7, dok se regulacija profesionalnih usluga planira smanjiti za oko 40% (s 3,7 na 2,1). U međuvremenu su određene mjere deregulacije tržišta usluga već snizile navedeni PMR skor restriktivnosti.

Kao potencijalne mjere deregulacije za okvirno 24 profesije su sukladno objektivnoj OECD PMR metodologiji analizirani sljedeći regulatorni uvjeti za pristup tržištu i pružanje usluga: plaćanja profesionalnim komorama (upis, licenciranje, članarina, ispit, doprinos i druge naknade), ekskluzivna i dijeljena prava (monopoli), regulacije minimalnih i maksimalnih cijena, ograničenja marketinga i pravnog oblika, zahtjevi glede vlasničkih udjela, elaborati o tržišnoj opravdanosti, vremenska, teritorijalna i brojčana ograničenja dozvola, diskriminacije spram državljanstva i prebivališta, ograničenja broja ureda i sjedišta, stručne kvalifikacije, prethodno radno iskustvo te ostale prepreke poslovnom nastanu i slobodi prekograničnog pružanja usluga. Kao primjer dolazeće liberalizacije može se istaknuti i taksije.

Nastavlja se razvijati Jedinstvena kontaktna točka za usluge koja treba pružiti sve relevantne odgovore o pokretanju poslovanja, pristupu pojedinim sektorima tržišta usluga i ostalim propisima za poslovanje. Glavni ciljevi Jedinstvene kontaktne točke za usluge do kraja 2018. su: povećati ukupni broj dvojezičnih setova informacija i učiniti ih dostupnima poduzetnicima s trenutnih 220 na barem 270; povećati ukupni broj postupaka za slanje e-poštom dokumentacije za dozvolu pružanja usluga u nizu djelatnosti s trenutnih 90 na barem 100, čime pružatelji usluga štede barem 60% vremena i uvesti barem 15 elektroničkih usluga za ishođenje dozvola pružanja usluga u nizu djelatnosti, dostupnih putem sustava e-Građani čime će pružatelji usluga uštedjeti barem 60% vremena. Jedinstvena kontaktna točka za uslugeće se do 2020. integrirati u Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway) koji bi gospodarstvu i svim građanima pružio cjeloviti sustav informacija o propisima u nizu područja, elektroničke usluge i administrativnu podršku. 

Kada je u pitanju rezanje troškova regulacije poduzetnika, cilj je smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva za okvirno 30% tijekom 2018.-2019., slijedom provedenog SCM mjerenja preko 450 propisa te smanjenje neporeznog opterećenja (nameta). Planira se primjerice ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i neke druge djelatnosti koje nisu vezane uz turizam, ukidanje naknade za opće korisne funkcije šuma malim poduzetnicima do 3 milijuna kuna prihoda, rasterećenje od 20% u dijelu naknade za otpadne vode za poduzetnike koji pročišćuju vodu,smanjenje naknade za korištenje voda onim isporučiteljima vodnih usluga koji su sveli svoje gubitke na razinu tehnički prihvatljivog gubitka.

Za 30% se smanjuje doprinos i članarina revizorima te je omogućena konkurencija organizatora odnosno cijena revizorskog ispita. Poreznim savjetnicima je naknada za ispit snižena za 20%. Provode se i druga rezanja nameta. Nastavlja se provedba procjena gospodarskih učinaka propisa zbog sprječavanja uvođenja novih prepreka i nameta, nakon što je MSP test (test učinaka na mala i srednja poduzeća) proveden na preko 200 propisa. Osnažuju se konzultacije s poduzetnicima i ostalim dionicima o propisima koji utječu na malo poduzetništvo. 

Planira se objedinjavanje gospodarskih inspekcija zbog rasterećenja gospodarskih subjekata od učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja te omogućavanje poduzetnicima otklanjanjalakših prekršaja, bez automatskog kažnjavanja. Predviđa se barem 30%-tno povećanje broja koordiniranih nadzora inspekcija nad gospodarskim subjektom koji podliježe nadzoru različitih inspekcija, odnosno smanjenje broja inspekcijskih nadzora te barem 20%-tno smanjene prekršajnog procesuiranja radi počinjenja lakših prekršaja. Najavljeno je povezivanje zemljišnih knjiga i katastra kako bi se do 2020. dosegnuo prosjek EU uređenja vlasničkih prava.

Kada je u pitanju poticanje gospodarskog razvoja, prioriteti su poticanje inovacija i digitalizacija industrije. Cilj jepovećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj na 1,4% BDP-a do 2020. godine kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak, barem 50%-tno povećanje broja projekata suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama i 7%-tno povećanje broja projekata kojima se potiču investicije u istraživanje i razvoj. Uspostavlja se Nacionalno inovacijsko vijeće kako bi prevladalo postojeću rascjepkanost inovacijskog lanca vrijednosti te jaz između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora. 

