Ekonomski lab
Do sada se u modelima dugog roka kamatna stopa (kamatnjak ili ujud kako ga naziva prijevod Biblije u izdanju Kršćanske sadašnjosti) spominjala često i imala je istaknuto mjesto. No do sada nismo na jednom mjestu dali prijedlog objašnjenja značenja kamatne stope, što je određuje niti usporedbe različitih tumačenja. Taj nedostatak će se pokušati ispraviti u… Nastavi čitati "%s"
Nastavak o kejnezijanskim modelima rasta u kojima postoji veza između raspodjele dohotka i brzine gospodarskog rasta… Nastavi čitati "%s"
Predobro je poznato da se John Maynard Keynes bavio samo analizom gospodarstva u kratkom roku i libio se svake analize dugog roka. Na taj način je ograničio svoju analizu i oslobodio se onoga što je smatrao manje važnim. Dva su citata poznata po tome što objašnjavaju taj izbor. U prvom kaže „Dugi rok daje varljive… Nastavi čitati "%s"
Što se u ekonomskoj teoriji dogodi kada pretpostavimo da se ekonomija dijeli na dva velika sektora - sektor proizvodnje proizvoda koji nam trebaju i sektor proizvodnje znanja i ideja koji oblikuju tehnologije za proizvodnju u prvom sektoru? Teorija se odjednom približava realnosti i ključno razvojno pitanje postaje koliko ulažemo u istraživanja, inovacije, razvoj, nove ideje, koliko smo kreativni… Nastavi čitati "%s"
Danas se ljudi ne voze diližansama po makadamskim cestama nego električnim automobilima po autocestama s više traka, a ni automobili bez vozača nisu daleko. Robe se više ne proizvode u jednoj tvornici od početka do kraja nego se kao Lego kockice slažu iz dijelova pristiglih iz mnogo pogona razasutih u različitim zemljama. Nekada se bolesnima… Nastavi čitati "%s"
Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko 3%. Zbog čega? Čemu se može pripisati tih 8%, 3% ili 2%? Kako objasniti tu stopu? Što ju je uzrokovalo? Odnedavno Hrvatska raste po višim stopama pa je pitanje čemu se može pripisati… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je u zadnjih sedam desetljeća rasla po vrlo različitim stopama. Ako se promatra rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), stope rasta su se većinom kretale između 0% i 5%. Međutim, dva puta je zabilježen rast od preko 15% (1955. i 1957.), jednom preko 10% (1963.), ali je isto tako jednom zabilježen i pad od… Nastavi čitati "%s"
Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. Za Hrvatsku je raspoloživo više vremenskih serija, no ovdje smo se odlučili za onu koju nudi Maddison Growth Project. To je javno dostupan podatak, dio vjerodostojne baze koja je postala standard. Za Hrvatsku… Nastavi čitati "%s"
Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina… Nastavi čitati "%s"