Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
Nejednakosti su uvijek vruća tema, i kad se povećavaju, i kad se smanjuju. Podaci sugeriraju da je zadnjih godina u Hrvatskoj došlo do smanjenja nejednakosti, no mjerenja su osjetljiva, a percepcije o nejednakosti još i više.
Nagli trzaj FAO-ovog indeksa svjetskih cijena hrane u rujnu najavljuje početak prijenosa šoka cijena energenata, no prijenos je veoma neujednačen po vrstama hrane i razvučen u vremenu pa zasad nije ni nalik događajima iz kritičnog razdoblja 2021.-2022.
U ovotjednom pregledu Brkljača piše o inflaciji u rujnu, objašnjava kako su hrvatske banke dospjele na vrh Europe po profitabilnosti te prati rast prinosa na državne obveznice i odluku G7 o puštanju nafte i derivata iz strateških zaliha.
U najnovijem ubrzanju inflacije energenti opet imaju glavnu ulogu, a prelijevanja energetskih cjenovnih šokova na druge cijene – uglavnom nema. No razlike u situacijama s benzinom i dizelom dodatno se zaoštravaju.
Uoči objave trećeg Nekretninskog pulsa predstavljamo kalkulator priuštivosti novogradnje koji omogućuje usporedbu različitih scenarija kupnje na kredit i pokazuje kako su rast plaća i pad kamata uvelike ublažili snažan rast cijena novih stanova.
Kliknite ovdje i pronađite tekstove koje je odabrao urednik.
Ovogodišnju nagradu podijelili su ekonomski povjesničar Joel Mokyr (50%) te Peter Howitt i Philippe Aghion (koji dijele drugu polovicu). Znanstveno obrazloženje nagrade
Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet.
Možete vjerovati u to da novac i interesi vrte našu malu svemirsku kuglicu. Ali, ne podcjenjujte važnost ideja. Odluka da ovom rečenicom
Povodom nove europske regulacije odnosa plaća muškaraca i žena Darko Oračić istražuje postoje li razlike u plaćama za isti rad.
Procijenjena je razlika u razvojnom jazu između stvarnog i hipotetičkog scenarija koji bi bio na snazi da je Hrvatska ostala izvan EU. Razlika je velika.
Zašto hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u dolarima izgleda 57 % veći nego u eurima, a Hrvatska nije ni cent bogatija?
U burnom prošlom tjednu na obvezničkim tržištima francuski 10-godišnji prinos ponovo je poskočio iznad talijanskog što se sada sve češće događa.
U ovom tjednom pregledu Brkljača analizira najnovije podatke o kretanju plaća – od usporavanja njihova rasta i razlika među djelatnostima do odnosa bruto i neto plaća – te donosi pregled najvažnijih poslovnih vijesti tjedna.
O razvoju mreže superbrzih vlakova u Europi: trenutačno stanje i interaktivna mapa koja pokazuje koliko biste putovali među velikim europskim gradovima da se ostvari investicijski plan od samo 0,1% BDP-a EU u 15 godina.
Marine inflacije odvojeno prikazuju stope inflacije za različite dohodovne razrede: da aktualni val rasta cijena relativno jače pogađa osobe s višim dohocima.
Redakcija Laba upregla se sastaviti detaljnu analizu procesa koji stoje iza probnog balona iz prošloga tjedna kada je lansirana kontroverzna ideja o pridruženom članstvu Kanade u EU: upoznajte Kanadu.
Kratki i edukativni video komentari Ekonomskog laba.
