Ekonomski lab
Bićanić i Deskar Škrbić završavaju dugu seriju tekstova o teorijama i politikama gospodarskoga rasta, koja će iduće godine biti ukoričena u novoj knjizi biblioteke Ekonomski lab… Nastavi čitati "%s"
U prvom nastavku teksta Hrvatska u dugom roku Bićanić i Deskar Škrbić prikazali su statističku analizu podatka o realnom BDP-u po stanovniku za cijelo razdoblje od 1952. do 2019. Autori u drugom dijelu analiziraju podrazdoblja dugoga roka od gotovo sedam desetljeća gospodarskog rasta s prekidima i postavljaju više pitanja no što nude odgovora u vezi tumačenja … Nastavi čitati "%s"
Ivo Bićanić i Milan Deskar-Škrbić nastavljaju svoju dugu seriju tekstova „Povratak osnovama 2“ (misli se na povratak osnovama makroekonomike). Bave se analizom dugoročnog razvoja Hrvatske od 1952. godine naovamo. Analiza je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu predstavljamo rezultate statističke analize cijelog razdoblja od 1952. do 2019. godine… Nastavi čitati "%s"
Jedna od najzanimljivijih tema u teoriji rasta je tema dostizanja “staze optimalnog rasta”. Kako je kratko istaknuto u tekstu o kamati u dugom roku, u potrazi za “optimalnim rastom” važno je ponašanje potrošača koji danas treba donijeti odluku o tome koliko će potrošiti danas, a koliko sutra. Preciznije, treba donijeti odluku koliko će potrošiti danas,… Nastavi čitati "%s"
Što se sve može naučiti iz ekonomskih teorija koje ne pripadaju glavnoj struji ekonomske misli, poput von Neumannove i Schumpeterove? Puno toga o maksimalnom rastu i ulozi poduzetništva i inovacija. Ne ograničavajte se samo na glavne struje i standardne udžbenike, poručuju Bićanić i Deskar-Škrbić u novom nastavku serije Povratak osnovama kojoj su se autori vratili nakon dulje pauze… Nastavi čitati "%s"
Do sada se u modelima dugog roka kamatna stopa (kamatnjak ili ujud kako ga naziva prijevod Biblije u izdanju Kršćanske sadašnjosti) spominjala često i imala je istaknuto mjesto. No do sada nismo na jednom mjestu dali prijedlog objašnjenja značenja kamatne stope, što je određuje niti usporedbe različitih tumačenja. Taj nedostatak će se pokušati ispraviti u… Nastavi čitati "%s"
Nastavak o kejnezijanskim modelima rasta u kojima postoji veza između raspodjele dohotka i brzine gospodarskog rasta… Nastavi čitati "%s"
Predobro je poznato da se John Maynard Keynes bavio samo analizom gospodarstva u kratkom roku i libio se svake analize dugog roka. Na taj način je ograničio svoju analizu i oslobodio se onoga što je smatrao manje važnim. Dva su citata poznata po tome što objašnjavaju taj izbor. U prvom kaže „Dugi rok daje varljive… Nastavi čitati "%s"
Što se u ekonomskoj teoriji dogodi kada pretpostavimo da se ekonomija dijeli na dva velika sektora - sektor proizvodnje proizvoda koji nam trebaju i sektor proizvodnje znanja i ideja koji oblikuju tehnologije za proizvodnju u prvom sektoru? Teorija se odjednom približava realnosti i ključno razvojno pitanje postaje koliko ulažemo u istraživanja, inovacije, razvoj, nove ideje, koliko smo kreativni… Nastavi čitati "%s"
Danas se ljudi ne voze diližansama po makadamskim cestama nego električnim automobilima po autocestama s više traka, a ni automobili bez vozača nisu daleko. Robe se više ne proizvode u jednoj tvornici od početka do kraja nego se kao Lego kockice slažu iz dijelova pristiglih iz mnogo pogona razasutih u različitim zemljama. Nekada se bolesnima… Nastavi čitati "%s"