U ovotjednom pregledu Ivica Brkljača analizira rebalans državnog proračuna, provjerava ministrove tvrdnje o rastu turističkih prihoda te na konkretnom primjeru pokazuje kako su pad kamatnih stopa i rast plaća ublažili učinak višestrukog poskupljenja nekretnina.
Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
Nejednakosti su uvijek vruća tema, i kad se povećavaju, i kad se smanjuju. Podaci sugeriraju da je zadnjih godina u Hrvatskoj došlo do smanjenja nejednakosti, no mjerenja su osjetljiva, a percepcije o nejednakosti još i više.
Nagli trzaj FAO-ovog indeksa svjetskih cijena hrane u rujnu najavljuje početak prijenosa šoka cijena energenata, no prijenos je veoma neujednačen po vrstama hrane i razvučen u vremenu pa zasad nije ni nalik događajima iz kritičnog razdoblja 2021.-2022.
U ovotjednom pregledu Brkljača piše o inflaciji u rujnu, objašnjava kako su hrvatske banke dospjele na vrh Europe po profitabilnosti te prati rast prinosa na državne obveznice i odluku G7 o puštanju nafte i derivata iz strateških zaliha.
U najnovijem ubrzanju inflacije energenti opet imaju glavnu ulogu, a prelijevanja energetskih cjenovnih šokova na druge cijene – uglavnom nema. No razlike u situacijama s benzinom i dizelom dodatno se zaoštravaju.
Kliknite ovdje i pronađite tekstove koje je odabrao urednik.
Ovogodišnju nagradu podijelili su ekonomski povjesničar Joel Mokyr (50%) te Peter Howitt i Philippe Aghion (koji dijele drugu polovicu). Znanstveno obrazloženje nagrade
Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet.
Možete vjerovati u to da novac i interesi vrte našu malu svemirsku kuglicu. Ali, ne podcjenjujte važnost ideja. Odluka da ovom rečenicom
Uoči objave trećeg Nekretninskog pulsa predstavljamo kalkulator priuštivosti novogradnje koji omogućuje usporedbu različitih scenarija kupnje na kredit i pokazuje kako su rast plaća i pad kamata uvelike ublažili snažan rast cijena novih stanova.
Povodom nove europske regulacije odnosa plaća muškaraca i žena Darko Oračić istražuje postoje li razlike u plaćama za isti rad.
Procijenjena je razlika u razvojnom jazu između stvarnog i hipotetičkog scenarija koji bi bio na snazi da je Hrvatska ostala izvan EU. Razlika je velika.
Zašto hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u dolarima izgleda 57 % veći nego u eurima, a Hrvatska nije ni cent bogatija?
U burnom prošlom tjednu na obvezničkim tržištima francuski 10-godišnji prinos ponovo je poskočio iznad talijanskog što se sada sve češće događa.
U ovom tjednom pregledu Brkljača analizira najnovije podatke o kretanju plaća – od usporavanja njihova rasta i razlika među djelatnostima do odnosa bruto i neto plaća – te donosi pregled najvažnijih poslovnih vijesti tjedna.
O razvoju mreže superbrzih vlakova u Europi: trenutačno stanje i interaktivna mapa koja pokazuje koliko biste putovali među velikim europskim gradovima da se ostvari investicijski plan od samo 0,1% BDP-a EU u 15 godina.
Marine inflacije odvojeno prikazuju stope inflacije za različite dohodovne razrede: da aktualni val rasta cijena relativno jače pogađa osobe s višim dohocima.
Kratki i edukativni video komentari Ekonomskog laba.
