U prva dva teksta iz ljetnog serijala o odnosu ljudi i strojeva razvili smo tri ključne teze: Svaka tehnološka novotarija u početku obećava više nego što je u stanju isporučiti u približno 10 godina. To ne znači da u duljim razdobljima od nekoliko desetljeća neke od inovacija neće fundamentalno promijeniti društvo i gospodarstvo. Dugoročni napredak… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serijala o strojevima i ljudima iscrtali smo idiličnu dugoročnu sliku u kojoj se pozitivni učinci tehnološkog napretka šire na čitavu zajednicu. Ta optimistična priča počiva na tezi da se u novim (uglavnom uslužnim) industrijama otvara puno veći broj radnih mjesta od broja koliko ih se zatvara u tradicionalnim industrijama koje se… Nastavi čitati "%s"
Od Covida i uvođenja agresivnih protuepidemijskih mjera kojima se preko noći „zaključavalo“ ekonomiju, a kasnije jednako naglo „otvaralo” te paralelno stimuliralo monetarnim i fiskalnim poticajima, gospodarstva su doživjela brojne šokove i u nekim se dijelovima vjerojatno permanentno promijenila. Slično se dogodilo s raznim makroekonomskim statistikama pomoću kojih pokušavamo razumjeti i ponekad predvidjeti što se događa… Nastavi čitati "%s"
Približno svakih desetak godina proširi se priča o nekoj novoj tehnologiji koja će u velikoj mjeri zamijeniti ljude. Tako je bilo pred 10-15 godina kada je pojava 3D printera popraćena pričom da ćemo kod kuće proizvoditi (tj. printati) većinu materijalnih stvari koje su nam potrebne. Slično je bilo i pred 5-6 godina kada se proširilo… Nastavi čitati "%s"
Eurostat je objavio prve procjene rasta BDP-a u drugom tromjesečju 2024. za 13 država članica europodručja odnosno EU (izvan europodručja uključene su Češka i Mađarska). Hrvatska nažalost nije među državama s brzim statistikama, no možemo očekivati da ćemo nakon objave BDP-a za Hrvatsku za cca mjesec dana zasjesti na vrh europske ljestvice rasta. Ono što… Nastavi čitati "%s"
Jedna od ljepših poslovnih priča u Hrvatskoj posljednjih godina ona je o procvatu poslovanja Grupe KONČAR, nekadašnjeg „industrijskog diva“ – kako ga se često zna nazivati – firme bogate povijesti duge preko stotinu godina. Nakon više od desetljeća stagnacije poslovanja, posljednjih nekoliko godina obilježeno je vrlo visokim rastom prihoda i još više neto dobiti, što… Nastavi čitati "%s"
U prva dva nastavka ljetnog serijala o industriji pokazali smo pet važnih stvari: Premda je u Hrvatskoj rašireno mišljenje da bismo ekononomski propali bez sunca i mora (jer mi „ništa ne proizvodimo“), Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije u BDP-u, iako je taj udjel ispod prosjeka. S obzirom na zemljopisni… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serije o industriji u Hrvatskoj objasnili smo tri ključne teze: Premda je u Hrvatskoj rašireno mišljenje da bismo ekononomski propali bez sunca i mora jer „ništa ne proizvodimo“, Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije u BDP-u, iako je taj udjel ispod prosjeka. S obzirom na zemljopisni… Nastavi čitati "%s"
Javni prostor ekonomskih rasprava pun je zabluda. Jedna od najraširenijih je ona da je Hrvatska rentijersko gospodarstvo ovisno o moru i suncu u kojem se „ništa ne proizvodi“. Neki, ipak malobrojni, dodat će i jugo-nostalgični moment: u bivšoj državi smo, navodno, bili „industrijska sila“. Govori se da je u Hrvatskoj nastupila dramatična deindustrijalizacija. Ako se… Nastavi čitati "%s"
OECD-ov sustav pokazatelja regulacije tržišta proizvoda (eng. product market regulation ili PMR) jedan je od najvažnijih, ali u javnosti najslabije poznatih sustava pokazatelja koji mjere kakvoću poslovne regulacije i tržišnog natjecanja. Ni blizu praćen kao DoingBusiness Svjetske banke (nekada dok je izlazio) ili globalni indeks konkurentnosti WEF-a (dok ga je WEF „gurao“ prije nego što… Nastavi čitati "%s"
Željeli biste okušati „sreću“ ulaganjem u američke ili neke druge globalne, regionalne ili hrvatske dionice, ali ne znate kako? Ili ipak, ne sviđa vam se pomisao da okušavate „sreću“ (za to služe lutrije); željeli biste nekako pametnije pristupiti ulaganju, imati fleksibilnost u pogledu uplata, isplata i kombiniranja različitih financijskih usluga, ali opet, ne znate kako?… Nastavi čitati "%s"
Nedavno je Državni zavod za statistiku objavio rezultate Ankete o dohotku stanovništva za prošlu, 2023. godinu. Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava, a njome se prikupljaju podaci o dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju… Nastavi čitati "%s"