Od 1994. do 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj nominalno je porasla gotovo 8 puta, a realno, nakon što uklonimo učinak inflacije, 3,5 puta. U ovom tekstu pokazujemo kako je taj rast izgledao kroz tri desetljeća te što se događalo prije 1994.
Što je to samonadzor i samoregulacija? Detaljno smo analizirali Trumpov sporazum s vodećim AI kompanijama i ocijenili ga u geopolitičkom okviru.
U tjednom pregledu Brkljača analizira nova pravila o isticanju baznih cijena, slabljenje industrije i robne razmjene europodručja te razloge zbog kojih cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje snažno rastu.
Podatak o snažnom godišnjem rastu izdanih građevinskih dozvola za stanove u kolovozu treba sagledati u širem kontekstu našeg Nekretninskog pulsa.
Kada pas lovi vlastiti rep: o sidrenim cijenama kao primjeru besmislene regulacije piše Leonarda Srdelić kroz prizmu usporedbe tržišnih i administrativno reguliranih cijena.
Ekonomski lab i Zagrebačka banka donose Vam dubinsku analizu tržišta stambenih nekretnina i sektora građevinarstva u Hrvatskoj.
Kliknite ovdje i pronađite tekstove koje je odabrao urednik.
Ovogodišnju nagradu podijelili su ekonomski povjesničar Joel Mokyr (50%) te Peter Howitt i Philippe Aghion (koji dijele drugu polovicu). Znanstveno obrazloženje nagrade
Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet.
Možete vjerovati u to da novac i interesi vrte našu malu svemirsku kuglicu. Ali, ne podcjenjujte važnost ideja. Odluka da ovom rečenicom
U ovotjednom pregledu Ivica Brkljača analizira rebalans državnog proračuna, provjerava ministrove tvrdnje o rastu turističkih prihoda te na konkretnom primjeru pokazuje kako su pad kamatnih stopa i rast plaća ublažili učinak višestrukog poskupljenja nekretnina.
Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
Nejednakosti su uvijek vruća tema, i kad se povećavaju, i kad se smanjuju. Podaci sugeriraju da je zadnjih godina u Hrvatskoj došlo do smanjenja nejednakosti, no mjerenja su osjetljiva, a percepcije o nejednakosti još i više.
Nagli trzaj FAO-ovog indeksa svjetskih cijena hrane u rujnu najavljuje početak prijenosa šoka cijena energenata, no prijenos je veoma neujednačen po vrstama hrane i razvučen u vremenu pa zasad nije ni nalik događajima iz kritičnog razdoblja 2021.-2022.
U ovotjednom pregledu Brkljača piše o inflaciji u rujnu, objašnjava kako su hrvatske banke dospjele na vrh Europe po profitabilnosti te prati rast prinosa na državne obveznice i odluku G7 o puštanju nafte i derivata iz strateških zaliha.
U najnovijem ubrzanju inflacije energenti opet imaju glavnu ulogu, a prelijevanja energetskih cjenovnih šokova na druge cijene – uglavnom nema. No razlike u situacijama s benzinom i dizelom dodatno se zaoštravaju.
Uoči objave trećeg Nekretninskog pulsa predstavljamo kalkulator priuštivosti novogradnje koji omogućuje usporedbu različitih scenarija kupnje na kredit i pokazuje kako su rast plaća i pad kamata uvelike ublažili snažan rast cijena novih stanova.
Povodom nove europske regulacije odnosa plaća muškaraca i žena Darko Oračić istražuje postoje li razlike u plaćama za isti rad.
Kratki i edukativni video komentari Ekonomskog laba.
