Ekonomski lab
Nekoliko uglednih američkih i europskih ekonomista kritiziralo je monetarnu politiku koju je vodila Europska centralna banka dok joj je na čelu bio Jean-Claude Trichet 2003.-2011. Oračić prikazuje njegove odluke i njihove kritike te ocjenjuje u kojoj su mjeri potonje bile pogođene odnosno promašene.… Nastavi čitati "%s"
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija. … Nastavi čitati "%s"
Zašto je Ben Bernanke došavši na čelo Feda u veljači 2006. godine nastavio s restriktivnom monetarnom politikom Alana Greenspana premda je kao vrhunski stručnjak trebao znati da ona vodi u krizu? Oračić prikazuje Greenspanovo dugogodišnje vođenje američke središnje banke i njegovu reputaciju te naznake da je Bernanke bio previše impresioniran svojim prethodnikom.… Nastavi čitati "%s"
Duboka kriza koja je zahvatila američko i svjetsko gospodarstvo 30-ih godina prošlog stoljeća još je i danas predmet razmišljanja i rasprava. Nasuprot tezi da je Velika depresija bila neizbježna posljedica djelovanja slobodnog tržišta, Oračić navodi istraživanja koja ukazuju na pogreške i propuste u monetarnoj politici kao njezin glavni uzrok. … Nastavi čitati "%s"
Janet Yellen je otišla s čela Fed-a, a Jerome Powell dolazi danas u 9 sati po tamošnjem vremenu. Umjesto uobičajenih personaliziranih prikaza povodom promjena na čelu institucija, Darko Oračić je napisao raspravu o moćima Fed-a. To je najvažnija tema za bivšu guvernerku i novog guvernera: je li podbačaj stope inflacije posljedica nedostatka moći ili preoprezne monetarne politike američke središnje banke? … Nastavi čitati "%s"
Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.… Nastavi čitati "%s"
Statistička veza između kretanja količine novca i proizvodnje tema je kojom su se najviše bavili monetaristi. Premda je u nekim razdobljima ta veza bila slaba i premda je njezino monetarističko tumačenje kao odnosa uzroka i posljedice bilo često podvrgnuto sumnji i kritici, alternativne teorije nisu se pokazale uvjerljivima, smatra autor na temelju povijesnog pregleda rasprave. … Nastavi čitati "%s"
Oračić piše da je eurozona u prethodnom razdoblju bila obilježena velikim oscilacijama rasta realne domaće potražnje. Iza toga su stajali monetarni čimbenici i promjene cijena energenata. Monetarna politika u predstojećem razdoblju zavisit će o kretanju probuđene inflacije.… Nastavi čitati "%s"
Suprotno teorijama o tržišnim uzrocima prošle financijske i ekonomske krize, glavnu ulogu u njezinu nastanku imala je američka centralna banka FED. Ona je prethodno vodila najprije previše ekspanzivnu monetarnu politiku, a potom previše restriktivnu, što je uzrokovalo krizu.… Nastavi čitati "%s"