Predviđeno je povećanje DESI indeksa digitaliziranosti gospodarstva i društva na 0,49 bodova. Razvija se okvir za industriju 4.0. Do kraja 2018. donijet će se Strategija digitalne transformacije gospodarstva. Okosnicu strategije činit će sljedeća područja: poboljšanje regulatornog okvira za poticanje inovacija i investicija u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta EU; stvaranje novih poslovnih modela za male i srednje poduzetnike; poticanje razvoja istraživanja i inovacija u digitalnim disruptivnim tehnologijama; razvoj gigabitnih mreža kao temeljne infrastrukture interneta stvari; kibernetička sigurnost podataka i jačanje edukacije digitalnih vještina za sve životne dobi.

Foto: Wavebreakmedia Ltd. / Dreamstime

Planira se 100%-tno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, zbog postizanja procijenjene proračunske uštede od okvirno 6% ukupnog iznosa javne nabave, odnosno oko 2,6 milijarde kuna godišnje te povećanje broja dokaznih sredstava kojima se mjeri sposobnost gospodarskih subjekata u već razvijenoj e-nabavi putem sustava eCertis.

U području prometa glavne se promjene odnose na liberalizaciju cestovnog prijevoza, podizanje konkurentnosti lučkog sektora, aktiviranje pomorskog dobra, podizanje konkurentnosti prometa na unutarnjim plovnim putovima. 

Provodi se usklađivanje obrazovanja s gospodarstvom. Prioritet je poticanje naukovanja u okviru dualnog obrazovanjaradi stjecanja praktičnih vještina prilagođenih tržištu rada i poticanja smanjenja nezaposlenosti, uz povećanje broja regionalnih centara kompetentnostiu strukovnom obrazovanjuna 20. Poticanjem cjeloživotnog obrazovanja odraslih želi se povećati udio cjeloživotnog obrazovanja odraslih.Priprema se prilagodba kurikuluma tržištu rada, odnosno sudjelovanje 72 škole u pilot fazi kurikularne reforme i sudjelovanje 151 škole u projektu e-Škola. Provodi se izrada standarda zanimanja sukladno potrebama tržišta rada i uspostava analitičke platforme tržišta rada zbog usklađivanja vještina s tržištem. Povećava se stipendiranje učenika na 2.200 i omogućava stipendiranje barem 10.000 studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa. Planira se poticanje aktivnih politika zapošljavanja kroz uključivanje 50.000 građana u programe podrške zapošljavanju, samozapošljavanju i pripravništvu. Uvodi se obvezna informatika. Povećat će se broj prijava međunarodnih znanstveno – istraživačkih projekata u kojima sudjeluju znanstvene organizacije iz RH, u okviru EU programa Obzor 2020. Članstvo RH u CERN-u i Europskoj svemirskoj agenciji.

Ocjenjivanje administracije prema učinku i digitalizacija su prioriteti reforme javne uprave. Kompetitivno ocjenjivanje kvalitete službenika prema učinku i na temelju mišljenja korisnika javnih usluga, uz standardizaciju radnih mjesta, kompetencija i plaća, planira se primijeniti 2019. Mobilnost službenika unutar 12 razreda može značiti promjenu plaće za 0,5 posto po razredu, ovisno o unapređenju ili sankcioniranju. Na kraju svake godine svaki službenik će se ocjenjivati prema četiri objektivna kriterija, a jedan od njih su rezultati rada.U slučaju više uzastopnih loših ocjena službenici bi mogli dobiti otkaz.

Planira se smanjivanje broja agencija i područnih jedinicadržavne uprave za 20%, uključujući spajanja i ukidanje nekih agencija i zavoda. Planira se i smanjivanje hijerarhijskih i funkcionalnih nelogičnosti u obavljanju poslova državne uprave. U području digitalizacije je predviđenaracionalizacija državne informacijske infrastrukture te povezivanje administrativnih procesa kroz Centar dijeljenih usluga u 40 institucija i razvoj jedinstvenih upravnih mjesta s barem 15 javnih usluga. Planira seuspostava zajedničke platforme e-Poslovanje za pružanje elektroničkih javnih usluga poslovnim subjektima i drugim pravnim osobama, prema konceptu te pozitivnim iskustvima iz sustava e-Građani. Razvijaju se projekti, e-Pristojbe, e-Potpis i m-Potpis.

Racionalizacija i ubrzanje sudova će se omogućiti kroz digitalizaciju odnosno uspostavu elektroničke komunikacije između trgovačkih sudova, odvjetnika, bilježnika i državnih odvjetnika do kraja 2018., što znači i smanjenje troškova sudskih pristojbi.Također, planira se smanjenje broja općinskih i prekršajnih sudova, osiguranje ravnomjernije opterećenosti sudaca u prvom stupnju te 20%-tno smanjenje broja predmetastarijih od 10 godinana općinskim i trgovačkim sudovima.

