Ekonomski lab
U prvom dijelu eseja o inflaciji, koji je potaknut strahovima dijela javnosti od (hiper)inflacije nakon dugog razdoblja monetarne ekspanzije, objasnio sam tri stvari: u krizama dolazi do usporavanja kolanja novca zbog rizika i neizvjesnosti (pa rast ponude novca često samo kompenzira usporavanje cirkulacije), u monetarnoj uniji postoji pritisak na prilagođavanje inflacijskog cilja manje produktivnim dijelovima… Nastavi čitati "%s"
Ovih dana se sve češće spominje bojazan da bi dugo razdoblje „tiskanja novca“, što prakticiraju vodeće središnje banke svijeta, moglo dovesti do iznenadne inflacije; možda i hiperinflacije. Taj strah potječe od pojednostavljenog shvaćanja „robno-novčanih odnosa“. Zamislimo da se na nekom području proizvodi količina dobara Q, čije su cijene P, a novca ima M. Očito vrijedi:… Nastavi čitati "%s"
Brze statistike koje su stigle krajem ožujka i početkom travnja potvrđuju da se gospodarska aktivnost jako dobro drži i obećaje snažan oporavak u ovoj godini, ali rizici vezani uz pandemiju su i dalje ogromni. Ulazimo u razdoblje od 2 do 4 tjedna – u točku preokreta – u kojoj će se pokazati u kojem će… Nastavi čitati "%s"
Srijeda (7.4.) bila je važan dan jer je stopa rasta 7-dnevnog prosjeka novih slučajeva pala ispod nule. Je li to rezultat manje testiranja preko Uskrsa ili se doista nešto događa s epidemijskom krivuljom? Znači li to da će i narednih dana padati? Prvo, iako se neki promatrači izruguju praćenju promjena stopa rasta, na donjoj slici… Nastavi čitati "%s"
Koliko se može vjerovati istraživanju jednog ekonomiste koji nije pronašao povezanost između lockdowna i mortaliteta u doba pandemije … Nastavi čitati "%s"
Gotovo svaki ministar zdravstva, pa tako i Vili Beroš, barem jednom u mandatu pušta probne balone o povećanju doprinosa za zdravstvo. Doprinos trenutno iznosi 16,5% na takozvanu bruto I (jedan) plaću. Radnik zaposlen u Zagrebu, s neto plaćom od 6,000 kuna koji nema djece ni drugih olakšica, za zdravstvo izdvaja 1,365 kuna na mjesec ili… Nastavi čitati "%s"
Jučer je objavljen sažetak NPOO-a iz kojeg smo izvukli pet ključnih poruka: Općenito se radi o jako važnoj stvari Hrvatska i Grčka su najviše dobile (u % BDP-a) kroz Europski fond za oporavak i otpornost. To je program Iduća generacija EU koji je konačno dogovoren potkraj 2020. Tada su slomljeni otpori Mađarske i Poljske koje… Nastavi čitati "%s"
I dok “spektakularna” vijest o poduzeću koje zapošljava manje od promila hrvatskih radnika, a koje je jedan strani vlasnik za lijepe novce prodao drugome pomalo pada u zaborav, ovaj tjedan nastavljamo sa serijom dobrih vijesti iako je u eteru i dalje mnogo više onih loših, ali uskoro će proći. Čemu komentirati, primjerice, sagu oko veledrogerija?… Nastavi čitati "%s"
Još uvijek prisutna korona-opasnost i tvrdokoran treći val mnogima ne dopuštaju povjerovati u snažniji gospodarski oporavak. Međutim, podaci o prometu u trgovini na malo ne pokazuju samo da je oporavak već na djelu, nego pokazuju da bi mogao biti – spekatakularan. Realan promet u trgovini na malo u pandemijskoj veljači 2021. u Hrvatskoj je bio… Nastavi čitati "%s"
Nekoliko puta sam pisao o važnosti praćenja podataka o ukupnom mortalitetu. Pojava viška ukupnog mortaliteta razotkriva stvaran utjecaj pandemije na ono do čega nam je u moralnom smislu najviše stalo (i što izaziva najveći strah) – živote ljudi. Jedna od glavnih prednosti podatka o ukupnom mortalitetu je u tome što ne zavisi o preciznosti detekcije… Nastavi čitati "%s"