I iz kukavičjeg gnijezda krasne ptice ponekad polete. Ako se hrvatska političko-ekonomska stvarnost može opisati metaforom kukavičjeg gnijezda (svaka sličnost s ustanovom iz slavnog Formanovog filma je slučajna), onda se poduzeća koja se iz takvog gnijezda izdignu i polete mogu nazvati krasnim pticama.
Pažnja koju bismo im trebali pokloniti raste svakim danom u kojem se gospodarstvo razvija unatoč visokim poreznim i neporeznim davanjima, tromoj administraciji, okoštalom sustavu državnih poduzeća, političkoj nestabilnosti i političkom karijerizmu koji ne mari za javne interese. Gospodarstvo raste usprkos zastarjelom državnom sektoru zahvaljujući stotinama poduzetnika i njihovih radnika koji razvijaju posao, uvode nove proizvode i usluge, osvajaju nove klijente, tržišta, izvoze, zarađuju i što je najvažnije – otvaraju nova radna mjesta.
Mali su veliki
Sektor poduzeća u cjelini ostvario je izvrstan rezultat prošle godine (npr. rast prihoda za 5,1% i rast broja zaposlenih za oko 42 tisuće). No, mikro i mali poduzetnici glavni su junaci ove priče. Prihod mikro poduzetnika (do 10 zaposlenih i 15 milijuna kuna prihoda) prošle je godine povećan za gotovo 26%. Dobit mikro poduzetnika koji ostvaruju dobit rasla je oko 41%, troškovi rada oko 17%, a broj zaposlenih oko 15%. Kad se brojkama o zapošljavanju kod mikro poduzetnika pribroji rast broja radnih mjesta kod malih poduzetnika, dolazi se do fascinantnog podatka: približno devet od deset radnih mjesta u smislu njihovoga rasta odnosi na povećanje zaposlenosti kod mikro i malih poduzetnika (Tablica 1).
*samo za poduzeća koja su ostvarila dobit; **zaposleni na bazi sati rada
Izvor: FINA
Izvor: FINA
Srednje se ne smije zaboraviti, ali što se događa s velikima?
Srednje velika poduzeća ne mogu rasti dinamično kao mikro i mala zbog djelovanja padajućih prinosa. No, njihov je rezultat također izvrstan. 6,5% rasta prihoda (ne zaboravimo da je realan rast još i veći, jer je prošle godine zabilježena deflacija od 1,1%), više od 20% rasta dobiti (onih koji ostvaruju dobit) i rast troškova rada za gotovo 6%, ukazuju na jaku dinamiku i u ovom segmentu.
Veliki poduzetnici odstupaju od opće pozitivne slike. Agrokor nije uzrok tome. Glavna poduzeća iz posrnulog koncerna zbog dobro poznatih razloga neće dostaviti financijske izvještaje do završetka izvanredne revizije. Kako onda objasniti smanjenje prihoda i zaposlenosti kod velikih?
1000 najvećih: tri odvojena svijeta rastućih izvoznika, financijskih institucija i državnog sektora
Odgovor smo potražili pomoću jednostavne segmentacije skupine 1000 najvećih poduzetnika. I oni su ostvarili rast, ali mnogo sporiji od malih i srednjih (oko 3%). Rast je bio koncentriran u nekim pod-segmentima, osobito kod izvoznika. 184 poduzetnika iz skupine top 1000 koji su u prošloj godini povećali prihode od prodaje na stranim tržištima za više od 10 milijuna kuna zabilježili su rast ukupnog izvoznog prihoda za oko 10 milijardi kuna (vidjeti bilješku na kraju) i rast broja zaposlenih za 3,331. Iako je i među poduzećima orijentiranima na domaće tržište bilo šampiona rasta, razvojni trenutak je takav da valja posebno izdvojiti izvoznike koji vuku segment velikih poduzeća.
S druge strane, ukupno sporiji rast 1000 najvećih uzrokovali su državni i financijski sektor (Tablica 2). U državni sektor uvrštena su javna i komunalna poduzeća te poduzeća u mješovitom vlasništvu u kojima država još uvijek ima više od 50% udjela odnosno dionica. Državni pod-segment zabilježio je pad prihoda i zaposlenosti. Predstoji još mnogo posla oko boljeg upravljanja ali i vlasničkog restrukturiranja. Bez toga još dugo neće biti značajnije dinamike u ovom segmentu.
