Što možemo naučiti iz najnovijih podataka o višku mortaliteta u toku pandemije

Objavljeno

U pandemiji se koncept viška mortaliteta koristi kao dodatni dokaz da je covid-19 ozbiljna smrtonosna bolest, a služi i kao svojevrsna kontrola službenih podataka o broju umrlih od covid-19. Sada su podaci o mortalitetu raspoloživi do srpnja ove godine, kada prema službenim brojkama gotovo nitko nije umro od covid-19, a višak mortaliteta je uistinu gotovo… Nastavi čitati "%s"

Dosta više pozitive: o trendovima nakon „post-pandemijske praćke“

Objavljeno

Tjedan za nama obilježila je objava BDP-a za drugo tromjesečje, dok je za globalno gospodarstvo najvažniji bio govor guvernera američke središnje banke FED-a Jay Powella na konferenciji u Jackson Holeu kojom se tradicionalno zaključuje sezona odmora centralnih bankara i najavljuje, u domaćem žargonu, „vruća jesen“. Prvo ćemo prokomentirati statističku objavu o hrvatskom BDP-u od petka,… Nastavi čitati "%s"

Izvozni spektakl: hoće li podatak o BDP-u za drugo tromjesečje iznenaditi?

U doba kad su ljubitelji brojki zabavljeni procjenama ovogodišnje turističke sezone i predstojećeg četrdesetitrećeg vala pandemije pomalo je passe baviti se dalekom prošlošću poput drugog tromjesečja ove godine, no ponekad smo prisiljeni i na osvrtanje unazad, a na to nas najčešće tjeraju statistički procesi koji kasne za vremenom, jer dok se podaci prikupe, obrade i… Nastavi čitati "%s"

Gdje je nestao pesimizam (3. dio): hrvatski dio priče

Vjerujem kako nije potrebno naširoko objašnjavati koliko nas pesimizam okružuje i koči. S jedne strane to je prirodno i dobro. Pesimizam je prirodna protuteža pretjeranom optimizmu koji može završiti jednako loše, ako ne i lošije kao i pretjerani pesimizam. Britansko-američki filozof Roger Scruton veličao je pesimizam. Njegova knjiga On the Uses of Pesimism nosi podnaslov… Nastavi čitati "%s"

Gdje je nestao pesimizam (2. dio): na dvoru Dr. Dooma

Objavljeno

U prvom nastavku ljetne serije Gdje je nestao pesimizam bavili smo se problemom ocjene prognoza. Naučili smo primijeniti signalnu metodu i zapamtili da prognostički pogotci ne mogu biti jedini kriterij ocjene kvalitete prognoza. Jednako je važno vrednovati i prognostičke promašaje. Još važnije je shvatiti misaonu pozadinu iz koje se izvode prognoze. U ovom, drugom nastavku,… Nastavi čitati "%s"

Gdje je nestao pesimizam (1. dio)?

„Otkud taj neograničeni optimizam?“, glasio je jedan komentar na Facebooku ispod Partibrejkera prošle nedjelje u kojemu sam objasnio dobre (kratkoročne) gospodarske perspektive. „Što kažeš na ovo što piše Dr. Doom?“, upitao me prijatelj pozivajući se na ekonomistu Nouriela Roubinija koji se proslavio navodno uspješnom najavom prethodne krize 2008./09. Roubini sada prognozira dugu stagflaciju – stagnaciju… Nastavi čitati "%s"

Izlaz iz pandemijske rupe: što dalje?

U Hrvatskoj je u lipnju bilo zaposleno čak 2,2% ili oko 23 tisuće ljudi više nego u lipnju prošle godine. Time ne samo da je potvrđen snažan gospodarski oporavak, nego je premašen administrativni broj zaposlenih iz predpandemijskog lipnja 2019. Međutim, ti podaci nisu ažurirani unazad pa moramo procjenjivati: broj zaposlenih još uvijek zaostaje za lipnjem… Nastavi čitati "%s"