Ekonomski lab
Hrvatska narodna banka pokrenula je novu seriju publikacija – Statistička i metodološka istraživanja– čiji je cilj objavljivati rezultate statističkih istraživanja i pronaći odgovore na statističke izazove u postindustrijskome dobu u kojem Internet briše granice proizvodnje i potrošnje, redefinira koncepte roba i usluga, ali jednako tako i kapitala koji u većoj mjeri postaje nematerijalan i virtualan.… Nastavi čitati "%s"
Slika pokazuje tjedni (7-dnevni) broj slučajeva (plava linija) koji se konstruira kao kumulativ za proteklih sedam dana u odnosu na dan mjerenja. Na primjer, podatak za bilo koji utorak je zbroj pozitivnih testova od prošle srijede do utorka – dana mjerenja. Tako se konstruira podatak za svaki dan i može se pratiti stopa promjene tjednog… Nastavi čitati "%s"
Eurostat se nedavno potrudio i objavio tjedne brojke o ukupnom mortalitetu za države članice Europske unije i još 9 europskih država. Među članicama EU nedostaju podaci za Rumunjsku, a uključeni su podaci za Ujedinjenu Kraljevinu, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Armeniju i Gruziju. Ukupno 35 zemalja. Statističarima Eurostata EU je cjelina, pa… Nastavi čitati "%s"
Pandemija je još jednom pokazala da stvari najčešće nisu onakve kakvima se čine. Načelo se može primijeniti i na uporabu gotovine. Kriptovalute, digitalne valute (najavljuje se čak i digitalni euro-cash uz novčanice i kovanice), novi načini plaćanja od kojih neki zaobilaze do sad neprikosnovene banke, države u Skandinaviji koje promiču bezgotovinske načine plaćanja, a cash… Nastavi čitati "%s"
Pandemija je socijalni koliko i epidemiološki problem. U tekstovima koje sam objavio od početka pandemije inzistirao sam na sagledavanju svih socijalnih aspekata pandemije. Tako je nastala ideja o pet jahača apokalipse. Ideja je pronašla mjesto i u podnaslovu knjige Koronaekonomika, koju sam napisao s Kristijanom Kotarskim. Postavlja se pitanje jašu li jahači danas, gotovo sedam… Nastavi čitati "%s"
U petak sam u Rovinju sudjelovao na 8. konferenciji guvernera regije. Uvijek mi je zadovoljstvo moderirati panel guvernera, iako su se ove godine iz dobro poznatih razloga okupili u manjem broju. Dok slovenskom guverneru Boštjanu Vasleu nije bio problem „sići“ iz Ljubljane do Rovinja, bosanskohercegovački guverner Senad Softić svojski se potrudio doći iz Sarajeva (uz… Nastavi čitati "%s"
U Skandinaviji me uvijek osupne jednostavnost groblja. Slika je sa Islanda pred nekoliko godina. Tipično skandinavsko groblje: bio si, odradio svoje, hvala, sretan put. Uredno, lijepo održavano, na lijepome mjestu, i to je otprilike to – kako i priliči svršetku. Daleko na zapadu je slično. Sjećam se jedne šetnje grobljem na periferiji Dublina kada sam… Nastavi čitati "%s"
Javna rasprava o prodaji gejming kompanije Nanobit investitoru iz Švedske za oko milijardu kuna još jednom je pokazala da se u našemu društvu slabo razumije poduzetništvo i kapitalizam. Stoga nije naodmet ponoviti osnove, ali ovoga puta polako i argumentirano, jer su i neki kritičari pokušali argumentirati svoje stavove bez pretjerane galame. Stoga je ovo možda… Nastavi čitati "%s"
Prodaja Nanobita za oko milijardu kuna podigla je prašinu, ponajviše zbog toga što je riječ o – milijardi kuna. Ne prodaje se u Hrvatskoj svaki dan poduzeće za milijardu kuna. Štoviše, nema ih mnogo koja bi se mogla prodati za milijardu kuna. Poslužit ćemo se s podacima o poduzećima čije su dionice listane na Zagrebačkoj… Nastavi čitati "%s"
Nakon objavljivanja knjige Koronaekonomika: pet jahača apokalipse sredinom srpnja malo sam smanjio intenzitet bavljenja pandemijom usredotočujući se na fenomen straha. Bez analize i razumijevanja straha nije moguće shvatiti što nam se događalo u proteklih pola godine. U tekstu F.E.A.R: smije li strah biti instrument politike započeo sam potragu za primjerenim strahom (možda je bolje reći razumnim oprezom)… Nastavi čitati "%s"