Ekonomski lab
Na ovom je portalu, jednom od rijetkih u hrvatskom javnom prostoru gdje stvarno postoje ozbiljne intelektualne rasprave, 7. veljače izašao članak povjesničara Stipe Kljaića pod naslovom “Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo?”. To je bilo reagiranje na intervju sa sociologom Ivanom Burićem od 7. studenog prošle godine u kojemu je Burić objašnjavao nove podjele u… Nastavi čitati "%s"
U sedmom tekstu serijala Karlo Jurak objašnjava kako je omikron razotkrio pandemijske redukcioniste demontiravši njihovo obećanje o svemoćnom cjepivu i oštrim mjerama koje su trebale zaustaviti pandemiju, ali nisu, pa regulatorima na kraju nije preostalo ništa drugo nego da angažiraju PR agenciju koja im je smislila slogan „pošljakljaj nos tjedno, uči vrijedno“… Nastavi čitati "%s"
Valjda su htjeli cjepiti djecu jer nisu uspjeli dovoljno procijepiti najstarije, ističe Karlo Jurak u šestom nastavku serijala Pandemija bez izlaza u kojem obrađuje val koji je izbio najesen 2021. do pojave omikrona… Nastavi čitati "%s"
Već nakon prvih cijepljenja „preko veze“ bilo je jasno da Maleševićev slogan „misli na druge“ pada jer se namjeravani čin altruizma pretvorio u čin egoizma, no tada nismo mogli znati ono što ćemo saznati nekoliko mjeseci kasnije – da cijepljenjem i s medicinske strane možemo zaštiti samo sebe od težih oblika bolesti, no niti sebe niti druge ne možemo štititi od zaraze. Piše Karlo Jurak u petom tekstu serijala o pandemiji… Nastavi čitati "%s"
Podjele u „kampove“ i „binarna logika“ crno-bijelo koje je Jurak najavio u trećem nastavku, od jeseni 2020. poprimili su obilježja izravne konfrontacije - pandemijskoga rata, što se može objasniti sukobom dva metodološka pristupa; jedan, redukcionistički, pandemiju promatra kao fenomen izoliran od drugih zdravstvenih pitanja i društva u cjelini, a drugi, holistički, problem nastoji uklopiti u širu sliku. Borba protiv pandemije tako je postala više borba za ljudske duše nego za tijela… Nastavi čitati "%s"
Jednom kada je pala sjena na to odakle dolaze odluke o javnim stvarima zamutila se granica koja je nužna za razumijevanje društva, političkih procesa i uloge znanosti i struke. Počela je reakcija na percipiranu nejednakost, na stvaranje novih linija podjele „elite vs. narod“, koja će poprimiti razna lica u pandemijskim ratovima i neće se kanalizirati samo kroz otpor prema vlastima, što će biti dio hrvatske pandemijske tragedije – jer će završiti i u nepovjerenju i otporu prema predstavnicima struke i znanosti, neovisno o tome griješe li ili ne.… Nastavi čitati "%s"
Nasuprot intelektualnoj i spoznajnoj skromnosti, još i prije uvođenja lockdowna u ožujku 2020. (dez)informacije smo dobivali u formi sigurnosti u izrečeno, a kada bi se spoznaje promijenile, opet bismo i o promijenjenom saznavali u formi hinjene sigurnosti. Drugim riječima, i prije početka nedostajalo je skepticizma, „kritičkog mišljenja“ koje je moglo funkcionirati kao cjepivo protiv razornih infodemijskih učinaka zbog kojih je narušeno povjerenje u institucije. Karlo Jurak u drugom tekstu serijala povezuje ovaj problem sa kasnijim, puno ozbiljnijim problemima u uvođenju mjera protiv širenja virusa prema „kineskom ključu“ za koji zapadna društva nisu bila pripremljena.… Nastavi čitati "%s"
Jesmo li u pandemiji bez izlaza? Prvi iz serije tekstova Karla Juraka o pandemiji: nije problem kada se uvode mjere razmjerne opasnosti; problem je kada se izvanredno stanje ne želi deklarirati, kada se normalizira ono što nije uobičajeno, humano, i što ne bi smjelo obilježiti naše živote do daljnjega, s neizvjesnim rokom trajanja … Nastavi čitati "%s"