Izvor: vlastita obrada na temelju baze godišnjih financijskih izvještaja FINA-e
U veliki financijski sektor uvrštena je 51 institucija, od toga 22 banke, 14 osiguravatelja, 12 leasing društava i 3 mirovinska društva. Njihov prihod je zabilježio minimalan rast, ali valja imati na umu da definicija prihoda kakva se koristi za nefinancijska trgovačka društva nije dobro prilagođena analizi stanja u financijskim poduzećima. Promatraju li se samo banke, one zbog pada pasivnih kamatnih stopa ostvaruju nešto veći rast neto prihoda. No, zaposlenost u velikim financijskim institucijama se smanjuje, što se objašnjava pomoću tri utjecaja: (1) izvanredno brze tehnološke promjene, (2) nužnost držanja vrlo velikih iznosa angažiranog kapitala kako bi se ovladalo i dalje velikim rizicima (što se odnosi i na rizike rigidne i promjenjive regulacije), što smanjuju poticaje za rast, te (3) i dalje slaba potražnja za kreditima. Sprega tri utjecaja usmjerava financijski sektor na traženje prostora za brzo povećanje efikasnosti poslovanja. Radi se o zreloj, saturiranoj industriji koju na novo zapošljavanje može potaknuti samo veliko povećanje volumena (potražnje), kojeg za sada nema na vidiku.
Natrag u dubine
Očito je da se u dubinama gospodarske strukture događaju velike promjene. Vidljive su još od 2014., no znatno su ubrzane 2016.
Mikro i male poduzetnike pri tome ne treba idealizirati, jer je u prosjeku riječ o krhkim poduzećima kojima često nedostaje kapitala za ozbiljnije razvojne iskorake. Mnoga od njih nemaju kapacitete za razvoj originalnih proizvoda i usluga ili nastupe na novim tržištima, nego se razvijaju kao dobavljači ili outsourcing partneri srednjih i velikih poduzeća. Unatoč tome, u ovom se segmentu kriju i oni koji imaju spomenute sposobnosti i koji su tek na početku svog razvojnog puta, sposobni za prilagođavanje na tržištu. Takve nove letače treba rano otkrivati, prezentirati, pristupati im s informacijama i kontaktima. Kroz to će i oni brže učiti.
Među srednjima i velikima, osobito onima koji se više okreću prema izvozu, kriju se nešto sporiji, iskusniji, ali nimalo manje važni igrači. Oni u apsolutnim iznosima mogu više povući. Iako su javnosti poznatiji od letača u prvom segmentu, jednako ih je zanimljivo pratiti.
Opisane strukturne promjene toliko su izazovne, da ih treba dodatno rasvijetliti. Stoga na Labu pokrećemo stalnu rubriku Inkubator u kojoj ćemo prikazivati strukturu sektora poduzeća, nove velike i male brzorastuće poduzetnike i njihove financijske pokazatelje. Uz Inkubator ćemo priložiti rječnik koji će olakšati razumijevanje i praćenje pokazatelja o tržišnim segmentima i pojedinim poduzećima.
Bilješka:
Podaci za analizu primljeni su od FINA-e. Radi se o nekonsolidiranim financijskim izvještajima. Nominalno povećanje prihoda i izvoza u takvim izvještajima može sadržavati pogrešku zbog toga što se izvoz odnosno prihod može realizirati preko drugih pravnih osoba unutar grupacije povezanih poduzeća u odnosu na ranije godine. Međutim, takve eventualne reklasifikacije ne mogu utjecati na promjenu sveukupnih zaključaka.
Šira verzija teksta objavljena je u Liderovoj ediciji 1000 najvećih na temelju podataka FINA-e, a ovdje možete pronaći i spisak dobitnika ovogodišnje Zlatne bilance. Čestitamo ukupnom pobjedniku, poduzeću Infinum d.o.o. iz Karlovca i ostalim laureatima.