Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta

Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Ta država ima kombinaciju niskih i jednakih poreza (flat tax). Tako glasi rezultat istraživanja američkogi Tax Foundation koji računa Međunarodni indeks porezne konkurentnosti zemalja OECD-a. U TOP10 su čak 4 zemlje iz regije Jadran-Baltik-Crno More, što je nagrada za njihove duboke porezne reforme. TOP10 porezno najkonkurentnijih zemalja čine Estonija,… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska je C-: usporedba konkurentnosti Sjeverne Amerike i svijeta

Objavljeno

Usporedbe konkurentnosti Sjeverne Amerike s ostatkom svijeta George W. Bush Instituta prikazuju se kroz North America Competitiveness Scorecard. Prednost ove usporedbe je što objedinjava podatke iz više različitih metodologija kojima se konkurentnost i ekonomske slobode mjere na globalnoj razini. Sasvim je očito kako sustav bodovanja nagrađuje zemlje koje su provele jake liberalizacijske reforme (Estonija, Litva i Češka),… Nastavi čitati "%s"

Njemački liberali se vraćaju uz velike ambicije

Izborna pobjeda desnog centra na izborima u prošlu nedjelju mogla bi značiti preokret za Njemačku jer nema vlade bez liberala koji imaju velika očekivanja u pogledu tržišnih reformi. Međutim, CDU/CSU i FDP nemaju većinu. Daniel Hinšt analizira svjetonazorske pozicije glavnih aktera na njemačkoj političkoj sceni i mogućnosti formiranja koalicija te vuče intrigantne paralele s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"

Kako je Njemačka prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada

Njemačka je prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada u prošlom desetljeću. Peter Hartz je kao autor reforme rekao kako je „neki rad bolji od nikakvog rada.“ Što je dakle bolje: visoka nezaposlenost ili sniženje cijene rada? Fleksibilizacija koja omogućuje zaposlenost i u uvjetima krize ako se radnici mogu plaćati sukladno njihovoj produktivnosti tema je i aktualne predizborne kampanje u Njemačkoj.… Nastavi čitati "%s"

Konkurentnost je stvar ekonomske slobode

Smanjenje poreznog i regulatornog tereta birokracije glavni je zadatak svake razborite javne politike. Pametni ljudi odlaze kad im je teško raditi i zaposliti se, a nedovoljno otvoreno društvo ne može afirmirati i privući nove talente. U takvom se društvu širi osjećaj nepravde, ali ne zbog tržišnih ishoda, već zbog osjećaja da tržište u uvjetima slabih institucija i velikih tereta ne može proizvesti razvoj i prosperitet kakav su postigle razvijene zemlje.… Nastavi čitati "%s"