Racionalizacija troškova mirovinskog sustava se planira osigurati kroz ubrzanje povećanja dobi umirovljenja na 67 godina, strožu penalizaciju prijevremenih mirovina, ukidanje beneficiranog radnog staža za neka zanimanja, smanjenje administrativnih troškova kapitaliziranog mirovinskog sustava i povećanje broja korisnika mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog sustava te povećanje disperzivnosti ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova.

Racionalizacija troškova zdravstva se planira osigurati kroz više aktivnosti. Prioritet je Nacionalni plan razvoja bolnica 2017.-2020. Koji će biti okvir za funkcionalno integriranjebarem 5 bolnica. Kao mjere racionalizacije troškova zdravstva predviđeno je 2%-tne uštede kroz objedinjenu javnu nabavulijekova, potrošnog i ugradbenog materijala te medicinske opreme, smanjenje liste čekanja i kontrolu ugovorenih i izvršenih postupaka, 5%-tno smanjenje troškova nezdravstvenih djelatnostiu 14 odabranih bolnica, 15%-tno rasterećenje sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštiteu koristi primarne zaštite i uvođenje centralnog upravljačkog sustava za upravljanje organizacijskom strukturom zdravstvenog sustava, u koji će se uključiti 83 ustanove. Planira se godišnje povećanje broja telemedicinskih usluga s 30.000 na 37.000, povećanje broja bolnica koje koriste telemedicinske usluge za utvrđivanje krvne grupe pacijenata s 1 na 10 i povećanje broja zdravstvenih ustanova koje koriste telemedicinske usluge za prijenos medicinske dokumentacije/slika pri transportu pacijenta na 15. Predviđeno je formiranje centara izvrsnosti u pojedinim bolnicama zbog poboljšanja ishoda liječenja pacijenata.Poticanje zdravstvenog turizma (kroz povećanje broja specijalnih bolnica i lječilišta s 9 na 18) i lakše pokretanje privatnih klinika su isto u planu. Planira se Integracija nacionalnog transfuzijskog programa (e-Delphyn) sa bolničkim informacijskim sustavima (BIS) te povećanje broja zdravstvenih ustanova koje imaju integrirane BIS-ove i e-Delphyn s 4 na 9.

Nacionalni program reformi 2018 donosi i primjere već provedenih mjera olakšanja poslovne klime (konkretno vezano uz preporuku 5b i 5c Europske komisije). To je područje koje je uz fiskalnu konsolidaciju i poreznu reformu dobilo ocjenu napretka od strane Europske komisije u odnosu na zdravstvo, mirovine, administraciju i druga područja gdje sustavne reforme tek trebaju započeti. Navodi se kako je do travnja 2018. provedeno je oko 300 konkretnih mjera kojima su olakšani uvjeti poslovanjapoduzetnika kroz prilagodbe niza propisa. Provedene mjere uključuju administrativna rasterećenja, smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, liberalizaciju tržišta usluga u nizu sektora i deregulaciju nekih profesija, administrativna olakšanja kroz poreznu reformu, djelomičnu fleksibilizaciju tržišta rada, reformu javne nabave i druge regulatorne promjene. Provedene mjere će imati određeni učinak na rezultat Hrvatske prema metodologijama Doing Business Svjetske banke i Product Market Regulation OECD-a.

O fiskalnoj konsolidaciji smo mnogo pisali, pa ovdje nećemo do u detalje ponavljati poznate stvari. Fiskalna konsolidacija je započela, ali nije dovoljna. Najavljena su daljnja porezna rasterećenja ali se ne znaju detalji jer se na njima još radi. Uz to, uvijek postoji strah da se političari i administracija, koji se uvijek opuštaju kad gospodarstvu dobro ide i proračun se ugodno popunjava, prebace u operativni mod povećane rastrošnosti. Kolika je realna opasnost da do toga dođe?

Plan konvergecnije predviđa nastavak gospodarskoga rasta uz tempo između 2,5% i 3% godišnje:

Uz takva kretanja se očekuje pad stope nezaposlenosti s 10% 2018. na 7,3% 2021. i prosječna stopa rasta produktivnosti rada malo veća od 1%.

Na temelju opisanih kretanja predviđa se blagi deficit 2018. i 2019. i prijelaz u zonu suficita do 2021., uz pogoršanje strukturnog salda 2018.-2012. naspram 2017. kada je prema vladinoj procjeni ostvaren i strukturni višak u proračunu:

Očekuje se pad omjera javnog duga i BDP-a s aktualnih 78% na oko 66% 2021.:

S obzirom da ove brojke odražavaju i efekte daljnjih poreznih rasterećenja čije konkretne parametre još uvijek ne znamo, prikazani tempo smanjenja omjera javnog duga se doima ohrabrujuće. Međutim, s obzirom da se gospodarstvo nalazi u povoljnoj fazi poslovnog ciklusa, postavlja se pitanje zašto se vlada nije odlučila za čvršću kontrolu rashoda. Na taj bi se način postigla niža razina javnog duga i niže kamatne stope na državne obveznice, što bi pomoglo amortizaciji učinaka rasta svjetskih kamatnih stopa, što se očekuje u razdoblju do 2021.